Istaknuti hrvatski znanstvenik objasnio zašto nas druge zemlje prestižu

30.10.2017.


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Istaknuti hrvatski znanstvenik objasnio zašto nas druge zemlje prestižu


PIŠE Mario Nakić

Boris Podobnik, fizičar i jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika u svjetskim časopisima, prodekan za znanost na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) i profesor na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, u intervjuu za Index rekao je neke jako zanimljive stvari o hrvatskom gospodarstvu i našoj ekonomskoj situaciji. Intervju s Podobnikom odradio je novinar Nenad Jarić Dauenhauer kojeg ovaj put moram pohvaliti za dobar izbor sugovornika i pitanja (što mu često nije bio slučaj u prošlosti).

Podobnik za Index upozorava kako ekonomska stagnacija Hrvatske u odnosu na druge postsocijalističke zemlje vodi Hrvatsku u propast te da nam prirodnim putem prijeti "preuzimanje" od strane gospodarstava iz jačih zemalja kao što se dogodilo Grčkoj. Cijeli intervju pročitajte ovdje, a ja ću izdvojiti samo najzanimljivije dijelove.

1. Nespremnost na promjene - razlog nazadovanja

"Promatrajući narode EU-a, a posebno bivših socijalističkih zemalja, možemo se pitati kako to da su neki narodi značajno skloniji promjenama, čak i izrazito drastičnim, dok se drugi suprotstavljaju čak i najmanjim. Zanimljivo je kako je to pitanje usko povezano s djelima najvećih svjetskih umova, Charlesa Darwina i Adama Smitha. Promatrajući zakonitosti u ekonomiji, Smith je zaključio da je upravo sebičnost ono što tjera menadžere firmi na uvođenje inovacija u proizvodnji s ciljem da se prilagode ekonomskom okruženju i zauzmu tržišni udio konkurencije. No šanse za preživljavanje i osvajanje drugih kompanija ne ovise samo o inovacijama, već i o brzini njihovog uvođenja. Jer tko se brže mijenja i prilagođava, u konačnici pobjeđuje. Upravo je ova brzina promjena nešto što naši političari često ne uvažavaju. A bit brzine promjena je jednostavna - ako se mi razvijamo 2% godišnje, a naša konkurencija, recimo Srbija, 3%, mi nazadujemo naspram Srbije."

2. Reforme neće pogoditi ranjive nego loše

"Reforme, na žalost, ponekad posebno na kratke staze, pogađaju i ranjive, dakle siromašne i nezaposlene. No bit reformi je da na duge staze i njima bude bolje. Nezaposlenima reforme pomažu jer im efikasnije društvo lakše osigurava posao. Efikasnije društvo stvara veće prihode pa potencijalno donosi veća sredstva i za bolesne i za invalide. Bit reformi nije da pogodi ranjive jer oni zapravo nisu problem. Njihova bit je da pogodi one koji imaju posao, ali ga ne zaslužuju jer takvi usporavaju rast, a često koče i dolazak novih investicija. Bit reformi je da se zaposlenici poslože prema njihovim sposobnostima, a to bi jasno u korumpiranoj zemlji utjecalo na mnoge koji su do posla došli preko stranačke iskaznice i bez natječaja. A tko bi za njima žalio osim njih samih? Naravno, problem je što su ti najgori u javnom i državnom sektoru dvostruko zaštićeni, jer njih štite i stranke i sindikati. A to objašnjava i zašto se u izrazito korumpiranim zemljama reforme odvijaju jako sporo ili nikako."

"Jasno je da su reforme uvijek bolne za neke građane, ali suština reformi nije da pogodi najbolji već najgori, najneefikasniji dio društva kako bi se u konačnici povećala učinkovitost cijelog društva. Uostalom, svaki oporavak boli. Kada čovjek oboli od raka, podvrgava se kemoterapiji mada ona nije bezbolna. Kemoterapija izaziva mnoge izrazito negativne posljedice, no oboljeli joj se ipak podvrgavaju s jednim ciljem - da prežive. Lokalna, prolazna patnja vodi u dugotrajan oporavak i život, a to je bit reformi kod država, da se sačuva opstanak nacije i većina državne imovine."

3. Komunisti u Kini su prihvatili liberalni kapitalizam, kad ćemo mi?

"Zanimljiv je primjer Kina. Inače oni su nedavno prešli i Srbiju u BDP-u po glavi stanovnika, što će reći da će kroz nekih desetak godina postati razvijeniji i od nas, ako nastavimo put bez reformi. Kina je zemlja koju vodi komunistička partija, no ona u mnogočemu ima liberalniji kapitalizam, čak i od Amerike. Možemo se pitati kako to da su se kineski komunisti odlučili uvesti inače ljevičarima mrski liberalni kapitalizam? Prije svega zato što KP Kine vode inženjeri, a inženjeri su skloni matematici i optimiziranju, suprotno europskim ljevičarima koji uglavnom dolaze iz društvenih znanosti. Europski ljevičari ne vole nagrađivanja prema rezultatima i uspješnosti jer znaju da bi tada filozofi, politolozi i sociolozi prošli lošije od inženjera. Kao drugo, kao inženjeri, kineski komunisti izgleda razumiju Darwina i ne užasavaju se prihvatiti ideju da principi slični prirodnoj selekciji vrijede i u ljudskom društvu. Kinezi su jednostavno shvatili da, ako žele preživjeti konkurenciju Amerike i Zapada, moraju prigrliti sustav s kojim se mogu brže razvijati, a to je upravo liberalni kapitalizam. Oni su također očito procijenili da s planskom ekonomijom razlika između Kine i Amerike može samo rasti s vremenom, te da bi neka dovoljno velika razlika mogla dovesti do propasti Kine. Dakle, kineski komunisti donijeli su patriotsku odluku te su s uvođenjem liberalnog kapitalizma, ali s ograničenom demokracijom, od Kine stvorili drugo najveće gospodarstvo svijeta. Ako su kineski komunisti bili spremni na tako drakonske reforme, ili kopernikanski obrat, trebamo se pitati kako to da mi ili Grci nismo?"

4. Zašto ljudi napuštaju Hrvatsku - privatni sektor se tretira kao kmetstvo

"Korumpirane zemlje imaju ekonomski nonsens da javni sektor u usporedbi s privatnim ima u prosjeku veće plaće, a manji rizik; primjerice, teže je izgubiti posao. O vezi tog ekonomskog apsurda i korupcije nedavno sam objavio članak s kolegom Vukom Vukovićem. Pa ako ste pripadnik privatnog sektora u korumpiranoj zemlji jasno je da ćete poželjeti otići tamo gdje takvog apsurda nema, a to su recimo skandinavske zemlje gdje javni sektor ima niže plaće od privatnog sektora. Stoga naši pripadnici privatnog sektora, moglo bi se reći moderni kmetovi, sad uz otvorene granice imaju mogućnost otići tamo gdje ih se više cijeni. Teško je i zamisliti koliko će ih otići. Ako ovaj egzodus ne pokrene reforme, ne znam što hoće."

5. Rezovi u visokom obrazovanju

"Jasno vam je da ako želimo napraviti efikasno društvo, moramo se dijeliti ne na javni i privatni sektor nego na sposobne i nesposobne, a visoko obrazovanje i znanost puni su izrazito nesposobnih i nekvalitetnih kadrova koji su k tome izuzetno dobro plaćeni. To su sveučilišni profesori koji znanstveno vrijede tek nešto više od srednjoškolskih profesora, ili možda ni toliko, ali su od potonjih više nego dvaput bolje plaćeni. Ministarstvo znanosti već je vrednovalo institute i sveučilišta, a neki instituti pokazali su se znanstveno uistinu bezvrijednima. Rezovi bi trebali rezultirati ukidanjem instituta s najlošijom znanstvenom produkcijom. Trebalo bi privatizirati i neka veleučilišta, ali i rapidno smanjiti broj profesora na onim društvenim fakultetima koji stvaraju kadrove za burzu. Jedna od mogućnosti je da se nakon umirovljenja jednostavno ukinu mjesta na takvim fakultetima. Srednjoškolce bi trebalo upozoriti kakva je vjerojatnost dobivanja posla završavanjem nekog fakulteta i koliko se u prosjeku dugo čeka za dobivanje posla. Trebalo bi također društvenim fakultetima nametnuti obavezno uvođenje kolegija iz informatike i računarstva kako bi diplomandi stekli i neka korisna znanja potrebna u realnom sektoru. No ima jedan problem, a to je da su najgori profesori u sustavu znanosti najčešće i članovi nekih stranaka pa zato kod nas u tom sustavu nema reformi."

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: