Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU

FOTO: The Economist
21.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Radnici HZMO-a više ne žele raditi. Ja ih apsolutno podržavam
Oni grizu ruku koja ih hrani
Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news
Britanski ministar zahtijeva od studenata: 'Poštujte slobodu govora!'
Glasnović šokirao novinare pa im očitao lekciju o ljudskim pravima
Birokracija u sportu: Višestruku rekorderku nisu zvali na univerzijadu iako je htjela sve sama financirati
Top 5 razloga zašto je Plenkovićeva vlada gora i od Milanovićeve
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
Ovako protekcionizam ʼštitiʼ domaću proizvodnju: Zbog uvoznih carina GM otpušta 14.000 radnika
SAD: Zbog legalizacije marihuane drastično smanjeno krijumčarenje droge preko granice
Ekipi s Wall Streeta, izgleda, nitko nije javio da kapitalizam propada
Zagrebački SC uspio nadmašiti druge u Uhljebistanu: Zbog neradnog utorka rade skraćeno u petak i ponedjeljak
Dobra strana socijalizma: Top 13 viceva iz vremena sovjetskog režima
Hod za oduzimanje ljudskih prava i sloboda
Hrvatska ima jedan problem koji se može riješiti samo u Bruxellesu, a nijedan političar ga ne želi spomenuti
Paypal ukinuo račune fašistima i antifašistima
Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ
Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje
Da je smjela biti naoružana, Kristina bi sad vjerojatno bila živa
Kako se kaže - Пенава ili Pjenava?

Indeks demokracije: Hrvatska dijeli 54. mjesto s Ganom, pretposljednja u EU


PIŠE Mario Nakić

EIU (The Economist Intelligence Unit) je institut pri časopisu The Economist koji svake godine objavljuje Svjetski indeks demokracije istražujući stanje demokratskog sustava, osobnih sloboda i pluralizma pojedinačno u 167 zemalja svake godine. Na Indeksu demokracije za 2016. Hrvatska je na 54. mjestu koje dijeli s Ganom, u kategoriji "manjkave demokracije". Ispred nas su sve zemlje Europske unije osim Rumunjske.

Na samom vrhu ljestvice nalazi se Norveška, a slijede Island, Švedska i Novi Zeland. Na samom dnu ljestvice su Sjeverna Koreja, Sirija i Čad. Zanimljivo je da je Rusija jako nisko, u kategoriji autoritarnih zemalja, na 134. mjestu iza Kube (128.) i Venezuele (107.). Iz našeg okruženja najgore su prošle Bosna i Hercegovina (na 101. mjestu) i Makedonija (95.) koje se nalaze u kategoriji "hibridnih režima".

Među zemljama Nove Europe (nekadašnje socijalističke države, danas članice EU) najbolje stoji Estonija (dijeli 29. mjesto s Izraelom). Međutim, nijedna zemlja Nove Europe (a ukupno ih je 11) nije ušla u prvu kategoriju - potpune demokracije, sve se nalaze u kategoriji manjkavih demokracija. Japan i SAD su također doživjeli pad u odnosu na prošlu godinu te su iz potpunih demokracija prešle u manjkave i nalaze se na 20. odnosno 21. mjestu.

U Novoj Europi građani razočarani u demokratski proces

Najveći napredak u odnosu na prošlu godinu napravile su kolektivno zemlje Azije čiji je ukupni skor poboljšan, ali i dalje je na slabijoj razini od svih ostalih kontinenata osim Afrike. Zemlje Južne Amerike, prema autorima ovog istraživanja, proživljavaju "mamurluk nakon populizma". Peru, Brazil i Argentina nedavno su se riješili lijevih populističkih vlasti, izabrali pro-tržišne umjereno liberalne vođe i stanje im se polako poboljšava. Najbolje u toj regiji kotiraju Urugvaj i Čile. Najveći pad na indeksu demokracije kolektivno su doživjele zemlje istočne Europe (među koje ubrajaju i Hrvatsku) koje su, po opisu autora istraživanja, razočarane u demokratske procese i okreću se autoritarnim vladarima (iznimka su samo zemlje Baltika).

Ekonomske slobode i stupanj demokracije

Kako na demokratičnost u pojedinoj zemlji utječu ekonomske slobode? To možemo vidjeti ako usporedimo ovu ljestvicu s Indeksom ekonomskih sloboda instituta Heritage. Među prvih 10 potpunih demokracija nalazi se čak 5 zemalja koje su među top 10 po ekonomskim slobodama, a to su Novi Zeland, Kanada, Irska, Švicarska i Australija.

Utjecaj ekonomskih sloboda na stupanj demokracije, osobne slobode i pluralizam još je izraženiji ako usporedimo kako su zemlje koje danas najbolje kotiraju na Indeksu ekonomskih sloboda stajale na Indeksu demokracije prije 10 godina, a kako stoje danas.

Godine 2006. Novi Zeland je bio 11. na indeksu demokracije, a sad je na 4. mjestu. Singapur je tijekom zadnjih 10 godina napravio značajan napredak i prešao iz kategorije "hibridni režim" u "manjkava demokracija". Hong Kong se popeo za nekoliko mjesta, a također i Estonija koja je tijekom 10 godina uspjela prijeći Sloveniju i doći na vrh Nove Europe po indeksu demokracije.

Drugim riječima, sasvim je jasno da zemlje koje su u međuvremenu oslobodile svoja tržišta pokazuju značajan napredak u pluralizmu i demokratskom sustavu. S druge strane, zemlje koje to nisu napravile stagniraju ili padaju, poput Hrvatske koje je prije 10 godina bila 51. na ljestvici indeksa demokracije, a sad dijeli 54. mjesto.




Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: