Hrvatska propada na ljestvici globalne konkurentnosti, to je rezultat odgađanja reformi

17.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska propada na ljestvici globalne konkurentnosti, to je rezultat odgađanja reformi


PIŠE Mario Nakić

Svjetski ekonomski forum (WEF) objavio je novo godišnje izvješće koje ne ide u prilog hrvatskoj dosadašnjoj socio-ekonomskoj politici niti društvu kakvo gradimo. Na Indeksu globalne konkurentnosti Hrvatska je pala na 68. mjesto. Iako je lani bila 74. nije riječ ni o kakvom poboljšanju budući da je u međuvremenu došlo do bitnih izmjena u metodologiji. Prema novoj metodologiji Hrvatska bi lani bila 66.

Na vrhu ljestvice nalaze se Sjedinjene Američke Države, drugi je Singapur, treća Njemačka, četvrta Švicarska, a peti je Japan. Među top 10 još su ušli Nizozemska, Hong Kong, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Danska.

Među zemljama tzv. Nove Europe, odnosno bivšim članicama SSSR-a, Jugoslavije i Istočnog bloka koje su sada u EU, Hrvatska je uvjerljivo najgora. Najbolje je plasirana Češka - na 29. mjestu, druga je Estonija - na 32. mjestu, a slijede Slovenija (35.), Poljska (37.), Litva (40.), Slovačka (41.), Latvija (42.), Mađarska (48.), Bugarska (51.) i Rumunjska (66.).

Ukupna ocjena naše zemlje nije se promijenila, ali su nas prestigle dvije države - Srbija i Gruzija - koje su ostvarile napredak. Hrvatska na 68. mjestu ima rezultat 60% u odnosu na prvi SAD. Evo kako je ovaj plasman Hrvatske komentirao Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA):

Hrvatska bi barem srednjoročno trebala ući u TOP 50 da se može smatrati konkurentnom zemljom. Tada bi se pridružila Bugarskoj i Rumunjskoj koje su na pragu ulaska u TOP50. Konkurentnost se mjeri ne samo kroz domaća poboljšanja, već i kroz skokove u odnosu na druge. Zato su potrebne daleko veće ambicije i cjeloviti pristupi u javnim politikama.

Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao „set institucija, javnih politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti zemlje“. Produktivnost pridonosi povratu investicija kapitala, dugoročnom gospodarskom rastu i prosperitetu. U izvješću se navodi kako je konkurentnost „važna početna točka jer doprinosi višem standardu života i generira resurse potrebne za šire societalne ciljeve.“

Izvješće vrlo jasno potvrđuje kontinuitet dugog odgađanja niza strukturnih reformi. Razina provedbe dugo odgađanih strukturnih reformi, a započetih 2017. ili 2018., moći će se cjelovito ocjenjivati kroz navedeno izvješće tek od 2020. Reformski procesi koji još nisu započeti čekat će izvješća na srednji ili dugi rok, obzirom da za svaku reformu treba barem nekoliko godina provedbe, nakon čega se može provesti objektivna policy evaluacija.

Cijelu analizu CEA-e pročitajte ovdje.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza odgovora onih koji su bili voljni da odgovore na pitanja Liberala

[ANKETA] EU izbori: Za koga ćete glasati?

Ljudska prava

PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Kako je jedan vrsni pisac zaradio hrpu uvreda i prijetnji samo zbog jedne alegorije

Slobodni pisci jamac su slobodne Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prvo im je smetao uvoz, a sad im smeta i izvoz. Jesu li oni uopće svjesni koliko je međunarodna trgovina bitna za svako gospodarstvo, pa tako i hrvatsko?

Zašto, pobogu, nekim ljudima smeta trgovinski sporazum o slobodnom izvozu?

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stariji od 65 godina šire čak 7 puta više lažnih vijesti nego mladi. Ništa ne korelira sa širenjem dezinformacija tako dobro kao dob.

Istraživanje otkrilo: Što ste stariji, veće su šanse da ćete pasti na lažne vijesti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokazalo se da Beljak ne zna ni što se proizvodi i izvozi iz njegovog grada, a on je gradonačelnik.

Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kandidat Mosta za EU parlament Ivan Prskalo tvrdi jedno, a njegova kolegica s liste Ines Strenja sasvim drugo.

[ANKETA] Kojem Mostu vjerujete?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: