Institut Insead, Adecco grupa i Institut za upravljanje ljudskim kapitalom objavili su Svjetski indeks konkurentnosti talenta. Daniel Hinšt na stranicama Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA) piše kako ovo istraživanje treba biti "nit vodilja budućnosti".

Indeks donosi pregled sposobnosti za upravljanje i natjecanje ljudskim kapitalom. Hrvatska je na 45. mjestu među 118 zemalja. Samo su Bugarska i Rumunjska iza nas u EU. Najbolje plasirana država Nove Europe je Estonija (20.), Češka je 23., a Slovenija 27. Estonija je ispred Japana, Južne Koreje, Francuske, Španjolske i još mnogih drugih "jakih" zemalja. Na samom vrhu su Švicarska, Singapur, UK, SAD, Švedska, Australija, Luksemburg, Danska, Finska i Norveška.

Zašto su baš one najkonkurentnije, Hinšt objašnjava riječima:

"Sustavi kulturnih vrijednosti u navedenim zemljama utemeljeni su na individualnim slobodama, radnoj etici, meritokraciji, tržišnoj konkurenciji i visokim ekonomskim slobodama. Takve vrijednosti su jedino moguće za zadržavanje i privlačenje talenata. Vlade, sveučilišta i poslovni sektor međusobnom surađuju.

Najbolje zemlje imaju inovativne obrazovne sustave koji su prilagođeni potrebama poslovnog sektora u razvoju vještina s kojima će se ljudi brzo zaposliti. Istovremeno, mladima pružaju prilike za stjecanje radnog iskustva već tijekom (dualnog) obrazovanja. Najbolje zemlje imaju fleksibilna tržišta rada kombinira s aktivnim politikama poticanja zapošljavanja i jamstvima socijalne sigurnosti nezaposlenih. Stoga se danski model fleksigurnosti navodi kao jedna od prednosti."

Najbolje plasirana država Latinske Amerike je Čile (34.). Od "zvučnijih" država, Njemačka je 17., Austrija 18., Japan 22. Iza nas je Kina na 52. mjestu, a Rusija je tek 54. Na samom dnu su Madagaskar, Burkina Faso i Zimbabve.

Ovo istraživanje je rangiralo i gradove prema istom indeksu. Na vrhu su Kopenhagen (Danska), Zürich (Švicarska), Helsinki (Finska), San Francisco (SAD), Göteborg (Švedska), Madrid (Španjolska), Pariz (Francuska), Los Angeles (SAD), Eindhoven (Nizozemska) i Dublin (Irska). Beč (Austrija) je na 15. mjestu, Tallinn (Estonija) na 21., Brno (Češka) na 22., Krakow (Poljska) na 24., a Riga (Latvija) na 29. mjestu.

"To su pametni gradovi koji kombiniraju jaku infrastrukturu, informacijsku umreženost i e-usluge, ulaganja u znanje i atraktivnost za međunarodne kompanije. Kroz indeks se gleda razina tehnološke razvijenosti putem automatizacije proizvodnih i gospodarskih procesa, umjetne inteligencije i ekonomije suradnje. Navedeni razvojni trendovi transformiraju tržište rada i stvaranju nove poslove koji će obilježiti budućnost i zamijeniti mnoge postojeće", objašnjava Hinšt. Više o ovom indeksu pročitajte na stranicama CEA-e.