Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

13.3.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?
PIŠE Mario Nakić

Ministri financija zemalja članica Europske unije nisu uspjeli postići dogovor o zajedničkom porezu za najveće multinacionalne tech korporacije. Usuglasili su se samo oko toga da će zamrznuti pregovore o ovoj mjeri do kraja 2020. godine u iščekivanju napretka na razini gospodarske organizacije OECD.

Uvođenje posebnog poreza na tech kompanije predložila je Francuska još prije godinu dana, a do danas ju je u tome podržala većina zemalja Europske unije. Sada se tome snažno protive još samo Irska, Danska, Švedska i Finska. Kako piše Irish Times, Irska se protivi tom porezu zbog ugroze radnih mjesta koje su Google, Facebook i druge tehnološke kompanije otvorile u toj zemlji, a skandinavske države se protive porezu "iz principijelnih razloga".

Francuski ministar financija Bruno Le Maire je svejedno izjavio zadovoljstvo. "U srpnju 2017. samo je Francuska bila za ovu mjeru, a sada ju podupiru 23 zemlje. To je već pobjeda sama po sebi". Bez obzira na odluku EU, Francuska će uvesti taj porez na svojoj nacionalnoj razini, a isti potez najavila je i španjolska vlada.

O čemu je zapravo riječ? Tehnološke kompanije ne ovise o lokaciji sjedišta njihove tvrtke, odnosno mogu zarađivati diljem svijeta dok plaćaju porez na dobit isključivo onoj državi gdje imaju sjedište. Tako su ih privukle one zemlje koje su konkurentnije na tržištu jer imaju niži porez na dobit, rad i druge poduzetničke pogodnosti. To se, naravno, nije svidjelo Francuzima i drugim zemljama koje imaju visoke poreze. Francuska želi dio kolača.

Ali problem kod oporezivanja kompanija je uvijek taj što kompanije neće platiti taj novac od svoje dobiti, već će ga u pravilu zaračunati krajnjim korisnicima. Budući da korisnici ne plaćaju Facebook, Google i druge usluge o kojima je ovdje riječ, možemo pretpostaviti da će te tvrtke povećati cijene za oglašavanje. To u praksi znači poskupljenje troškova malim biznisima koji uvelike ovise o oglašavanju i korištenju velikih internetskih platformi poput Facebooka, Googlea i Twittera.

Drugim riječima, Francuska neće oporezivati Google nego će ustvari otežati i poskupjeti rad svojim poduzećima. U isto vrijeme, to će povećati troškove svim eventualnim pokušajima konkurencije za navedene tehnološke divove. Facebook i Google će imati otkud platiti sav taj porez, ali oni koji im žele postati konkurencija nemaju takve mogućnosti. Ovakvi potezi, kao što je uvođenje novih poreza i regulacija, u pravilu pomažu monopolu da se zadrži i ubijaju svaki pokušaj konkurencije u startu.

Meni je zanimljivo kako su to prenijeli neki hrvatski mediji. Na primjer, portal Euractiv Jutarnjeg lista je Francusku zbog uvođenja ovog poreza nazvao "predvodnicom u natjecanju stvaranja tehnološki najnaprednije zemlje". Što tu može biti prednost kad uvedeš novi porez? Kako neka zemlja može potaknuti napredak - oporezivanjem? Očito mnogi novinari ne razumiju da su porezi jedna od onih komponenata koje odbijaju, a ne privlače investicije. Predsjednik Emmanuel Macron je izjavio već više puta da Francuska namjerava postati predvodnik u inovacijama, ali ništa što je njegov kabinet dosad učinio ne ide u smjeru da se to ostvari.

Baš suprotno, ako želi postati predvodnica u tehnološkom napretku, Francuska bi trebala sniziti poreze poput Irske i postati privlačna ulagačima i inovatorima. Novi porezi samo će potaknuti nastavak iseljavanja bogatijeg stanovništva, a to su mahom poduzetnici i investitori.

Kad su shvatili da zbog visokih poreza tjeraju investitore u druge zemlje, sad predlažu uvođenje jedinstvenog poreznog sustava za cijelu EU. "Jedinstveno tržište s 28 poreznih sustava jednostavno nema smisla", tvrdi ministar Maire. Međutim, na taj način će se ubiti konkurentnost. Smisao različitih poreznih politika je upravo u tome - neka se države međusobno natječu za investitore.

Ljubitelji visokih poreza za tvrtke shvaćaju kako gube svaku utrku jer će tvrtke u pravilu ići tamo gdje su porezi niži pa sada žele isforsirati nekakav jedinstveni porezni režim za cijeli svijet, što će biti ne samo teško postići, već je i duboko pogubno za napredak i konkurentnost. Tržišta trebaju različite uvjete u različitim zemljama, to je najbolji način da se utvrdi koje su ekonomske politike efikasnije od drugih. Različitost među politikama u različitim zemljama pruža široku lepezu izbora za investitore. Zabrana različitih politika bila bi smrt za demokraciju.

Izgleda da u EU još samo države na sjeveru drže do slobodnog tržišta i konkurentnosti. Nordijske zemlje su shvatile liberalizam ispravno i pridržavaju se njegovih principa. Vidimo i tko je najveći uljez, u ovom trenutku to je Francuska koja se pokušava nametnuti kao lider u uvođenju novog režima koji se ne čini pretjerano liberalan niti demokratski. Nijedna nacija nije još uspjela prosperirati prevelikim oporezivanjem svega i svačega, ali ne znam kako Francuzi to još nisu naučili. Morat će naučiti ponovno na vlastitoj koži, no tko će im onda biti kriv za neuspjeh?

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: