Hrvatska nakon Agrokora: Slijedi li nam katarza ili potonuće?

24.10.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska nakon Agrokora: Slijedi li nam katarza ili potonuće?


PIŠE Mario Nakić

Ubrzo nakon što je preuzeo funkciju prinudnog Vladinog upravitelja posrnulog i prezaduženog koncerna, Ante Ramljak je potvrdio da će Agrokor biti raskomadan, odnosno prodavat će se pojedinačno tvrtke i imovina kako bi vratio dugove. To je zapravo ono što bi se dogodilo i da Vlada nije donijela lex Agrokor, odnosno da je otišao u stečaj, samo što u tom slučaju proces ne bi kontrolirala politika nego pravosuđe. Barem na papiru, u Hrvatskoj se više nitko normalan ne bi mogao kladiti u funkcioniranje pravne države.

To znači da je Agrokoru došao kraj. Sad će slijediti pravosudna trakavica (sjećate se kako je to išlo s Ivom Sanaderom), vjerojatno će se i to maksimalno odugovlačiti, ali što se gospodarstva tiče, Hrvatska se oprostila od jedne ere. I to je dobro. Agrokor predstavlja diva u areni, onoga koji se hrani malima, koji gazi sve oko sebe i samim time konstantno raste. Rastao je dok nije puknuo. Sad će se stvoriti prostor za nove ulagače, domaće i strane, stvorit će se prostor, nadam se, za bolju i pravedniju tržišnu utakmicu.

Ovaj trenutak bismo svi - i gospodarstvenici i država i društvo općenito - trebali iskoristiti da se očistimo. Znam da je prilično utopistički očekivati da će hrvatsko pravosuđe besprijekorno odraditi svoj posao ne štedeći nikoga, ali bilo bi jako korisno da se to dogodi. No, čak i ako pravosuđe zakaže, to nama, kao pripadnicima ovog društva, nije nikakva izlika. Jer političari bi trebali shvatiti da im nije baš uputno petljati se u gospodarstvo i pogodovati pojedincima na tržištu. To može biti prilično neugodno, a i kažnjivo, nadam se. U svakom slučaju političari su sad valjda shvatili da se to ne isplati nikome, pa ni njima.

Veliko čišćenje nam treba! Čišćenje od zlobe, pesimizma, sebičnosti, nepotizma, onog "sredit ću to ispod stola" mentaliteta. Iz ovoga bismo mogli naučiti da nitko nije nedodirljiv i bez obzira koliko visoko letio i "važan" bio, sve na kraju dođe na svoje. Čak i kad državni zakoni ne tretiraju sve jednako, onim ekonomskim zakonima - tržištu - nitko ne može pobjeći. To je pouka za poduzetnike i one koji će to tek postati.

Hoće li to narod shvatiti? Ili će za Todorića okriviti kapitalizam i "neoliberalizam" kao što su pokušali u određenim medijskim krugovima? Je li ovo trenutak prekretnice prema zdravoj, tržišnoj ekonomiji i pritiska na Vladu da oslobodi gospodarstvo suvišnih regulacija i nameta? Sad, kad znamo da institucije godinama nisu "radile svoj posao" jednako prema svima, je li vrijeme da priznaju da ih je previše i da se konačno svedu na realnu mjeru?

Je li vrijeme da priznamo kako kapital nema nacionalnost i da nije bitno je li neki trgovački lanac, hotel, tvornica, bilo što - u stranom ili hrvatskom vlasništvu? Evo, imali smo "hrvatskog" vlasnika koji je otvorio firmu u Nizozemskoj kako bi tamo - u Nizozemsku isplaćivao dobit. To je legitimno, bez greške, ali bi trebalo otpiriti svaku iluziju kako država mora preferirati "domaći" kapital, a diskriminirati strani.

Ja mislim da je vrijeme za preokret. Prvo se mentalitet i način razmišljanja treba preokrenuti za 180 stupnjeva, a onda će se preokrenuti i državna politika. Što vi mislite, hoće li se to dogoditi ili će država nastaviti tonuti u antikapitalističkom i etatističkom stilu, gdje će poduzetnici biti a priori smatrani kriminalcima, a kapital nepoželjan?



Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: