Neki su joj ekonomisti predviđali sudbinu Grčke, a postala je zemlja s najboljim životnim standardom u Europi

19.12.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Irska je 2014. bila prezadužena, a danas joj javni dug iznosi 66 posto BDP-a i nastavlja se smanjivati. U isto vrijeme, gospodarski raste brže od svih ostalih razvijenih zemalja.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki su joj ekonomisti predviđali sudbinu Grčke, a postala je zemlja s najboljim životnim standardom u Europi

Irska je 2014. bila prezadužena, a danas joj javni dug iznosi 66 posto BDP-a i nastavlja se smanjivati. U isto vrijeme, gospodarski raste brže od svih ostalih razvijenih zemalja.
PIŠE Mario Nakić

Irska ekonomija nastavlja rasti najbrže među svim razvijenim zemljama svijeta. U trećem kvartalu 2018. razvijena su gospodarstva općenito zabilježila smanjenje rasta BDP-a na godišnjoj razini, tako i irsko koje je raslo 4,5 posto za razliku od prethodnih kvartala (u prvom 9 posto, u drugom 8,7 posto). Ali to je i dalje značajno bolji rezultat od ostalih. Najbliže irskom rastu u prošlom kvartalu došle su SAD (3,5 posto), Luksemburg (3,3 posto) i Panama (3,1 posto).

Irska je tijekom zadnjih 5 godina zabilježila nevjerojatan uspjeh. Od potpuno uništene ekonomije i prezadužene države transformirala se u jednu od najbogatijih zemalja svijeta. Ako ne računamo mikrodržave s manje od milijun stanovnika, Irska je danas treća u svijetu po BDP-u po stanovniku (iza Švicarske i Norveške) i prva u Europi po kupovnoj moći stanovništva. Drugim riječima, stanovnici Irske danas, barem u materijalnom pogledu, najbolje žive u usporedbi sa stanovništvom ostalih europskih zemalja.

Ovako visoka kupovna moć može se zahvaliti odličnoj monetarnoj politici koja je uspjela zadržati godišnju inflaciju na razini 1-2 posto dok se godišnji rast BDP-a kreće od 4 do 10 posto. Upravo ta razlika između rasta produktivnosti gospodarstva i cijena robe i usluga zaslužna je za rast životnog standarda odnosno kupovne moći.

Godine 2008. velika ekonomska kriza pokosila je veći dio zapadnog svijeta, a Irska je zbog svoje posebne izloženosti američkom i drugim tržištima bila i osobito snažno pogođena. BDP je bio u padu više od 10 posto, nezaposlenost je skočila na više od 15 posto, zemlja se suočila s velikim valom iseljavanja uslijed gašenja tvrtki i masovnog otpuštanja radnika. U trenutcima najveće svjetske krize nakon Velike depresije 1930-ih, brojni su poznati ekonomisti nudili različita rješenja. I opet su se mogli podijeliti u dvije velike suprotstavljene grupacije: kejnzijanci koji su predlagali vladama povećanje javne potrošnje i "austrijanci" (pobornici Austrijske škole ekonomske misli) koji su predlagali mjere štednje i rasterećenje gospodarstva.

Među najistaknutijim kejnzijancima u ovom stoljeću definitivno je Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade i kolumnist New York Timesa. U svojoj kolumni 2011. godine upozoravao je Obaminu administraciju da nipošto ne traži uzora u Irskoj koja je na krizu odgovorila mjerama štednje. Krugman je austrijska rješenja izlaska iz krize nazvao deluzijom, a irsku ekonomsku i monetarnu politiku opisao kao "tragikomičnu" i predviđao joj je sudbinu Grčke.

"Pitajte Irce, čija je vlada u pokušaju da spasi banke povećala javni dug i nametnula užasne mjere štednje svojim građanima...Od tada, dakle od 2009. godine, kamate na irski dug su udvostručene, a nezaposlenost sada iznosi 13,5 posto."

Istina, u to je vrijeme irsko gospodarstvo zaista proživljavalo dramatične trenutke. Ali ono što Krugman nije vidio, ili se pravio da ne vidi, to je činjenica da mjere štednje i rasterećenja gospodarstva u uvjetima ekonomske krize ne mogu imati trenutačni, brzi učinak. Nije bilo moguće u roku dvije godine preokrenuti trendove na taj način. Mjere štednje su u pravilu politika na duge staze, ali jedina politika koja zaista funkcionira na duge staze, što se pokazalo upravo na primjeru Irske od 2014. godine pa nadalje. Javni dug, koji je od 2012. do 2014. prelazio 100 posto irskog BDP-a, do kraja 2017. srezan je na 68, a do danas na 66 posto BDP-a. Irska i dalje ima najmanju javnu potrošnju među svim članicama EU (oko 25 posto BDP-a). Krugman više ne spominje Irsku, zna da bi morao "pojesti" vlastita slova. Pobornici austrijske škole među ekonomistima, npr. Nicholas Vardy na Marketwatchu, podsjećali su Krugmana godinama kasnije na njegovo totalno pogrešno analiziranje irske politike, na što on, naravno, nije imao odgovora.



Irska je još jedan dokaz da je austrijska škola u pravu. Mjere štednje u kombinaciji s poreznim rasterećenjem gospodarstva i pametnom monetarnom politikom najefikasnije izvlače zemlju iz krize i vode u prosperitet. Treba samo biti uporan i strpljiv, rezultati će se pokazati kroz nekoliko godina.

Ovo je samo jedan u nizu primjera kada je najistaknutiji kejnzijanac današnjice napravio kardinalnu pogrešku u svojim analizama. Nedavno sam pisao i o njegovoj pogreški kad je u pitanju Latvija, koja također u zadnje vrijeme bilježi veliki rast, a Krugman ju je početkom ovog desetljeća osudio na propast.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki američki mediji su objavili, a prenio je i hrvatski portal Index, da su učenici katoličke škole u Kentuckyju zastrašivali Indijanca u Washingtonu. Istina je prilično drugačija...

Istina o mladim katolicima, Indijancu i ruganju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njegov scenski nastup začinjen glumljenjem žrtve više je nego licemjeran kad uzmemo u obzir što pripadnici srpske manjine zbog njegove politike proživljavaju.

Pupovcu je fotelja draža od vlastitog naroda

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mill je proslavljeni engleski filozof koji je bio šampion obrane nekih osobnih sloboda. Ali nije bio dosljedan...

Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: