Vezani članci:
Strah kao oruđe manipulacije
Eurosong - politika u ruhu kiča
Mises: Kako ekonomske ideje utječu na nacionalnu politiku i zapadnu civilizaciju
Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube
Bijesni i nepomirljivi: Amerikanci se izgleda spremaju za građanski rat
Nemojte se čuditi Milinovićevim zahtjevima, tako funkcionira naša politika
Bottom-up pristup: Kako protiv vladajućih struktura koje čuvaju status quo i rastućeg populizma?
Lijevo ili desno - kako se u svijetu percipira politički liberalizam?
Hrvatsko društvo ne cijeni rezultate, nego štuje funkciju
Zbog katastrofalne državne politike Hrvata je sve manje
Dokad će Hrvati birati političare instinktivno umjesto razumno?
'Anti-HDZ' vlada bila bi najveća prijevara birača u povijesti. Evo zašto neće uspjeti
Kolosalni poraz ljevice u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj
Grbin priznao da mu se jako sviđaju politike Andreja Plenkovića
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Milanović bi bio idealan reformator HDZ-a
Licemjerni HDZ-ovac napao prosvjednike zbog Himne slobodi. Zna li Franković uopće što je odgovornost?
Odgovor Indexu: Je li istina da Slavonci uporno glasaju za HDZ?
Široka koalicija za neustavnu zabranu rada nedjeljom
J*bite nas, samo fino i pristojno, molim!
Babić i Plenković - dvije strane iste kovanice
Pravobraniteljica predsjednika Vlade tvrdi da samo Vlada ima pravo diskriminirati građane, ne i obratno
Ljevica traži od HDZ-a više subvencija za privatnike i nove poreze za radnike
Novo na Liberalu:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavljaju državne institucije
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje
Hvalio se da će sahraniti neoliberalizam. Uspio je sahraniti samo svoju političku karijeru
Frederic Bastiat: Treba li država subvencionirati umjetnost?
Iz programa DP-a: Gušiti medijske slobode i osiromašiti Hrvate zbog nataliteta
Borba ideja: Ljudi koji su upravljali javnim politikama u 20. stoljeću
Država ima novi način da opelješi umirovljenike
Novinar 'Slobodne' u raljama neoliberalnog kapitalizma
Jutarnji se čudi astronomskim cijenama subvencioniranih radova
Index besplatno izreklamirao Kolakušića pred izbore za EU parlament
Frederic Bastiat: Mit o porezu kao poticaju gospodarstva
Koliko smo napredovali od pristupanja EU? Bili smo najgori, a sada smo sve bliži prosjeku

Hrvatska politika je poput Zemljine kore - ima li mjesta za liberalizam?


Piše: Branimir Perković
3.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska politika je poput Zemljine kore - ima li mjesta za liberalizam?

Hrvatska politika je poput Zemljine kore - ima li mjesta za liberalizam?


Piše: Branimir Perković
3.6.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatsku politiku možemo usporediti sa Zemljinom korom, istodobno se nalazi u stanju dosta čvrste stabilnosti i konstantne promjene. Tijekom neovisnosti RH politika je bila relativno stabilna i uvijek se radilo o dosta sigurnoj ravnoteži moći između nominalno različitih ali suštinski sličnih frakcija. Razlog tomu nije dvostranačje HDZ-SDP, jer demokracija nužno vodi u grupiranje birača u dva tabora da bi kompromisno zaštitili dio svojih interesa, nego činjenica da te dvije političke frakcije imaju jako slične politike i način funkcioniranja.

U ekonomskim pitanjima nikada nije ni postojala iluzija da u Hrvatskoj politici postoji bilo kakva politička opcija koja ne zagovara i provodi politike protekcionizma, subvencioniranja, velikih socijalnih davanja, zaštite privilegirane birokratske klase, represivne porezne politike i visoke državne potrošnje. HDZ i SDP su po tim ekonomskim pitanjima bili gotovo identični, a birači su toga bili svjesni (dapače, to su i tražili) te je to rijetko kada bio kamen spoticanja u javnom političkom diskursu.

Slijedom toga birači su se fokusirali na svjetonazorska pitanja i kompromisno se grupirali u dva tabora. Ali u zadnje vrijeme i ta svjetonazorska pitanja sve više poprimaju zajednički karakter te se gubi i ta distinkcija. Prva tema koja je ozbiljnije poljuljala temelje jedine razlike između SDP-a i HDZ-a je bila Istanbulska konvencija. Čvrsta obrana konvencije od strane Plenkovića i nedostatak ozbiljnijih protivljenja iz vodstva stranke je birače ostavilo zbunjenima.

Problem nije u pitanju da li je većina birača HDZ-a bila protiv Istanbulske ili samo radikalni dio, nego što je tema ubacila zrnce sumnje u svjetonazorsku distinkciju između SDP-a i HDZ-a.
Relativno brzo nakon Istanbulske dolazi i referendumska inicijativa „Narod odlučuje“. Medijska blokada inicijative je odmah bila signal da ni vodstvo HDZ-a ni vodstvo SDP-a ne žele prihvatiti takve tektonske pomake koje predviđa inicijativa. Oba pitanja inicijative su biračima HDZ-a udarila u same temelje njihove odanosti stranci. Prvo koje predviđa lakši ulazak manjim strankama u Sabor i ozbiljno narušava poziciju tzv. „satelita“ je drugi put u kratkom roku pokazalo da ne postoji suštinska razlika između SDP-a i HDZ-a tj. da je jedino što te stranke interesira vlast.

Nepostojanje velikih razlika između te dvije stranke je već dugo dio političke misli onih koji tradicionalno ne izlaze na izbore, ali Istanbulska i „Narod odlučuje“ polako dokazuju tu činjenicu i samoj biračkoj bazi HDZ-a. Drugo pitanje intencija kojeg je ukidanje pozitivne političke diskriminacije manjina, koje imaju osiguran određen broj predstavnika u Saboru i time njihov glas de facto vrijedi više od „običnih“ glasova, a prema kojem je vodstvo HDZ-a također izrazilo oštro neslaganje, je otkrilo biračima HDZ-a da ta stranka koristi manjinske kvote da bi trgovinom kupovala vlast. I to je nešto na što su mnogi upozoravali a ovim su i birači HDZ-a dobili potvrdu da HDZ ne preže ni od zaštite političke privilegiranosti manjina da bi zadržali vlast.

Tektonske promjene na političkoj sceni počinju i prije toga. Pritom pojam „tektonske“ ne podrazumijeva nagle promjene nego polaganu ali nepovratnu promjenu političke paradigme. SDP, kao infrastrukturno slabiji dio duopola nagrizen dubioznim kadrovskim rješenjima Zorana Milanovića i izborom Bernardića, koji se pokazao nesposoban za rješavanje dubokih stranačkih problema, sve više tone u dezintegraciju. Lokalni ogranci otkazuju poslušnost, počinju frakcijske borbe, a samo vodstvo stranke jedva da komunicira međusobno. Igra prijestolja unutar SDP-a dovodi do rasipanja biračkog tijela koje odlazi u ŽZ ili Amsterdamsku. Ali krivo je okriviti isključivo Bernardića za polagano propadanje stranke, on samo nije sposoban povratiti strukturnu stabilnost koju je stranka izgubila davno prije, pa čak i sam ubrzava taj raspad.

HDZ-u će, kao infrastrukturno jačoj i birački discipliniranijoj stranci, trebati više vremena za takve probleme, ali takav slijed događaja s Istanbulskom i referendumskom inicijativom postaje sve izgledniji. U tom kontekstu možemo i Stierov oštri govor protiv dosadašnjeg funkcioniranja stranke smatrati kao preventivno djelovanje da bi se takvi problemi izbjegli i/ili brže sanirali. Izostanak reakcije vrha stranke pruža temelj za sumnju u iskrenost tog govora i postavlja se pitanje da li je to bio unaprijed dogovorena priprema terena za nužni politički zaokret.

Istodobno tzv. „treći put“ se sve više stabilizira. Most već mjesecima održava stabilno biračko tijelo od 6-7% i u ovom trenutku se može zaključiti da je uspostavio stabilnu biračku bazu. Sudeći prema njihovom programu „Pokret ostanka“ intencija je stvaranje liberalno-konzervativne opcije koja bi bila prihvatljiva podjednako centru i desnom centru. Politički frontmani stranke još uvijek tapkaju po sličnim socijalističko-konzervativnim politikama nalik onima koje provodi HDZ, ali Mostu je u principu jasno da moraju polako stvarati vlastite političko-programske smjernice koje ne smiju izgledati kao one proizašle iz HDZ-a.

Kako se radi o konzervativnom biračkom tijelu, glavna su prijetnja oduzimanju glasača s desnog centra. Ono što je nedostajalo je dio programa koji bi stvarao razliku u odnosu na HDZ a jedini mogući način za to je inkorporiranje ekonomskog liberalizma u ideološke smjernice stranke čime bi se stvorila razlika u odnosu na socijalistički HDZ. Na terenu se taj dio programa još ne vidi (upravo suprotno) ali program „Pokret ostanka“ nudi dosta ozbiljnu liberalno-konzervativnu podlogu za stvaranje autohtone političke misli.

Amsterdamska koalicija pokazuje ozbiljnu realpolitičku snagu i sinergijom IDS-a, GLAS-a i Pametnog tvori ozbiljnu alternativu na lijevom centru. GLAS, stvoren od prebjega iz HNS-a, polako privlači nezadovoljne SDP-ovce. Pametno je uspjelo stvoriti vlastiti politički karakter iako je upitno koliko će ga moći održati ako se želi razvijati kao liberalna stranka. Radikalni sekularizam je stvorio određene simpatije prema Pametnome i u liberalnim krugovima, a i ekonomski program (iako dosta općenit i nestrukturiran) je u najranijim danima od Pametno stvorio stranku predvodnicu liberalne misli.

Tijekom vremena Pametno ipak sve više klizi ulijevo, a birači to sve više detektiraju. Iako se Pametno klonilo javnog zagovaranja određenih politika i orijentiralo se na općenite političke fraze, ipak su liberalni birači tijekom vremena počeli odustajati od svoje podrške stranci i svrstavati je u ljevicu. Ne postoji jedan razlog zbog kojeg bi birači to zaključili, ali činjenica je da se u javnosti Pametno više percipira kao „lijevo“ od GLASA. Percepcija puno znači u politici. Način komunikacije članova i vodstva također stvara veliku odbojnost jer se stranka služi agresivnim i isključivim jezikom koji odiše elitizmom. Nedavna izjava Ivice Puljka u emisiji „Pressing“ u kojoj kaže da „Ono što se kod nas zove lijevo, u svijetu se zove normalno“ daje za pretpostaviti da će Pametno još više krenuti ulijevo da bi se dobili glasovi prebjega iz SDP-a umjesto da se bori za relativno mali i fragmentirani liberalni centar.

Anka Mrak Taritaš i GLAS igraju strpljivo i polako šire stranačku infrastrukturu dok istodobno upijaju bivše glasače SDP-a. Pitanje je postoji li prostor za koegzistenciju GLAS-a i Pametnog ili će se dogoditi preuzimanje Pametnog od strane GLAS-a. Puljkovi brzo uče, ali Anka je ipak vrsna političarka.

Živi zid se na neki način izolirao od svih zbivanja i izabrao put vječne oporbe. Ne nude nikakav strukturirani politički program i u toj situaciji se osjećaju sasvim udobno. Iako formalno buntovna stranka u suštini ne nude ništa novo osim radikalizacije postojećih politika ili povratak odbačenih ekonomsko-političkih ideja. Taj folklor je privlačan kao ispušni ventil za nezadovoljstvo ali ne nudi ništa oko čega bi se stvarala čvrsta politička misao.

Izgleda da svjedočimo polaganoj ali dugoročnoj promjeni političke paradigme. Trenutno je iluzorno očekivati formaliziranu liberalnu političku opciju, ali možda se iz nadolazećeg kaosa nekoliko stranaka prihvate određene liberalne politike, bilo ekonomske ili društvene. Iako je još prerano za takva očekivanja jer politička stvarnost zahtijeva mnoga kompromisna rješenja onih snaga u strankama koje bi htjele uvesti dozu liberalizma na domaću političku scenu ipak se stvaraju napukline koje se mogu ispuniti takvim idejnim rješenjima. Osim makropolitičkih nastojanja postoje i lokalne političke snage koje počinju prakticirati liberalnu političku misao kao što je slučaj s Dario Hrebak u Bjelovaru.

Ostaje nam vidjeti gdje će nas trenutno preslagivanje političkih snaga odvesti, ali liberali u Hrvatskoj mogu i sami pokušati utjecati na povoljniji ishod trenutnog restrukturiranja političke scene.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.