Ipak se kreće: Pročitajte koja rasterećenja očekuju poduzetnike i obrtnike

PIŠE Branimir Perković
2.5.2017.

Ipak se kreće: Pročitajte koja rasterećenja očekuju poduzetnike i obrtnike

Isti dan kada je praktički pala vlada, srećom prije toga izglasan je Nacionalni program reformi 2017. koji donosi unaprjeđenje poslovne klime kroz jednostavnije, jeftinije i slobodnije uvjete poslovanja. Cilj programa je kroz cjelovitu regulatornu reformu gospodarstva stvoriti institucionalni okvir za konkurentno tržišno gospodarstvo.

Zaista su šokantni podaci o parafiskalnom opterećenju, tj. o obvezatnim davanjima koja se prikupljaju od fizičkih i pravnih osoba, a nemaju karakter poreza. Sličnost je s porezima u tome da se uvode na temelju zakona te da se u slučaju neplaćanja mogu prisilno utjerati. Razlika između poreza i parafiskalnih davanja je u tome što porezi nemaju unaprijed utvrđenu namjenu, nego se skupljaju u zajednički fond, odnosno proračun, te im se onda određuje u što će biti utrošeni, dok parafiskalni nameti imaju unaprijed utvrđenu svrhu. Ukupno parafiskalno opterećenje gospodarstva i građana u 2016. bilo je 9,3 milijardi kuna (2,8% BDP-a). Kao neporezna davanja sagledavaju se i naknade profesionalnim komorama (upisnine, članarine i stručni ispiti), naknade javnim poduzećima i upravne pristojbe. U užem smislu, neporeznih davanja je 213, uz opterećenje od 9 milijardi kuna u 2016. godini. Zajedno s upravnim pristojbama za 334 administrativne procedure ukupan broj neporeznih davanja je 547 (prema podacima iz ožujka 2017).

U siječnju 2017. donesen je paket reformi za unaprjeđenje poslovne klime od kojih se jedan dio odnosio na akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva. Administrativni trošak gospodarstva trenutno iznosi 1,5 % BDP-a, što uključuje troškove otvaranja j.d.o.o./d.o.o. i obrta, sanitarne i zdravstvene uvjete, energetsku učinkovitost u gradnji, trgovinu i posredovanje u prometu nekretninama te zaštitu na radu i javnu nabavu. Akcijski plan za administrativnog rasterećenja gospodarstva planira u 2017. smanjiti iznos rasterećenja za 0,4 % BDP-a ili gotovo 1,5 milijardi kuna.

Nacionalni program reformi je nastavak provođenja reformi započetih početkom godine i donosi unapređenje poslovne klime do kraja 2018. kroz sljedeće javne politike:

- ključne informacije i e-usluge za pokretanje poslovanja i pristup tržištu usluga dostupne putem portala
- rasterećenje za barem 70% suvišnih administrativnih troškova pri elektroničkom pokretanju poslovanja, kroz manje koraka u 3 dana te nižu naknadu
- liberalizacija tržišta usluga kroz uklanjanje prepreka slobodi tržišne konkurencije i pristupu unutarnjem tržištu EU, pogotovo u sektoru reguliranih profesija i novih usluga
- rasterećenje za barem 30% prekomjernih administrativnih troškova
- kontrola kvalitete propisa i sprječavanje prepreka kroz procjene gospodarskih učinaka propisa (test malog i srednjeg poduzetništva – MSP test), uz snažnije konzultacije s poslovnom zajednicom i poduzetnicima
- rasterećenje za barem 20% prekomjernih neporeznih davanja
- ukidanje upravnih pristojbi na središnjoj državnoj razini
- elektronička javna nabava i jednostavniji postupak
- objedinjavanje i ujednačavanje gospodarskih inspekcija, uz upozorenja s rokom ispravljanja manjih nepravilnosti
- otvoreni portal za prijavu prepreka i nameta slobodi poslovanja

Svakako treba pozdraviti navedene mjere koje su dokaz da se ipak stvari pokreću u pravom smjeru. Međutim, treba naglasiti da navedene reforme su primarno rezultat rada zaposlenika Ministarstva gospodarstva i suradnje s Europskom unijom, a ne inicirane od strane domaćih političkih aktera.

Ipak, navedeni planovi reformi su znak da se može kad se hoće te da nije istina da je sve „zadano“ i ne može se mijenjati. Za promjene samo treba volja, a kako politička volja za reforme trenutno ne postoji, tada su dobrodošli pritisci iz EU da se provedu reforme koje bi integrirale gospodarstvo RH u tržište EU te da bi ono doprinijelo ukupnoj gospodarskoj, a tim i političkoj, snazi.

EU često kritiziramo, i to s pravom, oko pretjerane birokratiziranosti, regulacija te manjka demokratičnosti, ali ni u njoj nije sve crno. Puno se toga može naučiti kroz koheziju i razmjenu iskustava među zemljama članicama, a institucije EU nam u tome mogu pomoći te čak i prisiliti na određene reforme. To je posebno korisno u državama kao što je Hrvatska gdje ne postoji politička volja i inicijativa za takve reforme, stoga je utjecaj EU u prisiljavanju institucija na reforme nužan, pa rekao bih i ključan.

Ideja EU je dobra, ali trebamo uvijek paziti na to da ona ne postane nadnacionalna superdržava koja će centralizacijom moći u rukama birokracije odvojene od svakodnevne stvarnosti stvarati sveobuhvatni centralno-planski pakao po uzoru na SSSR. Od EU se može puno naučiti, puno toga pozitivnoga iskoristiti te preko nje povezati u jednu kontinentalnu ili globalnu mrežu suradnje i trgovinske razmjene. Dakako da postoji opasnost da se dogodi najgori scenarij i EU krene putem centralizacije moći, nedemokratskog vođenja te oduzimanja nacionalnih suvereniteta i identiteta, ali taj strah ne može biti razlog zbog kojega bismo odbijali samu ideju EU, a ta ideja je slobodan protok roba, usluga i kapitala na cijelom kontinentu.

Uniju treba iskoristiti, njene temeljne vrijednosti ugraditi u vlastite, kroz nju promovirati vlastite interese i vlastiti identitet. Istovremeno trebamo i trezveno gledati na put kojim ona ide te gdje će nas to dovesti, a najviše od svega moramo biti čuvari graničari koji će braniti rušenje temeljnih vrijednosti na kojima je nastala i njeno iskorištavanje za gradnju nekakvog novog nadnacionalnog centraliziranog birokratskog čudovišta po uzoru na SSSR.



Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: