Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45

15.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45


PIŠE Mario Nakić

Uvriježeno je vjerovanje da su najuspješniji osnivači startupa mladi. Bill Gates, Steve Jobs i Mark Zuckerberg bili su u 20-ima kad su pokrenuli tvrtke koje su se kasnije pokazale kao pokretači globalnih promjena. Predstavljaju li ovi poznati slučaji uzorak po kojem se može generalizirati? Sudeći prema stavovima investitora i medija to bi se moglo zaključiti.

Prosječna starost osnivača startupa koje je nagradio TechCrunch je 31. Časopis Inc. je u 2015. godini nagradio osnivače tada najbrže rastućih tvrtki čija je prosječna starost 29. Sukladno s ovim činjenicama, Paul Graham, suosnivač kompanije Y Combinator je zaključio kako "investitori prekidaju svoje zanimanje za vas kad prijeđete 32. godinu starosti. Nakon toga postaju skeptični."

Međutim, tim stručnjaka s Harvarda je u velikoj analizi, objavljenoj u Harvard Business Reviewu, došao do sasvim drukčijeg saznanja. Pregledavajući podatke američkog Census Bureaua, zaključili su da je prosječna starost osnivača tvrtke posljednjih godina u SAD-u 41. Ali velika većina tih novih biznisa su male tvrtke koje uglavnom nemaju želju posebnog širenja (na primjer, praonice rublja ili restorani).

Ako se izdvoje samo oni startupi koji imaju vanjske investitore ili vlastiti patent te veći dio zaposlenika iz STEM područja, opet se dolazi do istog zaključka: osnivači su u ranim 40-ima.

Ipak, postoje razlike. U software tvrtkama osnivači imaju u prosjeku 40 godina, ali nije neuobičajeno i da su mnogo mlađi. Međutim, kad je riječ o biotehnologiji, onda je prosjek osnivača 47 godina.

Ali što je s uspješnim startupima? Među 0,1 posto tvrtki koje su ostvarile najveći rast tijekom prvih 5 godina rada, osnivači su u trenutku njihovog osnivanja u prosjeku imali 45 godina. Zanimljivo je primijetiti kako se vrlo sličan rezultat dobiva ako se uzmu samo najuspješnije firme po rastu zapošljavanja ili ako se uzmu najuspješnije po rastu prihoda.

Znači, prosječna starost osnivača tvrtke koja će u doglednoj budućnosti poslovati uspješno 4 godine je iznad prosječne starosti osnivača tvrtke općenito. Također, ovo dokazuje da su uspješni poduzetnici češće osobe srednje dobi, a ne mladi.

Stručnjaci s Harvarda ovo objašnjavaju činjenicom da iskustvo ipak igra značajnu ulogu u poduzetništvu. Oni koji imaju najmanje 3 godine radnog iskustva u istoj branši u kojoj je njihov novoosnovani biznis, imaju 85% veće šanse za uspjeh.

Ostaje nam zagonetka kako to da su najpopularniji poduzetnici, poput Stevea Jobsa, Marka Zuckerberga i Billa Gatesa, postali tako uspješni iako su pokrenuli svoje biznise vrlo mladi. Međutim, i njima je trebalo relativno dugo da bi iz malog biznisa postali velike kompanije. Steve Jobs je predstavio svoj najprofitabilniji proizvod, iPhone, kad je imao 52 godine. Jeff Bezos i njegov Amazon proširili su se od same prodaje knjiga online tek kad je Bezos imao 45. To znači, najveće uspjehe su postigli tek u srednjim godinama života.

Usprkos ovim dokazima, mnogi investitori se ipak prije klade svojim novcem u mlade osnivače startupa. Autori Harvardovog istraživanja vjeruju da je to zbog dva mehanizma. Prvo, mnogi investitori djeluju pod pogrešnim uvjerenjem da je mladost izvor uspješnog poduzetništva. Drugim riječima, nisu u pravu. I postoji puno benignije objašnjenje. Traže startupe koji će se zadovoljiti manjim ulogom i za njega će pristati dati veći udio. Što je poduzetnik iskusniji, to je svjesniji svojih potencijala.

Sljedeći korak istraživanja bit će pokušaj objašnjenja što najviše utječe na uspjeh poduzetnika u srednjim godinama. Na primjer, je li to zbog bolje dostupnosti financijskih sredstava, veće društvene povezanosti ili iskustva? U međuvremenu treba biti jasno da je starenje moćni faktor, a ne kočnica, za pokretanje uspješnog biznisa.

 

Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: