Indeks moralne slobode: Dok veći dio Europe ide naprijed, Hrvatska nazaduje

15.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Nizozemska je već treću godinu zaredom na vrhu, a Saudijska Arabija na dnu.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks moralne slobode: Dok veći dio Europe ide naprijed, Hrvatska nazaduje

Nizozemska je već treću godinu zaredom na vrhu, a Saudijska Arabija na dnu.
PIŠE Mario Nakić

"Čovjek može donositi istinski moralne odluke samo ako je slobodan." (Murray Rothbard)

Španjolski liberalni institut Fundalib provodi zanimljivo godišnje istraživanje o moralnoj slobodi u 160 zemalja svijeta. Ono što uzimaju u obzir prilikom ocjenjivanja, to su zakoni koji se tiču osobnih sloboda te kako se ti zakoni provode. Istraživanje ispituje 5 područja: vjerske slobode (mogućnost da građani slobodno donose izbore o vjeri koju će prakticirati te mogućnosti prakticiranja njihovih vjeroispovijesti), bioetička sloboda (mogućnost da donose izbore o vlastitom tijelu) s posebnom pažnjom na zakon o pobačaju, lijekovi i droge (mogućnost da odrasle osobe konzumiraju, proizvode i trguju tvarima koje se u društvu smatraju štetne), seksualne slobode (pornografija, prostitucija itd.) te obiteljske i rodne slobode (LGBT prava - gay brak i mogućnosti posvajanja djece, mogućnost promjene roda itd.).

Ovo godišnje istraživanje se provodi tri godine u nizu. Hrvatska je među 160 zemalja svijeta 2018. godine rangirana na 39. mjesto, u kategoriji "prihvatljive moralne slobode". Iako u donjoj polovini EU zemalja, ostavili smo iza sebe mnoge zemlje Nove Europe, kao što su Bugarska, Rumunjska, Litva, Poljska i Latvija. Ispred nas je Crna Gora, a iza nas su Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina...Ali i neke razvijenije europske države, poput Malte, Cipra i Islanda, također su iza nas.

Ipak, trebalo bi biti zabrinjavajuće da je veći dio Europe od 2016. godine postigao napredak dok je Hrvatska nazadovala - i to za dvije pozicije.

Na samom vrhu ljestvice treću godinu zaredom nalazi se Nizozemska kao zemlja s najviše osobnih sloboda. Drugi je Portugal, a na treće mjesto popela se Kanada zahvaljujući lanjskoj legalizaciji marihuane. Urugvaj je pao s drugog na četvrto mjesto, a na petom mjestu je Češka. Slijede Njemačka, Španjolska i Meksiko. Švicarska je dospjela na deveto mjesto nakon odluke donjeg doma parlamenta o djelomičnoj legalizaciji kanabisa, ali u kontroliranim uvjetima. SAD je na desetom mjestu.

Zanimljivo je da skandinavske zemlje nisu među prvih 10 i ovo je, moram priznati, jedno od rijetkih istraživanja ljudskih sloboda u kojem na vrhu nema nijedne skandinavske države. Među njima je najbolje plasirana Danska, na 16. mjestu. Među državama Nove Europe nakon Češke, druga je Slovenija na 18. mjestu, a treća Estonija (19.). Austrija, Estonija i Slovenija su napredovale na ovoj ljestvici nakon 2016. zahvaljujući liberalnim zakonima o bračnoj jednakosti za LGBT parove. Irska se popela na 31. mjesto zahvaljujući legalizaciji pobačaja, a očekuje se nastavak njenog napretka nakon ukidanja zakona o svetogrđu. Francuska (21) i Švedska (25) su nazadovale zbog novih restrikcija na seksualni rad.

Australija je također napredovala zbog legalizacije gay braka, Grčka je omogućila zakoniti izbor promjene roda, Njemačka je 2017. legalizirala gay brak što joj je omogućilo visoku poziciju.

Hrvatska ima visoke standarde osobnih sloboda od 1990-ih, ali otad su naši zakoni jako sporo napredovali, pogotovo u usporedbi s ostatkom zapadnog svijeta. Jedini bitan napredak učinile su dvije SDP-ove vlade - Račanova početkom 2000-ih, kada je dekriminalizirano posjedovanje manje količine marihuane, i Milanovićeva koja je donijela zakon o životnom partnerstvu. Nedavno je Plenkovićeva vlada donijela zakon o legalizaciji proizvodnje konoplje za medicinske svrhe, što je također napredak, ali ni približno dovoljan. Druge zemlje prilagođavaju svoje zakone 21. stoljeću brže i lakše od Hrvatske.

Južnoameričke države ostvaruju dobre rezultate na ovom indeksu, a od 2016. do 2018. najveći napredak je postigao Čile gdje je u međuvremenu legaliziran pobačaj i legalizirana modifikacija roda. Najmanje moralne slobode ima u Africi i na Bliskom istoku, s time da je najgore ocijenjena Saudijska Arabija.

U islamskom svijetu moralne slobode su uglavnom i dalje pod opresijom. Jedine zemlje s većinskim muslimanskim stanovništvom, koje su prešle 50 bodova (polovinu) su Bosna i Hercegovina, Albanija i Kazahstan. Kako objašnjavaju autori, "ove tri zemlje su pod velikim utjecajem susjeda i njihovih kultura, ali su svejedno i one malo nazadovale od 2016. godine."

Turska je doživjela veliki pad i sada je u kategoriji "nedovoljno slobodne", zbog zabrane Pridea i problema za nemuslimansko stanovništvo. Ostale muslimanske zemlje i dalje imaju jako velike restrikcije i zabrane na gotovo svim poljima osobnih sloboda, tako da su na dnu ljestvice.

Ova ljestvica možda najbolje prikazuje jaz između zapadne kulture i ostatka svijeta. Čak i neke zemlje koje još nisu ekonomski razvijene ili imaju loše ekonomske politike, mogu ostvariti dobre rezultate u osobnim slobodama ako prihvate zapadne vrijednosti. Moralne slobode su preduvjet za slobodno razmišljanje i rad, one idu pod ruku s ekonomskim slobodama i jednako su bitne za razvoj i napredak svakog društva.

 


Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: