Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU

FOTO: The Economist
21.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Ljevičari zahtijevaju da Trump i HDZ preuzmu kontrolu nad Facebookom
Ekonomija za početnike: Zašto nas je Rumunjska prestigla?
Milanović je o ratu u Afganistanu rekao ono što Amerikanci govore već godinama. Zašto je onda to toliki problem?
Peterson o kanadskom premijeru: ʼKad pogledam Trudeaua, vidim Petra Panaʼ
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Kad biznismen dođe na vrh, postaje neprijatelj slobodnog poduzetništva
Mostovci se usrali: Što znači biti suzdržan?
Rand Paul se opet usprotivio Trumpu: ʼNeću podržati pro-war i pro-torture nominacijeʼ
Stručnjak objasnio zašto su uragani sve razorniji. Ne, nema veze s klimatskim promjenama...
Šlaus nije u pravu: Hrvatska nema problem s nejednakošću
Umirovljenica (69) kažnjena jer je prodavala duhan prijateljicama da bi preživjela
Heroji napretka (4): Čovjek koji je inspirirao nastanak sekularne i pravne države
Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske
Ne, Hrvati ne mrze 'drukčije'. Mrze nepravdu!
Zašto socijalisti omalovažavaju radnike?
Kako su konzervativci postali zagovornici političke korektnosti
U moru sivila i ludila, ova dobra vijest je mnogima promakla
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?
General Woo poziva na referendum o legalizaciji marihuane. Hoćete li ga podržati?

Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU


PIŠE Mario Nakić

EIU (The Economist Intelligence Unit) je institut pri časopisu The Economist koji svake godine objavljuje Svjetski indeks demokracije istražujući stanje demokratskog sustava, osobnih sloboda i pluralizma pojedinačno u 167 zemalja svake godine. Na Indeksu demokracije za 2016. Hrvatska je na 54. mjestu koje dijeli s Ganom, u kategoriji "manjkave demokracije". Ispred nas su sve zemlje Europske unije osim Rumunjske.

Na samom vrhu ljestvice nalazi se Norveška, a slijede Island, Švedska i Novi Zeland. Na samom dnu ljestvice su Sjeverna Koreja, Sirija i Čad. Zanimljivo je da je Rusija jako nisko, u kategoriji autoritarnih zemalja, na 134. mjestu iza Kube (128.) i Venezuele (107.). Iz našeg okruženja najgore su prošle Bosna i Hercegovina (na 101. mjestu) i Makedonija (95.) koje se nalaze u kategoriji "hibridnih režima".

Među zemljama Nove Europe (nekadašnje socijalističke države, danas članice EU) najbolje stoji Estonija (dijeli 29. mjesto s Izraelom). Međutim, nijedna zemlja Nove Europe (a ukupno ih je 11) nije ušla u prvu kategoriju - potpune demokracije, sve se nalaze u kategoriji manjkavih demokracija. Japan i SAD su također doživjeli pad u odnosu na prošlu godinu te su iz potpunih demokracija prešle u manjkave i nalaze se na 20. odnosno 21. mjestu.

U Novoj Europi građani razočarani u demokratski proces

Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu napravile su kolektivno zemlje Azije čiji je ukupni skor poboljšan, ali i dalje je na slabijoj razini od svih ostalih kontinenata osim Afrike. Zemlje Južne Amerike, prema autorima ovog istraživanja, proživljavaju "mamurluk nakon populizma". Peru, Brazil i Argentina nedavno su se riješili lijevih populističkih vlasti, izabrali pro-tržišne umjereno liberalne vođe i stanje im se polako poboljšava. Najbolje u toj regiji kotiraju Urugvaj i Čile. Najveći pad na indeksu demokracije kolektivno su doživjele zemlje istočne Europe (među koje ubrajaju i Hrvatsku) koje su, po opisu autora istraživanja, razočarane u demokratske procese i okreću se autoritarnim vladarima (iznimka su samo zemlje Baltika).

Ekonomske slobode i stupanj demokracije

Kako na demokratičnost u pojedinoj zemlji utječu ekonomske slobode? To možemo vidjeti ako usporedimo ovu ljestvicu s Indeksom ekonomskih sloboda instituta Heritage. Među prvih 10 potpunih demokracija nalazi se čak 5 zemalja koje su među top 10 po ekonomskim slobodama, a to su Novi Zeland, Kanada, Irska, Švicarska i Australija.

Utjecaj ekonomskih sloboda na stupanj demokracije, osobne slobode i pluralizam još je izraženiji ako usporedimo kako su zemlje koje danas najbolje kotiraju na Indeksu ekonomskih sloboda stajale na Indeksu demokracije prije 10 godina, a kako stoje danas.

Godine 2006. Novi Zeland je bio 11. na indeksu demokracije, a sad je na 4. mjestu. Singapur je tijekom zadnjih 10 godina napravio značajan napredak i prešao iz kategorije "hibridni režim" u "manjkava demokracija". Hong Kong se popeo za nekoliko mjesta, a također i Estonija koja je tijekom 10 godina uspjela prijeći Sloveniju i doći na vrh Nove Europe po indeksu demokracije.

Drugim riječima, sasvim je jasno da zemlje koje su u međuvremenu oslobodile svoja tržišta pokazuju značajan napredak u pluralizmu i demokratskom sustavu. S druge strane, zemlje koje to nisu napravile stagniraju ili padaju, poput Hrvatske koje je prije 10 godina bila 51. na ljestvici indeksa demokracije, a sad dijeli 54. mjesto.




Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: