Neki su joj ekonomisti predviđali sudbinu Grčke, a postala je zemlja s najboljim životnim standardom u Europi

19.12.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Irska je 2014. bila prezadužena, a danas joj javni dug iznosi 66 posto BDP-a i nastavlja se smanjivati. U isto vrijeme, gospodarski raste brže od svih ostalih razvijenih zemalja.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki su joj ekonomisti predviđali sudbinu Grčke, a postala je zemlja s najboljim životnim standardom u Europi

Irska je 2014. bila prezadužena, a danas joj javni dug iznosi 66 posto BDP-a i nastavlja se smanjivati. U isto vrijeme, gospodarski raste brže od svih ostalih razvijenih zemalja.
PIŠE Mario Nakić

Irska ekonomija nastavlja rasti najbrže među svim razvijenim zemljama svijeta. U trećem kvartalu 2018. razvijena su gospodarstva općenito zabilježila smanjenje rasta BDP-a na godišnjoj razini, tako i irsko koje je raslo 4,5 posto za razliku od prethodnih kvartala (u prvom 9 posto, u drugom 8,7 posto). Ali to je i dalje značajno bolji rezultat od ostalih. Najbliže irskom rastu u prošlom kvartalu došle su SAD (3,5 posto), Luksemburg (3,3 posto) i Panama (3,1 posto).

Irska je tijekom zadnjih 5 godina zabilježila nevjerojatan uspjeh. Od potpuno uništene ekonomije i prezadužene države transformirala se u jednu od najbogatijih zemalja svijeta. Ako ne računamo mikrodržave s manje od milijun stanovnika, Irska je danas treća u svijetu po BDP-u po stanovniku (iza Švicarske i Norveške) i prva u Europi po kupovnoj moći stanovništva. Drugim riječima, stanovnici Irske danas, barem u materijalnom pogledu, najbolje žive u usporedbi sa stanovništvom ostalih europskih zemalja.

Ovako visoka kupovna moć može se zahvaliti odličnoj monetarnoj politici koja je uspjela zadržati godišnju inflaciju na razini 1-2 posto dok se godišnji rast BDP-a kreće od 4 do 10 posto. Upravo ta razlika između rasta produktivnosti gospodarstva i cijena robe i usluga zaslužna je za rast životnog standarda odnosno kupovne moći.

Godine 2008. velika ekonomska kriza pokosila je veći dio zapadnog svijeta, a Irska je zbog svoje posebne izloženosti američkom i drugim tržištima bila i osobito snažno pogođena. BDP je bio u padu više od 10 posto, nezaposlenost je skočila na više od 15 posto, zemlja se suočila s velikim valom iseljavanja uslijed gašenja tvrtki i masovnog otpuštanja radnika. U trenutcima najveće svjetske krize nakon Velike depresije 1930-ih, brojni su poznati ekonomisti nudili različita rješenja. I opet su se mogli podijeliti u dvije velike suprotstavljene grupacije: kejnzijanci koji su predlagali vladama povećanje javne potrošnje i "austrijanci" (pobornici Austrijske škole ekonomske misli) koji su predlagali mjere štednje i rasterećenje gospodarstva.

Među najistaknutijim kejnzijancima u ovom stoljeću definitivno je Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade i kolumnist New York Timesa. U svojoj kolumni 2011. godine upozoravao je Obaminu administraciju da nipošto ne traži uzora u Irskoj koja je na krizu odgovorila mjerama štednje. Krugman je austrijska rješenja izlaska iz krize nazvao deluzijom, a irsku ekonomsku i monetarnu politiku opisao kao "tragikomičnu" i predviđao joj je sudbinu Grčke.

"Pitajte Irce, čija je vlada u pokušaju da spasi banke povećala javni dug i nametnula užasne mjere štednje svojim građanima...Od tada, dakle od 2009. godine, kamate na irski dug su udvostručene, a nezaposlenost sada iznosi 13,5 posto."

Istina, u to je vrijeme irsko gospodarstvo zaista proživljavalo dramatične trenutke. Ali ono što Krugman nije vidio, ili se pravio da ne vidi, to je činjenica da mjere štednje i rasterećenja gospodarstva u uvjetima ekonomske krize ne mogu imati trenutačni, brzi učinak. Nije bilo moguće u roku dvije godine preokrenuti trendove na taj način. Mjere štednje su u pravilu politika na duge staze, ali jedina politika koja zaista funkcionira na duge staze, što se pokazalo upravo na primjeru Irske od 2014. godine pa nadalje. Javni dug, koji je od 2012. do 2014. prelazio 100 posto irskog BDP-a, do kraja 2017. srezan je na 68, a do danas na 66 posto BDP-a. Irska i dalje ima najmanju javnu potrošnju među svim članicama EU (oko 25 posto BDP-a). Krugman više ne spominje Irsku, zna da bi morao "pojesti" vlastita slova. Pobornici austrijske škole među ekonomistima, npr. Nicholas Vardy na Marketwatchu, podsjećali su Krugmana godinama kasnije na njegovo totalno pogrešno analiziranje irske politike, na što on, naravno, nije imao odgovora.



Irska je još jedan dokaz da je austrijska škola u pravu. Mjere štednje u kombinaciji s poreznim rasterećenjem gospodarstva i pametnom monetarnom politikom najefikasnije izvlače zemlju iz krize i vode u prosperitet. Treba samo biti uporan i strpljiv, rezultati će se pokazati kroz nekoliko godina.

Ovo je samo jedan u nizu primjera kada je najistaknutiji kejnzijanac današnjice napravio kardinalnu pogrešku u svojim analizama. Nedavno sam pisao i o njegovoj pogreški kad je u pitanju Latvija, koja također u zadnje vrijeme bilježi veliki rast, a Krugman ju je početkom ovog desetljeća osudio na propast.

 



Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: