Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) je u suradnji s CARNetom podijelio novih 38.000 micro:bitova osnovnim školama diljem Hrvatske koje su se dobrovoljno javile za sudjelovanje u projektu "ProMicro" Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tom broju treba dodati i onih 70.000 miniračunala koja su već dosad podijeljena.
Kako piše
Nenad Bakić, osnivač IRIM-a, time je de facto "uvedeno računalstvo i programiranje u osnovne škole, ali ne kao puko 'uvođenje informatike', nego kao životno, međupredmetno, kreativno, stvaralačko korištenje računalnih tehnika". To je, dodaje Bakić, početni, veliki korak, nakon kojeg nema nazad, u stvaranju nacije
digital natives i digitalnih stvaratelja.
Micro:bitove u škole uvodi i Singapur, grad-država koja je već godinama apsolutni prvak na svim obrazovnim područjima u PISA testovima, najmjerodavnijem parametru kvalitete školstva. Uvođenje računalstva je trenutno glavni projekt singapurskog Ministarstva obrazovanja, a
tamošnji mediji pišu kako će micro:bitovi proizvesti "njihove vlastite Steve Jobse". Svi građani 21. stoljeća moraju biti digitalno pismeni, naglašavaju Singapurci.
Tako je to u Singapuru. Kod nas je projekt ProMikro, koji je iniciran STEM revolucijom Nenada Bakića, naišao na veliko negodovanje u dijelu medija i političke scene zbog izdvajanja države od "čak 3,5 milijuna kuna + PDV". Za usporedbu, država je za povećanje plaća u prosvjeti za sljedeću godinu izdvojila preko 400 milijuna kuna. Učitelji trebaju zarađivati više, to nije upitno, ali pokazuje da je ovaj projekt besplatan.
Za usporedbu, u Singapuru je vlada naručila 100.000 micro:bitova za osnovnoškolce, a Microsoft donira edukaciju učiteljima u vrijednosti čak 3 milijuna singapurskih dolara (to je oko 14 milijuna kuna) dok u Hrvatskoj organizaciju projekta, edukacije i proizvodnje sadržaja donira IRIM, a honorare edukatorima u vrijednosti pola milijuna kuna Hrvatska udruga poslodavaca. Uključula se i Hrvatska pošta koja je donirala distribuciju, a skladišne poslove tvrtka A2B.
Ovaj program već daje rezultate u Hrvatskoj budući da klinci već koriste svoja mini računala. "Ovo pokazuje da se ne treba čekati kurikularnu reformu, već se može raditi jako i odmah", objašnjava Bakić.
Micro:bit ima višestruku primjenu: akcelerometar, magnetometar, senzore temperature i svjetla, ekran i Bluetooth radio, što znači da učenici mogu odmah raditi konkretne, stvaralačke i kreativne projekte, a to je ono što djecu privlači, naglašava Bakić. Više o projektu pročitajte
ovdje.
Budući da se ministrica obrazovanja Blaženka Divjak očito zagrijala za ovaj hvalevrijedan projekt, što je pohvalno, nadam se da će razmisliti i o daljnjem priključenju hrvatskog obrazovnog sustava najboljima u svijetu. Bilo bi super da se ugleda u singapurski školski sustav
Edusave - odličan primjer kako država može pametno ulagati u svoju budućnost. Edusave omogućuje državnim i privatnim školama da budu konkurentne međusobno, ali i s cijelim svijetom. Jednaku konkurentnost omogućuje i učenicima, ne ostavljajući nikoga bez kvalitetnog obrazovanja, a u isto vrijeme nagrađujući najbolje i najvrjednije. Od Singapura bismo puno mogli (i trebali) naučiti, a jedna od tih stvari je definitivno razvoj kvalitetnog obrazovnog sustava.
