Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45

15.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45


PIŠE Mario Nakić

Uvriježeno je vjerovanje da su najuspješniji osnivači startupa mladi. Bill Gates, Steve Jobs i Mark Zuckerberg bili su u 20-ima kad su pokrenuli tvrtke koje su se kasnije pokazale kao pokretači globalnih promjena. Predstavljaju li ovi poznati slučaji uzorak po kojem se može generalizirati? Sudeći prema stavovima investitora i medija to bi se moglo zaključiti.

Prosječna starost osnivača startupa koje je nagradio TechCrunch je 31. Časopis Inc. je u 2015. godini nagradio osnivače tada najbrže rastućih tvrtki čija je prosječna starost 29. Sukladno s ovim činjenicama, Paul Graham, suosnivač kompanije Y Combinator je zaključio kako "investitori prekidaju svoje zanimanje za vas kad prijeđete 32. godinu starosti. Nakon toga postaju skeptični."

Međutim, tim stručnjaka s Harvarda je u velikoj analizi, objavljenoj u Harvard Business Reviewu, došao do sasvim drukčijeg saznanja. Pregledavajući podatke američkog Census Bureaua, zaključili su da je prosječna starost osnivača tvrtke posljednjih godina u SAD-u 41. Ali velika većina tih novih biznisa su male tvrtke koje uglavnom nemaju želju posebnog širenja (na primjer, praonice rublja ili restorani).

Ako se izdvoje samo oni startupi koji imaju vanjske investitore ili vlastiti patent te veći dio zaposlenika iz STEM područja, opet se dolazi do istog zaključka: osnivači su u ranim 40-ima.

Ipak, postoje razlike. U software tvrtkama osnivači imaju u prosjeku 40 godina, ali nije neuobičajeno i da su mnogo mlađi. Međutim, kad je riječ o biotehnologiji, onda je prosjek osnivača 47 godina.

Ali što je s uspješnim startupima? Među 0,1 posto tvrtki koje su ostvarile najveći rast tijekom prvih 5 godina rada, osnivači su u trenutku njihovog osnivanja u prosjeku imali 45 godina. Zanimljivo je primijetiti kako se vrlo sličan rezultat dobiva ako se uzmu samo najuspješnije firme po rastu zapošljavanja ili ako se uzmu najuspješnije po rastu prihoda.

Znači, prosječna starost osnivača tvrtke koja će u doglednoj budućnosti poslovati uspješno 4 godine je iznad prosječne starosti osnivača tvrtke općenito. Također, ovo dokazuje da su uspješni poduzetnici češće osobe srednje dobi, a ne mladi.

Stručnjaci s Harvarda ovo objašnjavaju činjenicom da iskustvo ipak igra značajnu ulogu u poduzetništvu. Oni koji imaju najmanje 3 godine radnog iskustva u istoj branši u kojoj je njihov novoosnovani biznis, imaju 85% veće šanse za uspjeh.

Ostaje nam zagonetka kako to da su najpopularniji poduzetnici, poput Stevea Jobsa, Marka Zuckerberga i Billa Gatesa, postali tako uspješni iako su pokrenuli svoje biznise vrlo mladi. Međutim, i njima je trebalo relativno dugo da bi iz malog biznisa postali velike kompanije. Steve Jobs je predstavio svoj najprofitabilniji proizvod, iPhone, kad je imao 52 godine. Jeff Bezos i njegov Amazon proširili su se od same prodaje knjiga online tek kad je Bezos imao 45. To znači, najveće uspjehe su postigli tek u srednjim godinama života.

Usprkos ovim dokazima, mnogi investitori se ipak prije klade svojim novcem u mlade osnivače startupa. Autori Harvardovog istraživanja vjeruju da je to zbog dva mehanizma. Prvo, mnogi investitori djeluju pod pogrešnim uvjerenjem da je mladost izvor uspješnog poduzetništva. Drugim riječima, nisu u pravu. I postoji puno benignije objašnjenje. Traže startupe koji će se zadovoljiti manjim ulogom i za njega će pristati dati veći udio. Što je poduzetnik iskusniji, to je svjesniji svojih potencijala.

Sljedeći korak istraživanja bit će pokušaj objašnjenja što najviše utječe na uspjeh poduzetnika u srednjim godinama. Na primjer, je li to zbog bolje dostupnosti financijskih sredstava, veće društvene povezanosti ili iskustva? U međuvremenu treba biti jasno da je starenje moćni faktor, a ne kočnica, za pokretanje uspješnog biznisa.

 


Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: