Europska komisija lani je predviđala da će BDP Irske ove godine rasti 3,2 posto, da bi ispravila svoja predviđanja tijekom ljeta na 5,6 posto. Čini se da će prognoza biti ponovno korigirana jer u drugom kvartalu ove godine Irska je nadmašila sva očekivanja ostvarivši godišnji rast gospodarstva od nevjerojatnih 9 posto.

Riječ je o uvjerljivo najvećem gospodarskom rastu u ovom razdoblju ne samo među zemljama članicama EU, već među svim razvijenim zemljama svijeta. Ekonomisti ovako veliki rast objašnjavaju prvenstveno rastom potražnje, odnosno osobne potrošnje.

Irska je u 2017. godini zabilježila treći najveći rast stanovništva u EU. Rast stanovništva za gotovo 60.000 rezultat je najvećeg europskog nataliteta od 13 rođenja na 1.000 osoba i najnižeg mortaliteta (6 smrti na 1.000 osoba). Zbog veće imigracije, veću stopu rasta populacije imale su samo Švedska i Luksemburg.

Uz rast stanovništva rasla je i prosječna plaća koja je od 2014. godine do danas narasla više od 12 posto. Ovog ljeta je prvi put u povijesti Irske prosječno mjesečno neto primanje zaposlenih premašilo 3.000 eura čime je Irska došla na 3. mjesto u EU (iza Luksemburga i Danske). Nezaposlenost u Irskoj je također pala na 5 posto, što je najniža stopa nezaposlenosti još od pretkriznog vremena 2007. godine.

Ovakvoj ekspanziji irskog gospodarstva prethodile su mjere štednje tijekom financijske krize i vrlo teškog razdoblja u kojem se Irska nalazila od 2008. do 2012. godine. Država se zadužila i zauzvrat je morala srezati javnu potrošnju. U isto vrijeme smanjili su porez na dobit na najnižu razinu u EU i činili sve da privuku strane ulagače, što im se višestruko isplatilo.

Irska je i dalje zemlja koja ima najnižu javnu potrošnju u EU (samo 25% BDP-a, što je dvostruko niže od Hrvatske). Država koja štedi na javnoj potrošnji omogućuje svojim građanima veću zaradu i veću osobnu potrošnju, što očito potiče još veće gospodarske aktivnosti. Irska je tako postala najdinamičnije tržište u EU pa se pretpostavlja da će se rast nastaviti.

Međutim, MMF je izrazio zabrinutost i mogućnost stagnacije irskog gospodarstva zbog njegove visoke izloženosti stranim tržištima. Brexit je najveći prijeteći faktor jer se još ne zna kakve će točno imati efekte, a Irska će biti prva na udaru. Zbog velikog broja međunarodnih korporacija veliki je rizik i kod svake promjene poreznog režima u drugim zemljama, poglavito SAD-u i Velikoj Britaniji, jer će korporacije vrlo vjerojatno reagirati na svaku povoljniju ponudu. Tko zna, međutim, hoće li Irci opet iznenaditi jer do kraja godine rast bi mogao lako prijeći 10 posto.