Ipak se kreće: Pročitajte koja rasterećenja očekuju poduzetnike i obrtnike

PIŠE Branimir Perković
2.5.2017.

Ipak se kreće: Pročitajte koja rasterećenja očekuju poduzetnike i obrtnike

Isti dan kada je praktički pala vlada, srećom prije toga izglasan je Nacionalni program reformi 2017. koji donosi unaprjeđenje poslovne klime kroz jednostavnije, jeftinije i slobodnije uvjete poslovanja. Cilj programa je kroz cjelovitu regulatornu reformu gospodarstva stvoriti institucionalni okvir za konkurentno tržišno gospodarstvo.

Zaista su šokantni podaci o parafiskalnom opterećenju, tj. o obvezatnim davanjima koja se prikupljaju od fizičkih i pravnih osoba, a nemaju karakter poreza. Sličnost je s porezima u tome da se uvode na temelju zakona te da se u slučaju neplaćanja mogu prisilno utjerati. Razlika između poreza i parafiskalnih davanja je u tome što porezi nemaju unaprijed utvrđenu namjenu, nego se skupljaju u zajednički fond, odnosno proračun, te im se onda određuje u što će biti utrošeni, dok parafiskalni nameti imaju unaprijed utvrđenu svrhu. Ukupno parafiskalno opterećenje gospodarstva i građana u 2016. bilo je 9,3 milijardi kuna (2,8% BDP-a). Kao neporezna davanja sagledavaju se i naknade profesionalnim komorama (upisnine, članarine i stručni ispiti), naknade javnim poduzećima i upravne pristojbe. U užem smislu, neporeznih davanja je 213, uz opterećenje od 9 milijardi kuna u 2016. godini. Zajedno s upravnim pristojbama za 334 administrativne procedure ukupan broj neporeznih davanja je 547 (prema podacima iz ožujka 2017).

U siječnju 2017. donesen je paket reformi za unaprjeđenje poslovne klime od kojih se jedan dio odnosio na akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva. Administrativni trošak gospodarstva trenutno iznosi 1,5 % BDP-a, što uključuje troškove otvaranja j.d.o.o./d.o.o. i obrta, sanitarne i zdravstvene uvjete, energetsku učinkovitost u gradnji, trgovinu i posredovanje u prometu nekretninama te zaštitu na radu i javnu nabavu. Akcijski plan za administrativnog rasterećenja gospodarstva planira u 2017. smanjiti iznos rasterećenja za 0,4 % BDP-a ili gotovo 1,5 milijardi kuna.

Nacionalni program reformi je nastavak provođenja reformi započetih početkom godine i donosi unapređenje poslovne klime do kraja 2018. kroz sljedeće javne politike:

- ključne informacije i e-usluge za pokretanje poslovanja i pristup tržištu usluga dostupne putem portala
- rasterećenje za barem 70% suvišnih administrativnih troškova pri elektroničkom pokretanju poslovanja, kroz manje koraka u 3 dana te nižu naknadu
- liberalizacija tržišta usluga kroz uklanjanje prepreka slobodi tržišne konkurencije i pristupu unutarnjem tržištu EU, pogotovo u sektoru reguliranih profesija i novih usluga
- rasterećenje za barem 30% prekomjernih administrativnih troškova
- kontrola kvalitete propisa i sprječavanje prepreka kroz procjene gospodarskih učinaka propisa (test malog i srednjeg poduzetništva – MSP test), uz snažnije konzultacije s poslovnom zajednicom i poduzetnicima
- rasterećenje za barem 20% prekomjernih neporeznih davanja
- ukidanje upravnih pristojbi na središnjoj državnoj razini
- elektronička javna nabava i jednostavniji postupak
- objedinjavanje i ujednačavanje gospodarskih inspekcija, uz upozorenja s rokom ispravljanja manjih nepravilnosti
- otvoreni portal za prijavu prepreka i nameta slobodi poslovanja

Svakako treba pozdraviti navedene mjere koje su dokaz da se ipak stvari pokreću u pravom smjeru. Međutim, treba naglasiti da navedene reforme su primarno rezultat rada zaposlenika Ministarstva gospodarstva i suradnje s Europskom unijom, a ne inicirane od strane domaćih političkih aktera.

Ipak, navedeni planovi reformi su znak da se može kad se hoće te da nije istina da je sve „zadano“ i ne može se mijenjati. Za promjene samo treba volja, a kako politička volja za reforme trenutno ne postoji, tada su dobrodošli pritisci iz EU da se provedu reforme koje bi integrirale gospodarstvo RH u tržište EU te da bi ono doprinijelo ukupnoj gospodarskoj, a tim i političkoj, snazi.

EU često kritiziramo, i to s pravom, oko pretjerane birokratiziranosti, regulacija te manjka demokratičnosti, ali ni u njoj nije sve crno. Puno se toga može naučiti kroz koheziju i razmjenu iskustava među zemljama članicama, a institucije EU nam u tome mogu pomoći te čak i prisiliti na određene reforme. To je posebno korisno u državama kao što je Hrvatska gdje ne postoji politička volja i inicijativa za takve reforme, stoga je utjecaj EU u prisiljavanju institucija na reforme nužan, pa rekao bih i ključan.

Ideja EU je dobra, ali trebamo uvijek paziti na to da ona ne postane nadnacionalna superdržava koja će centralizacijom moći u rukama birokracije odvojene od svakodnevne stvarnosti stvarati sveobuhvatni centralno-planski pakao po uzoru na SSSR. Od EU se može puno naučiti, puno toga pozitivnoga iskoristiti te preko nje povezati u jednu kontinentalnu ili globalnu mrežu suradnje i trgovinske razmjene. Dakako da postoji opasnost da se dogodi najgori scenarij i EU krene putem centralizacije moći, nedemokratskog vođenja te oduzimanja nacionalnih suvereniteta i identiteta, ali taj strah ne može biti razlog zbog kojega bismo odbijali samu ideju EU, a ta ideja je slobodan protok roba, usluga i kapitala na cijelom kontinentu.

Uniju treba iskoristiti, njene temeljne vrijednosti ugraditi u vlastite, kroz nju promovirati vlastite interese i vlastiti identitet. Istovremeno trebamo i trezveno gledati na put kojim ona ide te gdje će nas to dovesti, a najviše od svega moramo biti čuvari graničari koji će braniti rušenje temeljnih vrijednosti na kojima je nastala i njeno iskorištavanje za gradnju nekakvog novog nadnacionalnog centraliziranog birokratskog čudovišta po uzoru na SSSR.



Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

Ekonomija

PIŠE: CHRIS EDWARDS

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.

Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo nije prvi put da Nicolas Maduro uvjerava javnost svoje zemlje da ima nadnaravne moći.

Predsjednik Venezuele tvrdi da se vratio iz budućnosti: ʼUvjeravam vas, sve će biti u reduʼ

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Nema socijalističke zemlje koja je ikada uspjela dugoročno ostvariti demokratski sustav. Za to postoji logično objašnjenje.

Demokratski socijalizam je oksimoron - ne funkcionira čak ni u teoriji

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: