Ipak se kreće: Pročitajte koja rasterećenja očekuju poduzetnike i obrtnike

PIŠE Branimir Perković
2.5.2017.

Ipak se kreće: Pročitajte koja rasterećenja očekuju poduzetnike i obrtnike

Isti dan kada je praktički pala vlada, srećom prije toga izglasan je Nacionalni program reformi 2017. koji donosi unaprjeđenje poslovne klime kroz jednostavnije, jeftinije i slobodnije uvjete poslovanja. Cilj programa je kroz cjelovitu regulatornu reformu gospodarstva stvoriti institucionalni okvir za konkurentno tržišno gospodarstvo.

Zaista su šokantni podaci o parafiskalnom opterećenju, tj. o obvezatnim davanjima koja se prikupljaju od fizičkih i pravnih osoba, a nemaju karakter poreza. Sličnost je s porezima u tome da se uvode na temelju zakona te da se u slučaju neplaćanja mogu prisilno utjerati. Razlika između poreza i parafiskalnih davanja je u tome što porezi nemaju unaprijed utvrđenu namjenu, nego se skupljaju u zajednički fond, odnosno proračun, te im se onda određuje u što će biti utrošeni, dok parafiskalni nameti imaju unaprijed utvrđenu svrhu. Ukupno parafiskalno opterećenje gospodarstva i građana u 2016. bilo je 9,3 milijardi kuna (2,8% BDP-a). Kao neporezna davanja sagledavaju se i naknade profesionalnim komorama (upisnine, članarine i stručni ispiti), naknade javnim poduzećima i upravne pristojbe. U užem smislu, neporeznih davanja je 213, uz opterećenje od 9 milijardi kuna u 2016. godini. Zajedno s upravnim pristojbama za 334 administrativne procedure ukupan broj neporeznih davanja je 547 (prema podacima iz ožujka 2017).

U siječnju 2017. donesen je paket reformi za unaprjeđenje poslovne klime od kojih se jedan dio odnosio na akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva. Administrativni trošak gospodarstva trenutno iznosi 1,5 % BDP-a, što uključuje troškove otvaranja j.d.o.o./d.o.o. i obrta, sanitarne i zdravstvene uvjete, energetsku učinkovitost u gradnji, trgovinu i posredovanje u prometu nekretninama te zaštitu na radu i javnu nabavu. Akcijski plan za administrativnog rasterećenja gospodarstva planira u 2017. smanjiti iznos rasterećenja za 0,4 % BDP-a ili gotovo 1,5 milijardi kuna.

Nacionalni program reformi je nastavak provođenja reformi započetih početkom godine i donosi unapređenje poslovne klime do kraja 2018. kroz sljedeće javne politike:

- ključne informacije i e-usluge za pokretanje poslovanja i pristup tržištu usluga dostupne putem portala
- rasterećenje za barem 70% suvišnih administrativnih troškova pri elektroničkom pokretanju poslovanja, kroz manje koraka u 3 dana te nižu naknadu
- liberalizacija tržišta usluga kroz uklanjanje prepreka slobodi tržišne konkurencije i pristupu unutarnjem tržištu EU, pogotovo u sektoru reguliranih profesija i novih usluga
- rasterećenje za barem 30% prekomjernih administrativnih troškova
- kontrola kvalitete propisa i sprječavanje prepreka kroz procjene gospodarskih učinaka propisa (test malog i srednjeg poduzetništva – MSP test), uz snažnije konzultacije s poslovnom zajednicom i poduzetnicima
- rasterećenje za barem 20% prekomjernih neporeznih davanja
- ukidanje upravnih pristojbi na središnjoj državnoj razini
- elektronička javna nabava i jednostavniji postupak
- objedinjavanje i ujednačavanje gospodarskih inspekcija, uz upozorenja s rokom ispravljanja manjih nepravilnosti
- otvoreni portal za prijavu prepreka i nameta slobodi poslovanja

Svakako treba pozdraviti navedene mjere koje su dokaz da se ipak stvari pokreću u pravom smjeru. Međutim, treba naglasiti da navedene reforme su primarno rezultat rada zaposlenika Ministarstva gospodarstva i suradnje s Europskom unijom, a ne inicirane od strane domaćih političkih aktera.

Ipak, navedeni planovi reformi su znak da se može kad se hoće te da nije istina da je sve „zadano“ i ne može se mijenjati. Za promjene samo treba volja, a kako politička volja za reforme trenutno ne postoji, tada su dobrodošli pritisci iz EU da se provedu reforme koje bi integrirale gospodarstvo RH u tržište EU te da bi ono doprinijelo ukupnoj gospodarskoj, a tim i političkoj, snazi.

EU često kritiziramo, i to s pravom, oko pretjerane birokratiziranosti, regulacija te manjka demokratičnosti, ali ni u njoj nije sve crno. Puno se toga može naučiti kroz koheziju i razmjenu iskustava među zemljama članicama, a institucije EU nam u tome mogu pomoći te čak i prisiliti na određene reforme. To je posebno korisno u državama kao što je Hrvatska gdje ne postoji politička volja i inicijativa za takve reforme, stoga je utjecaj EU u prisiljavanju institucija na reforme nužan, pa rekao bih i ključan.

Ideja EU je dobra, ali trebamo uvijek paziti na to da ona ne postane nadnacionalna superdržava koja će centralizacijom moći u rukama birokracije odvojene od svakodnevne stvarnosti stvarati sveobuhvatni centralno-planski pakao po uzoru na SSSR. Od EU se može puno naučiti, puno toga pozitivnoga iskoristiti te preko nje povezati u jednu kontinentalnu ili globalnu mrežu suradnje i trgovinske razmjene. Dakako da postoji opasnost da se dogodi najgori scenarij i EU krene putem centralizacije moći, nedemokratskog vođenja te oduzimanja nacionalnih suvereniteta i identiteta, ali taj strah ne može biti razlog zbog kojega bismo odbijali samu ideju EU, a ta ideja je slobodan protok roba, usluga i kapitala na cijelom kontinentu.

Uniju treba iskoristiti, njene temeljne vrijednosti ugraditi u vlastite, kroz nju promovirati vlastite interese i vlastiti identitet. Istovremeno trebamo i trezveno gledati na put kojim ona ide te gdje će nas to dovesti, a najviše od svega moramo biti čuvari graničari koji će braniti rušenje temeljnih vrijednosti na kojima je nastala i njeno iskorištavanje za gradnju nekakvog novog nadnacionalnog centraliziranog birokratskog čudovišta po uzoru na SSSR.




Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: