Istraživanje: Učenici će bolje riješiti test ako ih platite

21.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
3


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Istraživanje: Učenici će bolje riješiti test ako ih platite


PIŠE Mario Nakić

OECD-ov Program međunarodne procjene učenika (PISA) standardiziran je test kojim se mjeri i uspoređuje ukupni rezultat obrazovnog sustava u 70 zemalja u područjima matematike, znanosti i čitanja. Hrvatska u ovim testovima već poslovično ima loše rezultate u odnosu na veći dio razvijenog svijeta. Iako bolji od Hrvata, ni američki učenici ne daju dobre rezultate na ovim testovima pa su profesori s raznih američkih sveučilišta napravili zajedničko istraživanje izvevši set eksperimenata s američkim učenicima i onima u zemljama koje su na vrhu po PISA rezultatima.

Cilj ovog istraživanja bio je vidjeti kako se može motivirati učenike i kako njihovi stavovi prema radu utječu na rezultate standardiziranih PISA testova. Nakon što su nesumičnim redom postavljena pitanja 15-godišnjim učenicima u 12 zemalja, došli su do zaključka da će učenik u prosjeku za 13,7 postotnih poena manje vjerojatno odgovoriti točno na isto pitanje ako se ono pojavi pri kraju testa nego ako se isto pitanje nalazi na početku, što pokazuje kako učenici gube koncentraciju. Razlika je ipak znatno manja među učenicima u zemljama s odličnim PISA rezultatima poput Singapura i Hong Konga, a veća među učenicima u zemljama s lošim PISA rezultatima.

Na tu je razliku također utjecao i stav učenika prema radu. Dok su se učenici iz Finske, koji više vjeruju da težak rad vodi do boljeg života, bolje mogli koncentrirati do kraja testa, učenici iz Rusije, koji su češće odgovorili da su sreća i veze veći faktori za postizanje uspjeha, pokazali su slabiju koncentraciju i veću razliku u broju točnih odgovora s obzirom na to nalazi li se pitanje na početku ili kraju testa.

Istraživači su zatim napravili test iz matematike s 25 pitanja i dali ga učenicima u Šangaju i u SAD-u. I jedne i druge su podijelili u dvije skupine. U prvoj skupini učenici su dobili 25 dolara na početku testa, s time da svaki gubi po jedan dolar za svaki netočni odgovor dok drugoj grupi nije obećana nikakva novčana nagrada. Učenici u Šangaju nisu pokazali značajnu razliku u prosječnim rezultatima između dvije skupine, ali Amerikanci jesu. Skupina kojoj je obećana novčana nagrada odgovorila je točno u prosjeku na dva zadatka više od skupine kojoj nije obećana nikakva nagrada.

Kao rezultat, autori ovog istraživanja vjeruju da bi novčani poticaji u zapadnim zemljama mogli značajno promijeniti rezultate PISA testova. Kad bi SAD platio učenicima po dolar za svaki točan odgovor, ova bi zemlja skočila na ljestvici s 36. na 19. mjesto u svijetu. Znači li to da PISA test ima veliki nedostatak? Autori ovog istraživanja ne misle tako. Tim koji je vodila Gema Zamarro, profesorica pedagogije na Sveučilištu u Arkansasu, smatra da loši rezultati u PISA testovima reflektiraju svijest i samokontrolu pojedinca. To su ujedno karakteristike koje su po njima ključne za kasniji uspjeh tih učenika u životu.




Vezano
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Državni intervencionizam i poticaji poslali najvećeg američkog proizvođača mlijeka u stečaj
Je li ovo najneugodniji govor jednog visokog političara svih vremena?
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Superhik revolucija
AOC pozvala na legalizaciju marihuane i dekriminalizaciju svih droga u SAD-u
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Čovjek koji je znao sa sindikatima: Ovako je Reagan riješio štrajk u javnom sektoru
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
SAD: Studentski list novinarskog fakulteta se ispričava studentima što je izvještavao sa studentskog događaja
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Građani Teksasa na referendumu izglasali da u Ustav uđe zabrana uvođenja poreza na dohodak
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: