Vezani članci:
Saborski zastupnici traže načine kako još više otežati zapošljavanje radnika
Bastiat: Prokleti strojevi
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Mit o sukobu rada i kapitala
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
6 razloga za NE pokrenuti biznis u Hrvatskoj
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što je to pravedna plaća?
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Kako su hrvatski antikapitalisti naučili da je fizički rad sranje
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

Hrvatska je među rekorderima u radu na određeno. Postoji način da to popravimo...


Piše: Mario Nakić
17.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska je među rekorderima u radu na određeno. Postoji način da to popravimo...

Hrvatska je među rekorderima u radu na određeno. Postoji način da to popravimo...


Piše: Mario Nakić
17.5.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Prije par mjeseci hrvatske su medije potresli rezultati Eurostata prema kojima je Hrvatska treća u EU po udjelu radnika koji su zaposleni na određeno vrijeme, a vodeća je po rastu broja takvih ugovora. Dežurni marksisti to su dočekali da bi optužili grozne poslodavce za kresanje radničkih prava i tražili od države dodatne propise u Zakonu o radu.

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović nedavno je u svojim mjerama "za spas Hrvatske" predložila "ograničavanje ugovora na određeno vrijeme za mlade zaposlenike". Međutim, zapošljavanje na određeno već je ograničeno našim Zakonom o radu, zbog čega je nedavno kažnjen trgovački lanac KTC iz Križevaca i njegova direktorica. Ta je vijest izazvala, očekivano, salvu ljutih komentara na račun hrvatskih poslodavaca koji na taj način "koriste pravne mogućnosti i izrabljuju radnike".

Rad na određeno vrijeme svakako je problem jer većina ljudi želi imati sigurnost da ne mora razmišljati o produženju ugovora. Ali ono što radnici često ne razumiju, to je da je taj osjećaj obostran. I poslodavac bi sigurno htio da može računati na radnika na neodređeno vrijeme i da ne mora svakih nekoliko mjeseci provjeravati i tražiti nove ljude. I jedna i druga strana voli sigurnost. U čemu je onda problem i zašto imamo toliko puno ugovora na određeno vrijeme?

Propisi, propisi...

Problem je u hrvatskom zakonodavstvu, ali ne zato što nije postavio dovoljno restrikcija na zapošljavanje, već upravo suprotno - jer ih ima previše. Poslodavci često moraju ponuditi ugovor na određeno vrijeme radniku dok ne steknu u njega potpuno povjerenje (a za to nije dovoljno mjesec dana probnog rada), naprosto zato što su prevelike kazne ukoliko kasnije shvatio da je pogriješio jer je otkaz gotovo nemoguće dati. Drugi je razlog taj što u većini tvrtki nema ni ekonomske sigurnosti koja je potrebna na duge staze, a ljudi nisu sigurni ni u naše zakonodavstvo jer se propisi prečesto mijenjaju.

Najveći udio zaposlenih na određeno vrijeme je u Poljskoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Portugalu i Nizozemskoj - u tim zemljama svaki četvrti do peti radnik ima ugovor na određeno vrijeme. S druge strane, najmanji udio rada na određeno je u Rumunjskoj, Estoniji, Litvi i Bugarskoj. Najveći rast udjela ugovora na određeno vrijeme imaju Hrvatska, Francuska i Slovenija.

Korelacija s rastom BDP-a i Indeksom ekonomskih sloboda

Iz ovih podataka jasno je da rast BDP-a gotovo savršeno kolerira s najnižim udjelom rada na određeno vrijeme. Dakle ne BDP sam po sebi, nego baš njegov rast. Veliki rast BDP-a, koji posljednjih godina bilježe Rumunjska, Bugarska i Estonija, pokazuje optimizam, što je ključan faktor u donošenju poslovnih odluka. Iako je Bugarska još uvijek slabije razvijena od Hrvatske, daleko su veće šanse da će bugarski poslodavac ponuditi radniku ugovor na neodređeno nego hrvatski. Jednostavno, u Hrvatskoj još uvijek nemamo potreban rast gospodarstva da bi ljudi bili sigurni u budućnost svoga poslovanja, a to je povezano i s povjerenjem.

Ne može se baš reći da Rumunjska i Bugarska, koje su također na Balkanu, imaju posve drugačiji mentalitet od našeg i slovenskog, tako da ne možemo kriviti usađene navike. Po percepciji korupcije Transparency Internationala Rumunjska i Bugarska su otprilike u rangu Hrvatske. Međutim, po ekonomskim slobodama nisu.

Na Indeksu ekonomskih sloboda instituta Heritage Estonija se ove godine nalazi na 7. mjestu, Rumunjska je 37., Bugarska 47., a Hrvatska tek 92. Razlika je, dakle, ogromna.

Rad na određeno vrijeme ne može se suzbiti novim zakonskim propisima, visokim kaznama i daljnjim restrikcijama. Sve te mjere mogu samo suzbiti rad općenito jer će se poslodavci još teže odlučivati na zakonito zapošljavanje radnika, umjesto toga bit će više sive ekonomije i rada na crno.



Rad na određeno može se efikasno suzbiti samo oslobađanjem gospodarstva - rezanjem poreza, ukidanjem nepotrebnih nameta, regulacija i propisa iz radnog zakonodavstva koji otežavaju zapošljavanje i otpuštanje radnika. Svi relevantni pokazatelji na to ukazuju. Kad se Hrvatska popne bar za 50 mjesta na Indeksu ekonomskih sloboda, to će biti tek prvi preduvjet za značajniji rast BDP-a, a time razvoj gospodarstva i dinamiku tržišta rada. Dinamično tržište je najbolje jamstvo radničkih prava.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.