Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45

15.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45


PIŠE Mario Nakić

Uvriježeno je vjerovanje da su najuspješniji osnivači startupa mladi. Bill Gates, Steve Jobs i Mark Zuckerberg bili su u 20-ima kad su pokrenuli tvrtke koje su se kasnije pokazale kao pokretači globalnih promjena. Predstavljaju li ovi poznati slučaji uzorak po kojem se može generalizirati? Sudeći prema stavovima investitora i medija to bi se moglo zaključiti.

Prosječna starost osnivača startupa koje je nagradio TechCrunch je 31. Časopis Inc. je u 2015. godini nagradio osnivače tada najbrže rastućih tvrtki čija je prosječna starost 29. Sukladno s ovim činjenicama, Paul Graham, suosnivač kompanije Y Combinator je zaključio kako "investitori prekidaju svoje zanimanje za vas kad prijeđete 32. godinu starosti. Nakon toga postaju skeptični."

Međutim, tim stručnjaka s Harvarda je u velikoj analizi, objavljenoj u Harvard Business Reviewu, došao do sasvim drukčijeg saznanja. Pregledavajući podatke američkog Census Bureaua, zaključili su da je prosječna starost osnivača tvrtke posljednjih godina u SAD-u 41. Ali velika većina tih novih biznisa su male tvrtke koje uglavnom nemaju želju posebnog širenja (na primjer, praonice rublja ili restorani).

Ako se izdvoje samo oni startupi koji imaju vanjske investitore ili vlastiti patent te veći dio zaposlenika iz STEM područja, opet se dolazi do istog zaključka: osnivači su u ranim 40-ima.

Ipak, postoje razlike. U software tvrtkama osnivači imaju u prosjeku 40 godina, ali nije neuobičajeno i da su mnogo mlađi. Međutim, kad je riječ o biotehnologiji, onda je prosjek osnivača 47 godina.


Ali što je s uspješnim startupima? Među 0,1 posto tvrtki koje su ostvarile najveći rast tijekom prvih 5 godina rada, osnivači su u trenutku njihovog osnivanja u prosjeku imali 45 godina. Zanimljivo je primijetiti kako se vrlo sličan rezultat dobiva ako se uzmu samo najuspješnije firme po rastu zapošljavanja ili ako se uzmu najuspješnije po rastu prihoda.

Znači, prosječna starost osnivača tvrtke koja će u doglednoj budućnosti poslovati uspješno 4 godine je iznad prosječne starosti osnivača tvrtke općenito. Također, ovo dokazuje da su uspješni poduzetnici češće osobe srednje dobi, a ne mladi.

Stručnjaci s Harvarda ovo objašnjavaju činjenicom da iskustvo ipak igra značajnu ulogu u poduzetništvu. Oni koji imaju najmanje 3 godine radnog iskustva u istoj branši u kojoj je njihov novoosnovani biznis, imaju 85% veće šanse za uspjeh.

Ostaje nam zagonetka kako to da su najpopularniji poduzetnici, poput Stevea Jobsa, Marka Zuckerberga i Billa Gatesa, postali tako uspješni iako su pokrenuli svoje biznise vrlo mladi. Međutim, i njima je trebalo relativno dugo da bi iz malog biznisa postali velike kompanije. Steve Jobs je predstavio svoj najprofitabilniji proizvod, iPhone, kad je imao 52 godine. Jeff Bezos i njegov Amazon proširili su se od same prodaje knjiga online tek kad je Bezos imao 45. To znači, najveće uspjehe su postigli tek u srednjim godinama života.

Usprkos ovim dokazima, mnogi investitori se ipak prije klade svojim novcem u mlade osnivače startupa. Autori Harvardovog istraživanja vjeruju da je to zbog dva mehanizma. Prvo, mnogi investitori djeluju pod pogrešnim uvjerenjem da je mladost izvor uspješnog poduzetništva. Drugim riječima, nisu u pravu. I postoji puno benignije objašnjenje. Traže startupe koji će se zadovoljiti manjim ulogom i za njega će pristati dati veći udio. Što je poduzetnik iskusniji, to je svjesniji svojih potencijala.

Sljedeći korak istraživanja bit će pokušaj objašnjenja što najviše utječe na uspjeh poduzetnika u srednjim godinama. Na primjer, je li to zbog bolje dostupnosti financijskih sredstava, veće društvene povezanosti ili iskustva? U međuvremenu treba biti jasno da je starenje moćni faktor, a ne kočnica, za pokretanje uspješnog biznisa.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: