Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

13.3.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?
PIŠE Mario Nakić

Ministri financija zemalja članica Europske unije nisu uspjeli postići dogovor o zajedničkom porezu za najveće multinacionalne tech korporacije. Usuglasili su se samo oko toga da će zamrznuti pregovore o ovoj mjeri do kraja 2020. godine u iščekivanju napretka na razini gospodarske organizacije OECD.

Uvođenje posebnog poreza na tech kompanije predložila je Francuska još prije godinu dana, a do danas ju je u tome podržala većina zemalja Europske unije. Sada se tome snažno protive još samo Irska, Danska, Švedska i Finska. Kako piše Irish Times, Irska se protivi tom porezu zbog ugroze radnih mjesta koje su Google, Facebook i druge tehnološke kompanije otvorile u toj zemlji, a skandinavske države se protive porezu "iz principijelnih razloga".

Francuski ministar financija Bruno Le Maire je svejedno izjavio zadovoljstvo. "U srpnju 2017. samo je Francuska bila za ovu mjeru, a sada ju podupiru 23 zemlje. To je već pobjeda sama po sebi". Bez obzira na odluku EU, Francuska će uvesti taj porez na svojoj nacionalnoj razini, a isti potez najavila je i španjolska vlada.

O čemu je zapravo riječ? Tehnološke kompanije ne ovise o lokaciji sjedišta njihove tvrtke, odnosno mogu zarađivati diljem svijeta dok plaćaju porez na dobit isključivo onoj državi gdje imaju sjedište. Tako su ih privukle one zemlje koje su konkurentnije na tržištu jer imaju niži porez na dobit, rad i druge poduzetničke pogodnosti. To se, naravno, nije svidjelo Francuzima i drugim zemljama koje imaju visoke poreze. Francuska želi dio kolača.

Ali problem kod oporezivanja kompanija je uvijek taj što kompanije neće platiti taj novac od svoje dobiti, već će ga u pravilu zaračunati krajnjim korisnicima. Budući da korisnici ne plaćaju Facebook, Google i druge usluge o kojima je ovdje riječ, možemo pretpostaviti da će te tvrtke povećati cijene za oglašavanje. To u praksi znači poskupljenje troškova malim biznisima koji uvelike ovise o oglašavanju i korištenju velikih internetskih platformi poput Facebooka, Googlea i Twittera.


Drugim riječima, Francuska neće oporezivati Google nego će ustvari otežati i poskupjeti rad svojim poduzećima. U isto vrijeme, to će povećati troškove svim eventualnim pokušajima konkurencije za navedene tehnološke divove. Facebook i Google će imati otkud platiti sav taj porez, ali oni koji im žele postati konkurencija nemaju takve mogućnosti. Ovakvi potezi, kao što je uvođenje novih poreza i regulacija, u pravilu pomažu monopolu da se zadrži i ubijaju svaki pokušaj konkurencije u startu.

Meni je zanimljivo kako su to prenijeli neki hrvatski mediji. Na primjer, portal Euractiv Jutarnjeg lista je Francusku zbog uvođenja ovog poreza nazvao "predvodnicom u natjecanju stvaranja tehnološki najnaprednije zemlje". Što tu može biti prednost kad uvedeš novi porez? Kako neka zemlja može potaknuti napredak - oporezivanjem? Očito mnogi novinari ne razumiju da su porezi jedna od onih komponenata koje odbijaju, a ne privlače investicije. Predsjednik Emmanuel Macron je izjavio već više puta da Francuska namjerava postati predvodnik u inovacijama, ali ništa što je njegov kabinet dosad učinio ne ide u smjeru da se to ostvari.

Baš suprotno, ako želi postati predvodnica u tehnološkom napretku, Francuska bi trebala sniziti poreze poput Irske i postati privlačna ulagačima i inovatorima. Novi porezi samo će potaknuti nastavak iseljavanja bogatijeg stanovništva, a to su mahom poduzetnici i investitori.

Kad su shvatili da zbog visokih poreza tjeraju investitore u druge zemlje, sad predlažu uvođenje jedinstvenog poreznog sustava za cijelu EU. "Jedinstveno tržište s 28 poreznih sustava jednostavno nema smisla", tvrdi ministar Maire. Međutim, na taj način će se ubiti konkurentnost. Smisao različitih poreznih politika je upravo u tome - neka se države međusobno natječu za investitore.

Ljubitelji visokih poreza za tvrtke shvaćaju kako gube svaku utrku jer će tvrtke u pravilu ići tamo gdje su porezi niži pa sada žele isforsirati nekakav jedinstveni porezni režim za cijeli svijet, što će biti ne samo teško postići, već je i duboko pogubno za napredak i konkurentnost. Tržišta trebaju različite uvjete u različitim zemljama, to je najbolji način da se utvrdi koje su ekonomske politike efikasnije od drugih. Različitost među politikama u različitim zemljama pruža široku lepezu izbora za investitore. Zabrana različitih politika bila bi smrt za demokraciju.

Izgleda da u EU još samo države na sjeveru drže do slobodnog tržišta i konkurentnosti. Nordijske zemlje su shvatile liberalizam ispravno i pridržavaju se njegovih principa. Vidimo i tko je najveći uljez, u ovom trenutku to je Francuska koja se pokušava nametnuti kao lider u uvođenju novog režima koji se ne čini pretjerano liberalan niti demokratski. Nijedna nacija nije još uspjela prosperirati prevelikim oporezivanjem svega i svačega, ali ne znam kako Francuzi to još nisu naučili. Morat će naučiti ponovno na vlastitoj koži, no tko će im onda biti kriv za neuspjeh?

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
POLITIKA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ-ov kandidat za EU parlament obećava bolju edukaciju, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. A lijepo vrijeme?

Resslerova obećanja su kao da ih je prepisao od Marasa ili Tomaševića

Društvo

PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Pitanje je ima li država pravo upotrijebiti silu da bi zabranila nekom stranom proizvođaču prodaju svoga proizvoda kupcu u Hrvatskoj.

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi trebalo postati standard, pa čak i obaveza, za sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj.

Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne

Politika

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Kao što nemaju svi građani iste države jednake financijske navike, tako se međusobno razlikuju i države.

I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako je Senat većinom glasova donio zakon, on će završiti na sudu pa će to automatski zakočiti njegovo uvođenje.

Do zabrane pobačaja u Alabami neće doći još jako dugo, a možda i nikada

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najbolje u Europi kotira Malta, a na dnu su Azerbajdžan, Turska, Armenija i Rusija. Hrvatska je u sredini EU zemalja.

LGBT prava: Hrvatska u tri godine pala za čak 6 pozicija, ali i dalje je vodeća u istočnoj Europi

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Posljednjih 30-ak godina oni se uspješno igraju s nama. Možda je došlo vrijeme da se i mi malo poigramo s njima.

Zaslužuju li političke stranke u Hrvatskoj vaš novac?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: