Hrvatski izvoz u SAD skoro stoput veći nego u Iran

10.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Hrvatski izvoz u SAD skoro stoput veći nego u Iran

Najnovija geopolitička vijest je Trumpov pokušaj vraćanja gospodarskih sankcija Iranu zbog navodnog nepoštivanja odredbi nuklearnog sporazuma. Čelnici država EU su izgleda jednoglasno odbili taj prijedlog pa izgleda da će to biti unilateralna odluka SAD-a.

Realno, Hrvatska nema što tražiti u ovoj igri velikih. Staro pravilo geopolitike kaže da dok se veliki svađaju - mali šute i prate razvoj situacije. Zauzimanje strana u ovom pitanju za Hrvatsku ne bi donijelo ništa pozitivno, a rizik zamjeranja nekome od "glavnih igrača" je velik.

Ali ovaj tekst nije o geopolitičkoj situaciji, nego primarno o dubioznom baratanju statističkim podacima.

Večernji list je u današnjem izdanju posvetio dvije stranice analizi trgovinske razmjene s Iranom, u čemu nema problema osim što čitatelje navodi na krivi zaključak o važnosti Irana za Hrvatsku. Da se razumijemo, sankcije nisu nikada od koristi za male otvorene ekonomije. Sankcije i trgovinski ratovi su primarno oruđe velikih gospodarstava koja svojom veličinom mogu utjecati na međunarodne gospodarske tokove. U trgovinskim ratovima velikih svi gube, ali isto postoji "pobjednik", tj. netko je uvijek relativno veći, a netko manji gubitnik. Ne treba zanemariti ni političku moć gospodarskih sankcija, a političke koristi mogu biti opravdanje za gospodarske štete.

Ali u slučaju malih otvorenih ekonomija sankcije, tarife, carine i ostale trgovinske barijere uvijek dovode do velikih gubitaka.

Večernjak si je uzeo za cilj dokazati kako je Iran previše važan za gospodarstvo RH i da bi u slučaju odluke između podržavanja sankcija i Irana trebalo izabrati Iran. Legitiman stav, ali kada se iznosi statistika o mogućim trgovinskim gubicima s jednom državom, onda je valja staviti u odnos s alternativom.

U analizi se navodi kako je hrvatski izvoz u Iran prošle godine iznosio 5,3 milijuna eura (oko 40 milijuna kuna), a ukupna trgovinska razmjena je porasla za 1191%. Prosječnom čitatelju ti milijuni zvuče kao jako puno novca, ali radi se o zaista minornom iznosu ako pogledamo ukupnu vrijednost hrvatskog izvoza od 104,3 milijarde kuna u 2017. Znači, radi se o manje od 0,05 posto vrijednosti od ukupnog izvoza. Ako pogledamo strukturu te razmjene, vidimo da je jako nepovoljna za Hrvatsku u smislu da u razmjeni s Iranom ostvarujemo relativno veliki uvoz a minoran izvoz. Izvoz je rastao za 33,4 posto, ali je uvoz rastao za gotovo 15.000 posto (za toliku razliku je vjerojatno odgovoran uvoz nafte).

S druge strane SAD postaje sve važnije izvozno tržište za Hrvatsku. Hrvatski izvoz u SAD je tijekom prvih pet mjeseci 2017. bio veći od izvoza u Srbiju i Mađarsku te je time SAD bio šesto izvozno tržište za RH gospodarstvo.



U cijeloj 2016. je iznos izvoza u SAD iznosio 3,44 milijarde kuna što je oko 460 milijuna eura. Tri glavna izvozna tržišta za RH tradicionalno zauzimaju Italija, Njemačka i Slovenija, zatim BIH i peto Austrija. SAD je u tih prvih pet mjeseci prestigao naše susjede Srbiju i Mađarsku s ukupnom vrijednosti hrvatskog izvoza u tu zemlju od 2,07 milijardi kuna. Struktura izvoza je takva da se 60 posto odnosi na prehrambene proizvode i oružje, visokotehnološke proizvode velike dodane vrijednosti, što je jako važno jer proizvodi visoke dodane vrijednosti ujedno znače i visoke plaće.

Radi se ponajviše o proizvodima tvrtki Pliva i HS Produkt. Treba naglasiti i da Hrvatska više izvozi u SAD nego što uvozi, za razliku od Irana koji je primarno uvozno tržište.

Namjera mi nije zagovarati svrstavanje na stranu SAD-a te uvoditi sankcije Iranu. Hrvatsko gospodarstvo ima dobre mogućnosti da intenzivira gospodarske odnose s Iranom. Jugoslavija je puno poslovala u Iranu i Hrvatska može graditi na tom nasljeđu. Da bar imamo nekakve koristi od te Jugoslavije. To se posebno odnosi na energetiku i građevinski sektor, ali proboj na to tržište bi mogle ostvariti i mnoge druge djelatnosti kao što s farmaceutika, brodogradnja, drvno-prerađivačka itd.

Hrvatska može iskoristiti Iran i kao alternativni pravac dobave nafte i plina. Diversifikacija je jako bitna u mnogim aspektima gospodarskog života, od financija preko strukture gospodarstva do vanjskim trgovinskim partnerima. Posebno je važno imati više izvora za bazne sirovine kao što je nafta i takva diversifikacija kao i sve ostale smanjuje rizik, u ovom slučaju geopolitički.

Hrvatska je mala otvorena ekonomija i nema što tražiti u trgovinskim ratovima velikih, a ni u geopolitičkim prepucavanjima. Zadaća hrvatske politike mora biti da dugoročno smišlja načine kako će pozicionirati Hrvatsku tako da maksimalno iskoristi svoje kapacitete, svoje iskustvo iz prošlosti, svoju geografsku lokaciju i svoju posebnu diplomatsku poziciju, koja je jedna od rijetkih dobrih stvari koje su nasljeđe Jugoslavije.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: