Vezani članci:
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
U Mostaru zabranili rad nedjeljom. To je velika greška
Široka koalicija za neustavnu zabranu rada nedjeljom
Fokus protiv zabrane rada nedjeljom, traže i ukidanje epidemioloških mjera kojima se onemogućuje rad
Jedna parlamentarna stranka se glasno protivi zabrani rada nedjeljom. Ovo su njihovi razlozi
Zabrana rada nedjeljom nije pitanje epidemiologije ni ekonomije nego ljudskih prava
Predsjednik Uprave Emmezete otkriva kako je tržište utjecalo na plaće blagajnica i kako će utjecati zabrana rada nedjeljom
Vlada će se u 2020. obračunati s najvećim hrvatskim neprijateljima - radom i zaradom
Škoro ne kuži da građani već imaju referendum o radu nedjeljom, održava se svake nedjelje u trgovinama
U Slavonskom Šamcu trgovine nisu radile nedjeljom...dok jedan poduzetnik nije shvatio da mu se to ne isplati.
ʼUkidanje rada nedjeljom u Ivankovuʼ - jeftin politički PR
Hrvati rade nedjeljom upola manje od Šveđana
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Na portalu Željke Markić nedjelja je radni dan
Željka Markić želi da radnici nedjeljom odmaraju. Ali ne svi radnici...
Cherry picking: Zašto našisti izvlače samo negativne primjere iz drugih zakonodavstava?
Prestanite koristiti djecu u političke svrhe!
Kako bi bilo da država zabrani Crkvi rad nedjeljom?
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Nakon zabrane rada nedjeljom 80 radnika u najvećem podgoričkom trgovačkom centru već dobilo otkaz
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Zašto je, unatoč svemu, bitno zadržati trgovinu s Kinom
Povijesni razvoj (proto)globalizacije, 1. dio
Globalna trgovina pod udarom nepredviđenih šokova, zasad pokazuje otpornost
Laku noć, Hrvatska!
Skraćeno radno vrijeme trgovina povećava rizik od širenja zaraze koronavirusom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj


Piše: Mario Nakić
24.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj

Istina o neradnoj nedjelji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj


Piše: Mario Nakić
24.9.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Rad nedjeljom je opet aktualizirana tema. Iako bi se problemima u gospodarstvu trebalo prilaziti empirijski i zdravorazumski, možemo uočiti snažan utjecaj vjere i demagogije u struji koja gura ovakve teme. Konzervativci i ljevičari našli su se kao saveznici - ponovno.

Budimo realni, ovu temu gura Katolička crkva iz jednog jedinog razloga - rješavanje konkurencije. Zašto su toliko zapeli baš za trgovačke centre? Jednostavno, shvatili su da ljudi radije idu u shopping nego na misu pa misle ako shopping nedjeljom bude zabranjen, dolazit će ih više na misu, a to znači bolje prihode za Crkvu.

Ali ono što je fascinantno, to je da Hrvatska redovito ide suprotno od globalnog trenda, odnosno od trenda zapadnih zemalja. Dok Europa već desetljećima svjedoči liberalizaciji rada otpuštajući zakonske barijere nad slobodnim dogovorom između poslodavca i radnika, Hrvati teže dodatnim zakonskim barijerama, ograničenjima i zabranama.

Prvi, glavni i zapravo jedini argument protagonista zabrane rada nedjeljom glasi: "Ugledajmo se na razvijene zemlje poput Njemačke, Austrije i Švicarske, kako one nisu propale zbog nerada nedjeljom...". Postoji nekoliko problema u ovoj tezi. Prvi je taj da nijedna od navedenih zemalja nema zakon na nacionalnoj razini koji zabranjuje rad nedjeljom, dakle nijedna nema ono što pobornici zabrane žele napraviti u Hrvatskoj.

61 posto Nijemaca želi ukinuti ograničenja

Krenimo od Njemačke, ona ima najrestriktivnije propise za nedjelju u zapadnom svijetu, ali je na putu potpune liberalizacije. Njemačka je uvela zabranu rada nedjeljom 1919. godine uz maksimalno radno vrijeme dućana od 7 do 19 sati. Godine 1956. u Zapadnoj Njemačkoj stupa na snagu iznimno restriktivan zakon koji zabranjuje većini djelatnosti rad radnim danom iza 18 sati, subotom iza 14 sati i nedjeljom uopće. Godine 1996. taj se zakon liberalizira, dućanima se daje mogućnost da radnim danom budu otvoreni do 21 sat, a subotom do 16 sati. Deset godina kasnije, 2006. godine Bundestag prenosi regulaciju radnog vremena trgovina na pokrajine koje potom liberaliziraju radno vrijeme od ponedjeljka do subote, ali nedjelja je i dalje u većem dijelu Njemačke neradna za većinu zanimanja.

Prema velikoj anketi, objavio je Spiegel lani, 61 posto Nijemaca smatra da trgovcima treba biti dopušteno da otvaraju i zatvaraju svoje trgovine kad oni smatraju da treba. Svejedno, unatoč mogućnosti da trgovački centri rade subotom do 24 sata, velika većina ih zatvara već do 21 sat, a tako i preko radnog tjedna.

Kako navodi portal Local.de, diljem Njemačke otvara se sve više malih dućana - koji se nazivaju "Spätkaufstellen" ili "Spätis" jer otvaraju svoja vrata u večernjim satima i nedjeljom. U njima rade samozaposleni ili članovi obitelji vlasnika koje zakonske restrikcije rada ne obuhvaćaju.

Stanovnici Beča idu u Bratislavu u shopping

Austrija je regulirala maksimalan broj radnih sati tjedno (50) i minimalno trajanje tjednog odmora u komadu, ali na nacionalnoj razini država nije regulirala dane koji moraju biti slobodni. Dakle, Austrija nije zabranila rad nedjeljom. U Austriji tu mogućnost ima lokalna samouprava. S obzirom na kulturu i jak utjecaj Katoličke crkve, u većini austrijskih gradova i mjesta, izuzev turističkih, nedjeljom trgovine ne rade. U glavnom austrijskom gradu rad nedjeljom je zabranjen pa mnogi Bečani putuju u Bratislavu u susjednoj Slovačkoj gdje je nedjeljom sve otvoreno, ona je udaljena sat vremena vožnje od Beča.

Na taj je način lokalna uprava u Beču, kojim tradicionalno upravljaju socijaldemokrati, učinila uslugu slovačkom gospodarstvu. Kad bi Hrvatska zabranila rad nedjeljom, desetci tisuća Hrvata koji žive blizu granice sa Slovenijom (Zagreb, Varaždin, Karlovac, Rijeka, Pula...) bi nedjeljom punilo trgovačke centre u Sloveniji i pomagalo slovenskom gospodarstvu.

U Austriji se trenutno vode debate da se maksimalni broj sati tjedno poveća na 60, dakle Austrijanci idu prema liberalizaciji rada, a ne ograničavanju i restrikcijama.

Švicarska - rad nedjeljom generalno zabranjen, ali...

U Švicarskoj je rad nedjeljom i noću generalno zabranjen, uz iznimku "ukoliko radnik daje pristanak da radi nedjeljom, plaćen je bar 50% više i ima slobodan sljedeći dan".

Drugim riječima, u Švicarskoj je rad nedjeljom "zabranjen" kao i kod nas! I kod nas radnik mora dati pristanak (a to je potpis na ugovoru o radu u kojem mora biti navedeno kojim danima radi, a kojim danima je slobodan) te mora imati jedan drugi dan u tjednu slobodan. Hrvatski Zakon o radu također nalaže da rad nedjeljom mora biti dodatno plaćen, ali ne navodi koliko pa je to prepušteno ugovoru o radu. Nažalost, kod nas je čest slučaj da se taj rad nedjeljom plaća samo 2 ili 5 posto više, čisto da bi se zadovoljio zakonski uvjet, ali za to je dobrim dijelom kriv i sam radnik koji pristane na takve uvjete ukoliko se s njima ne slaže.

Međutim, u Švicarskoj kantoni mogu dodati i vlastite regulacije pa su neki kantoni ograničili radno vrijeme što su liberalne inicijative pokušavale srušiti na pokrajinskim referendumima, ali većinom su odbijene. Ipak, sve te restrikcije rada ne odnose se na samozaposlene i male obrte ili poduzeća u kojima su zaposleni članovi obitelji vlasnika. Njima je dozvoljeno raditi bez ograničenja i nedjeljom.

Zašto je Hrvatska u drugačijoj situaciji?

Hrvatska je u drugačijoj situaciji od Švicarske i Austrije. Hrvatskoj BDP ovisi o osobnoj potrošnji, RH je prva u EU po udjelu PDV-a u proračunskim prihodima. Također, RH je prva u Europi po udjelu turizma u BDP-u. To su dva pokazatelja iz kojih bismo trebali izvući zaključak da bilo kakvo ograničavanje prodaje i radnog vremena trgovcima u Hrvatskoj može imati vrlo negativan utjecaj na naše gospodarstvo i državni proračun.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.