Ili si partizan ili ustaša - treće nema!

FOTO: Facebook
22.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Ili si partizan ili ustaša - treće nema!

Prijatelju sam dao savjet da nema smisla ulaziti u analizu još jednog teksta na H-alteru koji se obračunava s liberalizmom, a onda nisam prihvatio vlastiti savjet. Prihvatio sam izazov da se probijem kroz konfuznu strukturu teksta, prenatrpanu žargonom (valjda te discipline kojom se autorica bavi), natrpanu linkovima na dodatne tekstove i nakon tri do četiri pokušaja, uspio sam doći do kraja i imati barem maglovitu viziju što je autorica htjela reći. Njen tekst na H-alteru pročitajte na vlastitu odgovornost, ja ću pokušati dati nekoliko zanimljivih dijelova s kratkim komentarom, jer nemam želju krenuti u šire objašnjavanje, to bi bio full time job.

Dakle, krenimo s pretpostavkom koja je i u naslovu teksta:

"Danas u Hrvatskoj živimo na granici između hrvatskog nacionalizma i tržišnog liberalizma."

Pa naravno. U zemlji u kojoj je država i dalje najjači subjekt na tržištu, ima hrpu imovine koju godinama ne zna ni popisati, u kojoj se regulacija množi geometrijskom progresijom, a porezi se uvode kako kojem ministru usfali love i kako im padne na pamet što sad oglobiti...Hmda, to je sušta esencija tržišnog liberalizma. Nacionalizam je tu ubačen kao potreba dezorijentirane ljevice da liberale smjesti nekamo i onda ih gura na desnicu, pače, na ekstrem desnice, jer tako misle da će mobilizirati ideološku podršku. Još jedna verzija ustaša i partizana - nema između, svrstaj se, dok te mi ne svrstamo. A glede (ne)svrstavanja, odmah sljedeći paragraf proklamira superiornost komunista i njihovih dosega:

"Sasvim je jasno da svi ti Jelačići ne mogu doseći temeljnu modernističku dimenziju komunista, zahtjeve za elementarnom univerzalnošću i egalitarnošću od socijalističkog projekta radničkog samoupravljanja, do međunarodnog pokreta nesvrstanih."


Pa čak i ako podrobnom analizom možemo naći neke stvari koje u komunizmu/socijalizmu nisu bile baš katastrofalne, dopustite da "neoliberalno" upitam – koji je bottom line tog poretka? Osim što je neslavno propao u cijelom Istočnom bloku, danas se održava u nekoliko bizarnih i izoliranih diktatura. A i nesvrstani su zanimljiva priča, nakon nestanka blokovske podjele i samog smisla balansiranja između istih, rudimentarna organizacija ipak nekako opstaje, a trenutno organizacijom predsjeda...wait for it...Venezuela! Generalni sekretar je vizionar Nicolas Maduro! Njegovi modernistički dosezi su da je prekrasnu zemlju velikih ljudskih i prirodnih potencijala doveo do gladi, nemira, redova za hranu, hiperinflacije i opće bijede. Takvu modernističku dimenziju je doista teško dostići, ali egalitarnost je ostvarena – svi su jednako pogođeni užasnim stanjem u koje ih je odveo socijalistički raj.

Nastavno na ovo, u daljnjem dijelu teksta gdje se autorica malo upustila u makroekonomske analize nailazimo na ovaj biser:

"Hrvatska i ostale navodno rastrošne zemlje evropske periferije jednostavno nemaju iste početne pozicije, pa unutar zadanih okvira i strukturiranih uvjeta ne mogu promijeniti i nadoknaditi svoj zaostatak."

A ovdje je izostao pokušaj traženja uzroka tog zaostatka? Nije li sasvim moguće da je taj zaostatak nastao upravo kao posljedica modernističkih dimenzija komunizma na europskoj periferiji? Ako stvari pogledamo znanstveno, imamo u susjedstvu najveći realni eksperiment Njemačke – jedna država, podijeljena nakon rata, zapadni dio se rekordnom brzinom diže iz pepela do jedne od najjačih ekonomija svijeta i istočna koja je pod socijalizmom postala ogroman zatvor za svoje građane i koja još danas ne može nadoknaditi zaostatak, unatoč integraciji. Identičan primjer je malo udaljenija Koreja, gdje je opet Južna napredovala do prosperitetne države, a Sjeverna ostala zarobljena u nekakvom bizarnom obiteljskom kultu socijalizma.

I onda kad netko primijeti da tranzicija u Hrvatskoj nikad nije ni napravljena, nego živimo u žalosnom miksu najgoreg iz socijalizma i kapitalizma, to je prema sljedećem citatu opsesija:

"Buden pak dobro detektira neoliberalnu opsesiju i besplodno zdvajanje neoliberala 'nad hrvatskom dolinom suza u kojoj nesposobna korumpirana država i njeni besposleni, birokratski trutovi, takozvani uhljebi, žive na grbači poštenih i marljivih poduzetnika i onemogućavaju takozvane reforme, odnosno konačnu privatizaciju svega postojećega'."

Naprotiv, ne samo "neoliberali", nego i svi Hrvati bi trebali puno više zdvajati nad činjenicom da žive u zemlji koja bi mogla biti sasvim pristojna, relativno bogata, uredna europska država, a to nije i neće uskoro biti upravo zbog kontinuiteta politike ogromnog i nesposobnog državnog aparata, previsokih poreza i bacanja novca na kupovanja socijalnog mira svake interesne skupine koja malo digne glas.

"Nije samo riječ o tome da je ta perspektiva socijalno neosjetljiva, ona je temeljno netočna, što ću u nastavku pokušati i pokazati."

I taj će pokušaj biti posebno bolan i konfuzan, ali pokušajte izdržati još malo...

"No ipak taj se zdravi razum valja napasti ekonomistički, ali i hermeneutički. Druga metoda će prevladavati jer se u ovim tekstovima ipak misli uhvatiti u koštac s neoliberalnom legitimacijom putem diskurzivnih strategija i ideologema koje neoliberalizam proizvodi i kojima fabricira konsenzus u javnoj sferi."

Kad vam popusti glavobolja od pokušaja razumijevanja nagomilanih fraza, autorica želi reći da će napasti problem s dvije strane – ekonomski i filozofski. S time da će prvi preskočiti. Pošteno, jer dosad nije pokazala zavidno poznavanje ekonomije kao znanosti. Stoga, preostaje nam konstrukcija narativa, pa pogledajmo tri temeljna mita "neoliberalizma":

"Jedan od temeljnih mitova neoliberalizma jest da privatni profit stvara nova radna mjesta – no to je samo djelomično točno. Doslovno gledano, radnik je taj koji proizvodi nove vrijednosti i posljedično nova radna mjesta, dok kapitalist upravlja i kontrolira tom proizvodnjom."

I evo Marxa. Radnik stvara, a kapitalist otima. Zijev. Pa uzmimo primjer jedne naše uspješne privatne firme, Rimac automobili. Vlasnik zapravo otima rezultat radničkog truda i rada bez obzira što je upravo on taj koji je uložio svoje znanje i novac da bi pokrenuo firmu, dao radnicima priliku da rade i zarade i za to im daje novčanu naknadu. Ova firma bi zapravo trebala biti po volji ljevici – stvara radna mjesta, nije ogromna bezdušna korporacija, proizvodi su ekološki i smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima...ali vlasnik ima profit. To ne valja, jer inače dobre želje plaćaju radnička prava i plaće. Traži od čistačica da znaju Excel. Sve je naslijedio od oca. Neš ti njegovog znanja i ideja...Bolji bi električni auto izašao iz centralnog ureda državnog ministarstva.

"Drugi je mit o stranim investicijama – koje će pokrenuti domaće gospodarstvo. Tako primjerice niti monetizacija prava na autoceste neće dovesti do novih tehnologija i napretka, ali će investitorima donijeti profit."

Tako je, zanemarimo hrpu znanstvenih istraživanja i dokaza jasne korelacije stranih investicija i rasta gospodarstva i proglasimo to mitom. Recimo, i ova investicija koju je nekidan ostvario Rimac ni slučajno neće dovesti do napretka gospodarstva i tehnologije. Ne znam, možda najveći proizvođač baterija u Aziji iz bratske i nominalno komunističke Kine ima nešto bolje informacije o funkcioniranju ekonomije i tržišta, možda im nitko nije javio da su investicije mit.

"I treći mit je mit o evropskim fondovima gdje se zanemaruje činjenica da iznos nije dostatan da bi proizveo pozitivne efekte na ekonomiju, te da Hrvatska 10-50 posto svakog iznosa treba dati sama."

Ne mora. Sredstva iz EU fondova mogu biti i 100% bespovratna, kao što ima i projekata gdje je potrebno sudjelovanje u trošku. Sve to bi opet ljevici trebalo odgovarati, poznavajući njihovu sklonost besplatnom ovom ili onom i zbog solidarnosti, gdje se zajednički fondovi troše na projekte na periferiji Europe. Ali opet, to je izgleda nekakav mit i zamišljeni konflikt.

"U idućim nastavcima ćemo se pozabaviti neoliberalnim antagonistom – realpostojećim socijalizmom i njegovim nasljeđem, te socijalnim darvinizmom – kao temeljem mitologije neoliberalizma, da bismo nastavili s odnosom neoliberalizma prema tehnologiji koju koristi kao svoju služavku, te apolitičnošću kao polugom ultimativnog oblika ideologije."

I evo nam na kraju mali teaser sljedećeg teksta u serijalu gdje će se postaviti teza da liberali žele crkavanje na cesti i ne brinu za slabe. I Tehnologija kao Služavka. Već pripremam kokice za čitanje.

"Članak je objavljen u sklopu projekta 'Vladavina prava' koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija)."

Tekstove financira Agencija, unutar koje je Fond, a sve u sklopu projekta Vladavina prava. Ima smisla. Ovaj tekst ne financira nitko, osim mene, ulaganjem mog slobodnog vremena da ga napišem, u sklopu projekta „Cut the Bullshit“.



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Jerko Markovina je psiholog s posebnim interesom za bihevioralnu ekonomiju i ponašanje potrošača na tržištu. Trenutno radi na projektima financiranja znanosti. >>VIŠE
Vezano
Salonski ljevičari - ljudi koji misle da imaju pravo na vaš novac
Raskrinkavanje mita o socijalnom ili 'okrutnom tržišnom' darvinizmu
Fronta bez radnika: Buržoasko vodstvo i nezaposleno članstvo
Vuković prešla s neoliberala na libertarijance...i opet se pošteno izblamirala
Mediji su u pravu: Komunistički manifest je u Hrvatskoj danas aktualniji no ikada
Zašto porezni obveznici financiraju hirove radikalnih ekstremista?
Radnička fronta si je zabila autogol: Mladi odlaze tamo gdje ima kapitala!
Koalicija 'Zagreb je naš' bi pretvorila grad u Venezuelu
Moj djed je preživio nacistički logor. Evo što poručujem liku koji mi prijeti novim Bleiburgom
Roboti su krivi za višak učitelja. Bakić, roboti i neoliberali!
Pogled iznutra: Školstvo će propasti ako se ne svede u realne financijske okvire
Radnička fronta protiv radnika
Socijalizam 21. stoljeća: Kako će Ray Ban i iPhone revolucionari srušiti kapitalizam
Radnička fronta odlično objasnila zašto je revolucija u Rusiji bila osuđena na propast
WEF: Po efikasnosti javnog sektora od Hrvatske gora samo Venezuela
Možda niste primijetili: Na Facebooku se vodi rat između hrvatske ljevice i desnice
Hrvatska treba pustiti izbjeglice da prođu, ali najveći kritičari zatvorenih granica ujedno su veliki licemjeri...
Kako je HDZ postao glavni pokrovitelj utopije o novoj socijalističkoj revoluciji
Radnička fronta pod udarom fanova: ʼTko vam je savjetovao ovakvu pozadinu?ʼ
Logika, RF i Bero Spasitelj od Krupnog Kapitala
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ-ov kandidat za EU parlament obećava bolju edukaciju, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. A lijepo vrijeme?

Resslerova obećanja su kao da ih je prepisao od Marasa ili Tomaševića

Društvo

PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Pitanje je ima li država pravo upotrijebiti silu da bi zabranila nekom stranom proizvođaču prodaju svoga proizvoda kupcu u Hrvatskoj.

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi trebalo postati standard, pa čak i obaveza, za sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj.

Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne

Politika

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Kao što nemaju svi građani iste države jednake financijske navike, tako se međusobno razlikuju i države.

I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako je Senat većinom glasova donio zakon, on će završiti na sudu pa će to automatski zakočiti njegovo uvođenje.

Do zabrane pobačaja u Alabami neće doći još jako dugo, a možda i nikada

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najbolje u Europi kotira Malta, a na dnu su Azerbajdžan, Turska, Armenija i Rusija. Hrvatska je u sredini EU zemalja.

LGBT prava: Hrvatska u tri godine pala za čak 6 pozicija, ali i dalje je vodeća u istočnoj Europi

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Posljednjih 30-ak godina oni se uspješno igraju s nama. Možda je došlo vrijeme da se i mi malo poigramo s njima.

Zaslužuju li političke stranke u Hrvatskoj vaš novac?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: