Vlada je prvi put prepoznala da osim u poljoprivredi i turizmu mnogo novih, malih poduzetnika s velikim potencijalom rasta i zapošljavanja ima i u domaćoj IT industriji, objavio je Poslovni dnevnik.

Novi prijedlog izmjena Zakona o poticanju investicija, prođe li Sabor, malim će IT poduzetnicima otvoriti priliku da ostvare poreznu olakšicu od 50% na porez na dobit već za ulaganja od 50 tisuća eura, i to isključivo u zamjenu za otvaranje 10 i više novih radnih mjesta. U udruzi Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) oduševljeni su prijedlogom zakona. Prema podacima CISEx-a hrvatska IT industrija lani je po prvi put probila milijardu eura prihoda, točno 7,74 mlrd. kuna, dok joj je izvoz skočio na 2,41 mlrd. kuna. Te su tvrtke lani otvorile 1.341 novo radno mjesto.

Generator tog rasta pak mahom su mikro i male IT tvrtke, uglavnom softverske, koje su orijentirane k izvozu. Iako su te tvrtke pritisnute u posljednjih godinu i pol dana problemima, poput nedostatka radne snage koji se odrazio i na brzinu rasta, IT industrija jedina je u Hrvatskoj s dominantno domaćim kapitalom, velikom likvidnošću, malom zaduženošću i iznimno velikim interesom za ulaganja. Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a kaže da su upravo po pitanju investicija imali otvorenu i produktivnu komunikaciju s Ministarstvom gospodarstva. Pojašnjava da softverske tvrtke u pravilu ne ulažu velike iznose u dugotrajnu imovinu, poput dosad minimalnih 150 tisuća eura, jer priroda njihova poslovanja to ne zahtijeva, piše Poslovni.

Ovo je izuzetno dobra mjera Vlade RH s obzirom na gospodarske trendove i činjenicu da će u dogledno vrijeme mnoga radna mjesta u industriji i trgovini na malo doslovno nestati (dolaze roboti). S druge strane, IT sektor ima najveći potencijal za širenje i povećanje broja radnih mjesta.

Ipak, Hrvatska u ovome debelo kasni. Rumunjska je prije 3 godine oslobodila IT sektor nekih nameta što se pokazalo odličnim potezom jer je time privukla IT divove da otvore svoje velike centre u Bukureštu za cijeli istočni dio Europe. IT sektor u Rumunjskoj ostvaruje više od 6 posto BDP-a. Da je Hrvatska vlada ovakve mjere donijela prije 3 godine, vjerojatno bi ublažila iseljavanje stanovništva.