Vezani članci:
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Spremni za (s)rat
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
4 razloga zašto je zabrana prelaska granice za muškarce iz zemlje u ratu loša ideja
Od BiH do Ukrajine, novinari Indexa se u svemu slažu s Plenkovićem
Tko ima bolji diplomatski pristup prema Ukrajini - Plenković ili Milanović?
Zveckanje oružjem, prijetnje ratom: Sve što trebate znati o ukrajinsko-ruskom sukobu
Božićno primirje 1914. - priča iz koje možemo puno naučiti
Koja ironija: Telegram se žali da je Hrvatska opsjednuta ratom
Ben Shapiro pokušao objasniti zašto Amerika treba napasti Iran. Njegovi vlastiti fanovi su ga satrali...
Ron Paul otkrio tko mu je favorit na predsjedničkim izborima 2020.
Toliko o ʼantiratnom predsjednikuʼ.
Trump želi povući vojsku iz Afganistana. Zašto je to toliki problem?
Amerika više neće biti svjetski policajac. Zašto ta vijest nije skoro nikoga oduševila?
U prvoj godini Trumpovog mandata američka vojska ispalila rekordan broj projektila na Afganistan
Kad će se Hrvati riješiti mitomanije o svetosti Domovinskog rata?
Kako zaustaviti mehanizam rata?
Balkan kao bure baruta: Zašto rat?
Članak koji će vam se jako svidjeti
Hrvatska i BiH se trebaju okrenuti ekonomskom razvoju i ostaviti rat iza sebe
Hoće li se Srbija ikada suočiti sa svojom samoubilačkom ideologijom?
Američki ratni veterani otkrivaju: 'Marihuana nam je pomogla da prebrodimo PTSP'
Što se više isplatilo narodima: imperijalizam ili mirotvorstvo?
[VIDEO] Sjećate se kad je Trump osuđivao rat u Afganistanu? On se ne sjeća
Jesmo li za mir spremni?
Trgovinski rat, baš poput vojnog, osiromašuje stanovništvo
Jugoslavenski ratovi - zločin odraslih prema djeci
Novo na Liberalu:
Zurovec: Prvo smanjiti državnu potrošnju, a onda osloboditi građane nameta
100 dana Mileijeve vlade: Što je dosad učinio?
Subvencioniranje najma je suluda mjera koja će pomoći samo najmodavcima
Milanović manipulira statistikom o mirovinama i obmanjuje javnost
Plenkovićeva vlada ulupala 199.000 vaših eura u portal koji nikoga ne zanima
Ovaj francuski vizionar iz 19. stoljeća sanjao je današnju Europsku uniju
Rezultati Februarske revolucije: profitirali SDP, Možemo i HDZ, gubitnici Centar i Fokus
Otkud sad oni? Članak Sanje Modrić masovno lajkaju Turci
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike

Humanitarni rat je logička greška


Piše: Predrag Rajšić
Izvor: Loose Ends in Economics
24.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Humanitarni rat je logička greška

Humanitarni rat je logička greška


Piše: Predrag Rajšić
Izvor: Loose Ends in Economics
24.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Mnogi društveni teoretičari današnjice su utilitaristi. Općenito govoreći, utilitarist je netko tko vjeruje da se do pravde može doći putem analize troška i dobiti. Na primjer, utilitarni ekonomist će vam reći da je, prije nego što se donese novi zakon, potrebno utvrditi "društvene" troškove i koristi datog zakona. Ako je korist veća od troškova, onda je zakon opravdan. Neki govore o društvenim troškovima i koristi legalizacije prodaje droge i prostitucije i zaključuju da, ukoliko korist nadmašuje troškove, ti zakoni trebaju biti primijenjeni.

Ronald Coase, vjerojatno jedan od najčešće pogrešno shvaćenih utilitarnih ekonomista, često je kritiziran za ono što on nije rekao, tj. za tzv. Coaseov teorem, ali rijetko zbog onoga što on jest rekao - da prava pojedinca ovise o potencijalu tih prava da proizvedu kolektivno bogatstvo. Sljedeći članak je kritika tog koasijanskog pristupa teoriji prava.

Coase, u svom eseju "Problem društvenog troška" (eng. The Problem of Social Cost) tvrdi da, u slučajevima kad tržište to ne učini, vlada države treba raspodijeliti prava vlasništva na način koji bi povećao nacionalni dohodak. Njegov glavni argument je da bi u nekim slučajevima postojanje transakcijskih troškova spriječilo učinkovitu raspodjelu vlasničkih prava kroz tržišne transakcije. Dakle, to bi bio posao za vladu.

U suštini, Coase predlaže teoriju prava po kojoj prava pojedinca ovise od okolnosti. Ako, primjerice, vladin birokrat smatra da bi oduzimanje Jimovih prava u korist Janis dovelo do povećanja nacionalnog dohotka, onda je ova preraspodjela prava pravedna, bez obzira slažu li se Jim i Janis s tim.

Neki ekonomisti su pribjegli apstraktnijem pristupu i govore o maksimizaciji društvenog blagostanja ili korisnosti. U okviru ovog programa, korisnost (eng. utility) - ukupno zadovoljstvo materijalnim objektima, iskustvima i ostalim aspektima unutar društva - tretira se kao količina koja se može povećati ili smanjiti javnom politikom. Politika koja vodi poboljšanju ukupnog socijalnog blagostanja je, u tom okviru, opravdana.

Ovaj pristup teoriji prava je imao jak utjecaj u ekonomskom nauku i počinje se prelijevati u druge oblasti ljudskog djelovanja. Jedno od tih područja je i rat.

Utilitarizam i politika "humanitarnog" rata

Ideja "dobronamjernog" ili "blagonaklonog" militarizma nije nova. Međutim, počnimo jednim od skorijih "dobronamjernih" vojnih napora. 24 ožujka 1999. godine članovi vlada 19 zemalja članica NATO-a su odlučili da u cilju sprječavanja "humanitarne katastrofe" na Kosovu, Savezna Republika Jugoslavija treba biti bombardirana.

Ovaj rat, nazvan "Milosrdni anđeo" njegove pristalice navode kao primjer uspješnog "humanitarnog" rata. Iako su njihovi pokretači ratove često opravdavali tvrdnjama o dobrobiti nekih grupa ljudi (obično naroda ili etničke skupine), ovo je bila prva izravna uporaba humanitarnih razloga kao jedinog opravdanja za rat. Nedavno su slični argumenti korišteni od strane pristaša zadržavanja zapadnih trupa u Iraku i Afganistanu pod izgovorom "izgradnje nacije".

Opet, u ovim slučajevima, odluka o tome da se trupe povuku ili ostanu ovisi o dugoročnoj analizi gubitaka i koristi, ne samo za zemlje čije su trupe tamo, nego i, navodno, za stanovnike zemlje "domaćina" i cijelu u "međunarodnu zajednicu". Mnogi od onih koji se protive ili podržavaju ove ratove razlikuju se samo u svojim metodama obračunavanja ukupnih gubitaka i koristi.

Ukucavanjem fraze "cost-benefit analysis" i "war in Iraq" u Google, dolazi se do oko 15.000 nalaza (za ove dvije fraze doslovno). U rezultatima pretrage mogu se naći znanstveni članci, blogovi pravnih stručnjaka, stranice TV vijesti, novinski članci, govori političara, podosta raznovrsnih materijala. Ovi rezultati su grubi pokazatelj veličine i opsega potrage utilitarista za ispravnom procjenom troškova i koristi ovog rata. Pokušaji procjene tih troškova i koristi ne uključuju samo novčane troškove, nego i pojmove kao što su "ljudske patnje", "nacionalna u sigurnost", "sloboda" itd.

Još jedna nedavna vojna operacija u kojoj su se koristili slični argumenti je bombardiranje pojasa Gaze 2008. godine. Pokretači ove operacije je opisuju kao pokušaj da se spriječe buduće patnje izraelskih civila, uz nastojanje da se patnje palestinskih civila svedu na minimum. Osnovna premisa je da su eventualne civilne žrtve rata opravdane time da su one neophodan korak u sprečavanju daleko većih budućih civilnih žrtava.

Ova opravdanja "humanitarnih" ratova mogu se sumirati riječima Fride Ghitis, političke analitičarke i redovite kolumnistice Miami Heralda i World Politics Reviewa. Gospođa Ghitis napisala mi je u emailu da je "rat ponekad opravdan da bi se zaustavila još gora zvjerstva. To su humanitarni razlozi."

Dakle, u ovoj definiciji se priznaje da humanitarni rat, baš kao i svaki drugi rat, podrazumijeva i neke troškove ili gubitke u vidu patnje ili smrti nevinih žrtava. Ali ta patnja ili smrt je opravdana ako je to učinjeno za neku veću korist, bez obzira jesu li žrtve suglasne s time da budu žrtvovane.

Ovo je očito utilitaristička argumentacija po kojoj je neki čin opravdan samo ako ukupna korist ili dobrobit koja proistječe iz tog čina prelazi ukupne troškove ili gubitke. Svrha ovog članka je pokazati zašto ovoj utilitarističkoj argumentciji, kada se dovede do svojih logičkih zaključaka, manjka kredibilitet.

Izračunavanje zvjerstva

Utilitaristička ideja humanitarnog rata podrazumijeva obračunavanje i uspređivanje troškova u odnosu na korist. Po terminologiji predloženoj od strane zagovornika takvih ratova, troškovi su zločini ili zvjerstva počinjena kao izravna posljedica humanitarnog rata, a korist su potencijalna zvjerstva koja je taj rat spriječio. Postoje dva problema u ovom tumačenju: prvo, kako mjeriti zvjerstva, a drugo, kako ćemo računati zločine koji se nikada nisu dogodili?

Nešto nije zvjerstvo samo zato što je posvuda proliveno dosta crvene tekućine koju mi, ljudi, nazivamo krvlju, nego zato što čovjek, suočen s takvom scenom i događajima koji su joj prethodili, doživljava određene emocije. Mjera u kojoj je neki događaj zvjestvo je određena unutarnjim iskustvom pojedinca, ne samo fizičkim svojstvima događaja.

Tako, kada je u pitanju mjerenje zločina ili zvjerstava, svaki slučaj ljudske patnje je drugačiji i svaka usporedba besmislena. Na primjer, što je veće zvjerstvo: dijete koje izgubi roditelje od eksplozije bombe podmatnute u putničkom avionu, čovjek koji izgubi vid od šrapnela kasetne bombe ili otac koji izgubi trogodišnju kći ispod ruševina obiteljske kuće? Tko će procijeniti "količinu" počinjenih zvjerstava?

Korisnost (eng. utility) ili značaj koji različiti pojedinci polažu na različite aspekte fizičke realnosti, vlastite živote i dobrobit, je subjektivna. Dakle, ne postoji objektivna jedinica mjere za korisnost.

Mi ne možemo usporediti ocjene fizičke realnosti dviju različitih osoba, ne možemo ih dodati ili pomnožiti na bilo kakav objektivan način koji bi mogao biti podjednako razumljiv i prihvatljiv svima. Dakle, ne može se izračunati objektivna ukupna ʺkoličinaʺ zločina ili zvjerstava izazvanih ratom.



Međutim, čak i ako usvojimo naopaku ideju da pravičnost rata može biti izvedena brojenjem leševa, izgubljenih ruku, nogu, očiju, itd., postoji još jedan problem - nikada nećemo znati što je neki rat spriječio. Možemo samo nagađati što bi se dogodilo da se "humanitarni" rat nikada nije dogodio.

Prihvaćanje kalkulacije pravde na temelju nagađanja o budućnosti bi dalo ljudima pravo na upotrebu nasilja protiv bilo koga na koga sumnjaju da bi mogao počiniti kazneno djelo.

Čak i ako se prihvati ovaj princip etičkog prosuđivanja zasnovan na nagađanju i "objektivnoj" mjeri patnje, profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Chicagu Eric A. Posner sumnja da je ijedna od nedavnih "humanitarnih" intervencija, uključujući i bombardiranje Jugoslavije 1999. godine, bila opravdana. On tvrdi da troškovi tih intervencija daleko nadmašuju njegovu procjenu potencijalne koristi.

Zaključak

Oni koji žele voditi "humanitarne" ratove, trebaju nas prvo uvjeriti da znaju budućnost. Onda nas trebaju uvjeriti da znaju objektivnu vrijednost stradanja i smrti svakog čovjeka. Konačno, oni nas trebaju uvjeriti da su životi nekih ljudi manje vrijedni od života nekih drugih ljudi.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

PREDRAG RAJŠIĆ
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics".
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.