Poljanec-Borić: ʼHSLS je jedina liberalna stranka u Hrvatskojʼ

FOTO: Facebook
27.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Na izravno pitanje o HNS-u, GLAS-u i Pametnom, odgovorila je da su to lijeve stranke, a HSLS jedini ima širok koalicijski potencijal.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Poljanec-Borić: ʼHSLS je jedina liberalna stranka u Hrvatskojʼ

Na izravno pitanje o HNS-u, GLAS-u i Pametnom, odgovorila je da su to lijeve stranke, a HSLS jedini ima širok koalicijski potencijal.
PIŠE Mario Nakić

Gostujući na N1 televiziji, Saša Poljanec-Borić, nositeljica liste HSLS-a na predstojećim europskim izborima, bacila je rukavicu u lice Pametnom, HNS-u i GLAS-u izjavivši kako je jedan od ciljeva "novog HSLS-a" da "pročisti situaciju na hrvatskoj liberalnoj sceni".

Poljanec-Borić je ocijenila kako u Hrvatskoj postoji birački potencijal za liberalnu opciju i on iznosi, prema njenim procjenama, oko 15 posto. Za HSLS je zaključila kako se pozicionirao na centru kao "jedina liberalna stranka u Hrvatskoj". Desnici je zamjerila ortački kapitalizam, a ljevici težnje prema socijalizmu.

Na izravno pitanje postoji li, po njenom mišljenju, na hrvatskoj sceni još neka liberalna stranka osim HSLS-a, odgovorila je da je HSLS jedini. Obrazložila je to ovako:

"HSLS je jedina stranka koja je koalirala i s ljevicom i s desnicom, dakle mi smo pokazali da jedini imamo koalicijski potencijal, a sve ostale 'liberalne' stranke mogu koalirati samo s ljevicom."

Na pitanje ako su jednako udaljeni i od HDZ-a i od SDP-a, zašto su onda još uvijek s HDZ-om, objasnila je da centrističke stranke trebaju procijeniti kad treba podržati jednu ili drugu stranu, što HSLS po njoj ispravno radi. Kad ju je novinar podsjetio da i HNS koalira s HDZ-om, odgovorila je da je riječ o "naknadnom pretrčavanju" i da se nada da će "glasači to znati kazniti".

Na spomen GLAS-a i Pametnog, odgovorila je da su te stranke naklonjene ljevici jer "kada netko kaže da nikada neće s jednom stranom, to znači da će uvijek koalirati s onom drugom".

Moram priznati da nisam još na taj način nikada gledao na politički liberalizam, u smislu koalicijskog potencijala. Kada pogledamo liberalne stranke u Europi, moram priznati da to što je rekla ima smisla. Na primjer, tri švedske liberalne stranke su donedavno bile u desnoj koaliciji s konzervativcima, ali nakon prošlih izbora su dvije od njih (Liberali i Stranka centra) odlučile se prikloniti ljevici jer su procijenile trenutak, da za njih i za Švedsku ne bi bilo dobro ponavljanje izbora jer bi desni populisti mogli ostvariti još bolji rezultat i možda doći na vlast.

Liberali na Islandu bili su dugo u desnoj koaliciji, ali su odnedavno također prešli na lijevu stranu - opet procjena trenutka. Znači, imaju koalicijski potencijal i lijevo i desno. Njemački FDP je u prošlom stoljeću dugo bio u koaliciji s SPD-om, ali je od 1990-ih uglavnom s desnim CDU-om.

Međutim, postoji još jedan aspekt kod koaliranja, a koji gospođa Poljanec-Borić nije spomenula. Praktički sve liberalne stranke u Europi, ako su slabije od svojih potencijalnih koalicijskih partnera, u pravilu uvjetuju sudjelovanje u koaliciji kako ne bi razočarale svoje glasače. Tako smo nedavno imali slučaj u Njemačkoj kad je FDP napustio pregovore s CDU-om i Zelenima zato što se nisu uspjeli dogovoriti oko nekih pitanja regulacije industrije i ekologije gdje se liberali nikako nisu mogli složiti sa zelenima. Liberali su jednostavno rekli: "Vidimo da nećete prihvatiti naše uvjete, a mi ne želimo iznevjeriti svoje glasače. Napuštamo pregovore."

Švedske liberalne stranke su pristale na koaliciju sa socijaldemokratima pod uvjetom da se nastavi provoditi reforma tržišta rada i da se ne povisuje oporezivanje rada. Islandski liberali su svoje koaliranje s ljevicom uvjetovali da zadrže kontrolu nad državnim financijama kako se ne bi povećala javna potrošnja. Dakle, svi oni, kad ulaze u koaliciju bilo s desnima ili lijevima, postavljaju neke uvjete kakve njihovo glasačko tijelo od njih očekuje. Pa onda mogu reći: ušli smo u tu koaliciju jer smatramo da je u ovom trenutku bolje za našu zemlju da podržimo ovu opciju, to znači da ćemo podržati i neke politike koje nisu naše, ali ćemo inzistirati na provedbi nekih politika koje su nama jako važne.

HSLS, kojem mnogi zamjeraju koaliciju s HDZ-om, je ispravno procijenio 2015. godine. Oni su shvaćali da je situacija takva da samostalno neće prijeći izborni prag, a vlada Zorana Milanovića je napravila previše katastrofalnih poteza. Samo činjenica da je ekonomska kriza u Hrvatskoj trajala 7, a ne dvije godine kao u većini drugih zemalja, trebala bi već sama po sebi biti dovoljan razlog zašto tu vladu ne treba podržati, već njenu smjenu. Dakle, HSLS nije pogriješio što je u tom trenutku izabrao koaliciju s HDZ-om. Ali nedostajalo je bilo kakvo uvjetovanje te podrške. Kao i kod koalicije s Račanom, tako ni s Karamarkom i sada s Plenkovićem, liberali nisu inzistirali na provođenju politika kakve bi liberalnom biračkom tijelu u Hrvatskoj bile bitne.

Mogli su reći: mi ćemo podržati HDZ, a zauzvrat očekujemo od njih hitno olakšavanje poslovanja, veće poduzetničke slobode...ili smanjenje poreznih opterećenja...ili izjednačavanje istospolnih parova s ostalima...ili legalizaciju marihuane...Bilo što, ali nešto je trebalo tražiti i na tome inzistirati do kraja, pa i uvjetovati svoju podršku vladi, čisto da pokažete kako imate neke principe do kojih držite.

To je izostalo i zato imamo vlade koje provode uglavnom antiliberalne politike usprkos tome što je svaka od njih došla zahvaljujući nekim liberalnim strankama. I usprkos tome što u Hrvatskoj - u tome se slažem s gospođom Poljanec-Borić - zaista postoji dobar udio građana koji bi takvu, principijelnu liberalnu stranku, podržali na izborima. 15 posto nije nemoguće niti nerealno, toliko dobivaju liberali u Švicarskoj, Španjolskoj i drugim zemljama.

Bit će zanimljivo vidjeti reakcije predstavnika drugih stranaka na ovu izjavu nositeljice HSLS-ove liste. Rukavica je bačena.

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: