Hrvatske željeznice - najbolji pokazatelj kakve rezultate daje liberalizacija, a kakve monopol

FOTO: Youtube
5.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Hrvatske željeznice - najbolji pokazatelj kakve rezultate daje liberalizacija, a kakve monopol

Zašto je "liberalizacija" toliko omražena riječ u Hrvatskoj? Što je građanima RH toliko mrsko u tom pojmu? Možemo razumjeti zašto su im se zgadili pojmovi kao "privatizacija" i "pretvorba", koje asociraju na traumatično razdoblje 90-ih kada državna politika nije znala i nije htjela provesti postupnu i uređenu tranziciju iz socijalističkog gospodarstva na tržišno, ali što je to traumatično u liberalizaciji?

Naravno, puno rezervi i strahova koje ljudi u Hrvatskoj imaju prema kapitalizmu se mogu objasniti kriminalno provedenom privatizacijom i pretvorbom, i ako da budem iskren, ne vjerujem da bi konačno stanje bilo idealno ni da je ta tranzicija provedena s uređenim pravosudnim sustavom, jednostavno je većina socijalističkih kompanija bila uspostavljena na sasvim pogrešnim temeljima koji nisu imali puno ekonomskog smisla jer su te kompanija imale socijalni, a ne gospodarski karakter. Međutim, svjedoci smo i da pojam „liberalizacija“ izaziva jednako histeričnu reakciju kao i „privatizacija“. A pojam liberalizacija, kada bi ga zdravoseljački preveli, ne znači ništa drugo nego „oslobađanje“. Zašto se grozimo oslobađanja, slobode?

Možda građani RH jednostavno nisu naviknuti na slobodu i onda ih podsvjesno plaši? To bi bilo razumljivo, ipak je hrvatska povijest puna nesigurnosti, ratova i tiranije. Ako prihvatimo da postoje određeni prosjeci ponašanja u većim ljudskim zajednicama, kao što je npr. predodžba o Nijemcima drugačija od one o Španjolcima, a mislim da velika većina ljudi ima takve predrasude, onda možemo pretpostaviti da su takvi široki društveni obrasci ponašanja uvjetovani povijesnim i geografskim kriterijima. Čini se očitim da različit okoliš stvara različite kulture, pa vjerojatno isto vrijedi i za povijest.

Hrvatsko društvo je u 20. stoljeću stvarano u socijalističkom režimu, dosta totalitarnom, koje je bilo opsjednuto sigurnošću, a ljudi su navikli da sve probleme rješava sveobuhvatna država i partija. Ljudi su uvjeravani da trebaju mijenjati slobodu za sigurnost i to su prihvaćali, velikim dijelom zato što su bili prisiljeni prihvatiti. Neovisnost nije puno toga promijenila, dapače počeo je novi rat i opet prepao ljude dovoljno da se obuzdaju težnje za slobodom i opet traži sigurnost, što je nova partija znala iskoristiti te je dan-danas hrvatsko društvo opsjednuto sigurnošću, a boji se slobode. Zasigurno se i u tome krije dio odgovora na pitanje zašto se građani RH boje liberalizacije.

Jedan od primjera otpora liberalizaciji je situacija oko Hrvatskih željeznica u proteklih nekoliko godina, točnije od ulaska Hrvatske u EU.

Ulaskom u EU se liberalizirao teretni željeznički promet i HŽ su prestale biti monopolist za prijevoz tereta iako je prijevoz ljudi željeznicom još uvijek ostao državni monopol. Da, Hrvatska u 21. stoljeću ima isključivo državni prijevoz putnika željeznicom.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku od 2009. do 2013. je količina prevezene robe na hrvatskim željeznicama pala s 9.245.000 na 7.266.000 tona, a broj prevezenih putnika sa 699.000 na 455.000. U tom periodu nikome nije palo na pamet da proba, kada je već očigledan veliki pad prometa, ozbiljno restrukturirati i liberalizirati te modernizirati tvrtku. 21. je stoljeće, a HŽ još nije imao opciju online kupnje karata te su je uveli tek 6. rujna prošle godine.

Od liberalizacije željezničkog prijevoza robe do danas se stanje popravilo, a prijevoz putnika koji je još pod državnim monopolom HŽ je i dalje u padu. O tome dovoljno govori podatak da je zadnje tromjesečje 2016. zabilježilo daljnji pad broja putnika, ali 22% više ukupne količine prevezene robe u odnosu na treće tromjesečje te još većim porastom u odnosu na četvrto tromjesečje 2015. Znači dio željezničkog prometa koji je doživio liberalizaciju se oporavlja, a dio koji je ostao pod državnim monopolom nastavlja desetljetni pad. Zaključak se nameće sam od sebe.

Podaci pokazuju da se broj prevezenih putnika zadnje tri godine kontinuirano smanjuje, pa je tako u četvrtom tromjesečju 2013. prevezenih putnika bilo nešto više od šest milijuna, na kraju 2014. ispod šest milijuna i tako redom do četvrtog tromjesečja 2016. kada ih je bilo oko 5,5 milijuna.

EU je najavila potpunu liberalizaciju i željezničkog putničkog prijevoza, a HŽ je tu vijest primio sa šokom i nevjericom. Naravno da je državni monopolist HŽ svjestan da je nespreman za bilo kakvu konkurenciju, posebno onu iz europskih država. Pokušavaju lobirati za odgodu primjene zakona, ali vrlo vjerojatno bezuspješno.

HŽ Putnički promet ima vremena do 2019. godine za pripremu na otvaranje tržišta i mogući ulazak stranih kompanija na domaće pruge. Naime, prijedlog 4. željezničkog paketa, koji među ostalim donosi i nove regule u putničkom prijevozu, od lani je u žestokoj raspravi. Taj paket, kada je riječ o putničkom prijevozu, predviđa potpunu liberalizaciju putničkih usluga od 2019. godine.

Otpor promjenama, otpor liberalizaciji, će HŽ koštati jako puno, ali i to je sitnica u odnosu na ono koliko je koštalo građane RH. Ne samo da će građani vjerojatno sada kroz više poreze biti prisiljeni financirati ubrzano restrukturiranje i moderniziranje HŽ-a koji je to odbijao učiniti do sada, jer realno nije ni trebao pošto nije postojala konkurencija s kojom bi se nadmetao po pitanju kvalitete, već je sveukupni trošak propuštene prilike jednostavno astronomski. Zamislite koliko bi danas Hrvatska bila bogatija, a njeni ljudi kvalitetnije živjeli, da se liberalizacija provela 5, 10 ili 15 godina ranije, da se hrvatsko gospodarstvo puno ranije priključilo modernim gospodarskim tokovima. Koliki je oportunitetni trošak propuštene prilike u smislu rasta BDP-a, raste plaća, rasta zaposlenosti? Koliko toga više smo mogli imati, samo da se nismo bojali?


VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Recesija je sastavni dio prirodnog ekonomskog ciklusa i nemoguće ju je izbjeći, ali cilj nam treba biti da ona traje što kraće i da posljedice budu što bezbolnije.

Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije godine nakon svečanog otvaranja prve solarne ceste u svijetu, to se pokazalo kao velika pogreška i bacanje javnog novca.

Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška

Ljudska prava

PIŠE: LIBERAL.HR

Može li feminizam biti nepravedan i opasan? A može li biti ubojit? U današnjem svijetu društvenih mreža, može.

Povratak u srednji vijek? ʼDruštvena pravdaʼ uništava ljude bez suda i prava na obranu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako policija ne dozvoljava snimanje svojih službenika, znači da ni vrh policije ne vjeruje da oni ispravno rade svoj posao.

Zašto građani ne smiju snimati policiju tijekom postupanja? MUP se poziva na GDPR, što nema nikakve logike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bogati i siti Europljani ne mogu shvatiti kako nekome u siromašnom Brazilu može biti obradiva poljoprivredna površina važnija od netaknute prašume.

Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš

Ekonomija

PIŠE: DAVID DIMSITA

Zbunjena Francuskinja, koja je prevarena za smještaj, optužila je Booking.com, a mnogi su zaključili i kako bi država tu trebala nešto učiniti.

Je li Booking.com odgovoran za probleme Francuza na Hvaru?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Događa se masivna politizacija ekoloških tema, gdje najveći mediji manipuliraju podacima i dezinformiraju javnost.

NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ono što neki hrvatski političari nazivaju incidentom ima sva obilježja terorističkog napada.

Napad na kafiće kod Knina treba okarakterizirati kao terorizam

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: