Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj

24.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj


PIŠE Mario Nakić

Rad nedjeljom je opet aktualizirana tema. Iako bi se problemima u gospodarstvu trebalo prilaziti empirijski i zdravorazumski, možemo uočiti snažan utjecaj vjere i demagogije u struji koja gura ovakve teme. Konzervativci i ljevičari našli su se kao saveznici - ponovno.

Budimo realni, ovu temu gura Katolička crkva iz jednog jedinog razloga - rješavanje konkurencije. Zašto su toliko zapeli baš za trgovačke centre? Jednostavno, shvatili su da ljudi radije idu u shopping nego na misu pa misle ako shopping nedjeljom bude zabranjen, dolazit će ih više na misu, a to znači bolje prihode za Crkvu.

Ali ono što je fascinantno, to je da Hrvatska redovito ide suprotno od globalnog trenda, odnosno od trenda zapadnih zemalja. Dok Europa već desetljećima svjedoči liberalizaciji rada otpuštajući zakonske barijere nad slobodnim dogovorom između poslodavca i radnika, Hrvati teže dodatnim zakonskim barijerama, ograničenjima i zabranama.

Prvi, glavni i zapravo jedini argument protagonista zabrane rada nedjeljom glasi: "Ugledajmo se na razvijene zemlje poput Njemačke, Austrije i Švicarske, kako one nisu propale zbog nerada nedjeljom...". Postoji nekoliko problema u ovoj tezi. Prvi je taj da nijedna od navedenih zemalja nema zakon na nacionalnoj razini koji zabranjuje rad nedjeljom, dakle nijedna nema ono što pobornici zabrane žele napraviti u Hrvatskoj.

61 posto Nijemaca želi ukinuti ograničenja

Krenimo od Njemačke, ona ima najrestriktivnije propise za nedjelju u zapadnom svijetu, ali je na putu potpune liberalizacije. Njemačka je uvela zabranu rada nedjeljom 1919. godine uz maksimalno radno vrijeme dućana od 7 do 19 sati. Godine 1956. u Zapadnoj Njemačkoj stupa na snagu iznimno restriktivan zakon koji zabranjuje većini djelatnosti rad radnim danom iza 18 sati, subotom iza 14 sati i nedjeljom uopće. Godine 1996. taj se zakon liberalizira, dućanima se daje mogućnost da radnim danom budu otvoreni do 21 sat, a subotom do 16 sati. Deset godina kasnije, 2006. godine Bundestag prenosi regulaciju radnog vremena trgovina na pokrajine koje potom liberaliziraju radno vrijeme od ponedjeljka do subote, ali nedjelja je i dalje u većem dijelu Njemačke neradna za većinu zanimanja.

Prema velikoj anketi, objavio je Spiegel lani, 61 posto Nijemaca smatra da trgovcima treba biti dopušteno da otvaraju i zatvaraju svoje trgovine kad oni smatraju da treba. Svejedno, unatoč mogućnosti da trgovački centri rade subotom do 24 sata, velika većina ih zatvara već do 21 sat, a tako i preko radnog tjedna.

Kako navodi portal Local.de, diljem Njemačke otvara se sve više malih dućana - koji se nazivaju "Spätkaufstellen" ili "Spätis" jer otvaraju svoja vrata u večernjim satima i nedjeljom. U njima rade samozaposleni ili članovi obitelji vlasnika koje zakonske restrikcije rada ne obuhvaćaju.

Stanovnici Beča idu u Bratislavu u shopping

Austrija je regulirala maksimalan broj radnih sati tjedno (50) i minimalno trajanje tjednog odmora u komadu, ali na nacionalnoj razini država nije regulirala dane koji moraju biti slobodni. Dakle, Austrija nije zabranila rad nedjeljom. U Austriji tu mogućnost ima lokalna samouprava. S obzirom na kulturu i jak utjecaj Katoličke crkve, u većini austrijskih gradova i mjesta, izuzev turističkih, nedjeljom trgovine ne rade. U glavnom austrijskom gradu rad nedjeljom je zabranjen pa mnogi Bečani putuju u Bratislavu u susjednoj Slovačkoj gdje je nedjeljom sve otvoreno, ona je udaljena sat vremena vožnje od Beča.

Na taj je način lokalna uprava u Beču, kojim tradicionalno upravljaju socijaldemokrati, učinila uslugu slovačkom gospodarstvu. Kad bi Hrvatska zabranila rad nedjeljom, desetci tisuća Hrvata koji žive blizu granice sa Slovenijom (Zagreb, Varaždin, Karlovac, Rijeka, Pula...) bi nedjeljom punilo trgovačke centre u Sloveniji i pomagalo slovenskom gospodarstvu.

U Austriji se trenutno vode debate da se maksimalni broj sati tjedno poveća na 60, dakle Austrijanci idu prema liberalizaciji rada, a ne ograničavanju i restrikcijama.

Švicarska - rad nedjeljom generalno zabranjen, ali...

U Švicarskoj je rad nedjeljom i noću generalno zabranjen, uz iznimku "ukoliko radnik daje pristanak da radi nedjeljom, plaćen je bar 50% više i ima slobodan sljedeći dan".

Drugim riječima, u Švicarskoj je rad nedjeljom "zabranjen" kao i kod nas! I kod nas radnik mora dati pristanak (a to je potpis na ugovoru o radu u kojem mora biti navedeno kojim danima radi, a kojim danima je slobodan) te mora imati jedan drugi dan u tjednu slobodan. Hrvatski Zakon o radu također nalaže da rad nedjeljom mora biti dodatno plaćen, ali ne navodi koliko pa je to prepušteno ugovoru o radu. Nažalost, kod nas je čest slučaj da se taj rad nedjeljom plaća samo 2 ili 5 posto više, čisto da bi se zadovoljio zakonski uvjet, ali za to je dobrim dijelom kriv i sam radnik koji pristane na takve uvjete ukoliko se s njima ne slaže.

Međutim, u Švicarskoj kantoni mogu dodati i vlastite regulacije pa su neki kantoni ograničili radno vrijeme što su liberalne inicijative pokušavale srušiti na pokrajinskim referendumima, ali većinom su odbijene. Ipak, sve te restrikcije rada ne odnose se na samozaposlene i male obrte ili poduzeća u kojima su zaposleni članovi obitelji vlasnika. Njima je dozvoljeno raditi bez ograničenja i nedjeljom.

Zašto je Hrvatska u drugačijoj situaciji?

Hrvatska je u drugačijoj situaciji od Švicarske i Austrije. Hrvatskoj BDP ovisi o osobnoj potrošnji, RH je prva u EU po udjelu PDV-a u proračunskim prihodima. Također, RH je prva u Europi po udjelu turizma u BDP-u. To su dva pokazatelja iz kojih bismo trebali izvući zaključak da bilo kakvo ograničavanje prodaje i radnog vremena trgovcima u Hrvatskoj može imati vrlo negativan utjecaj na naše gospodarstvo i državni proračun.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: