Istraživanje pokazalo: Njemački mediji su lagali o izbjeglicama

FOTO: Der Spiegel
26.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3
Preporučeno za vas
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Tko je Hayek?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
SAD: Vrhovni sud proglasio obavezno članstvo u sindikatu protuustavnim
Apsurd nad apsurdima: Država potiče uzgoj duhana pa nabija na njega ogromne trošarine

Istraživanje pokazalo: Njemački mediji su lagali o izbjeglicama

"Dobro došli u Njemačku", pisalo se dok su izbjeglice masovno stizale u zemlju. To je bila i službena politika. A mediji su poučavali o "kulturi dobrodošlice" umjesto da izvještavaju, rezultat je jedne ozbiljne analize.

Zaključak je nedvosmislen: mediji su učinili grešku. Za vrijeme krize 2015. i neposredno nakon toga su kod teme o dolasku izbjeglica uporno htjeli "poučavati narod" u smislu politike Angele Merkel. A time nisu činili ono što je njihova temeljna zadaća: da distancirano objašnjavaju složene pojave i događanja. Umjesto toga su poslušno slijedili politiku vlade i može se reći da su upravo naređivali građanima da slijede "politiku dobrodošlice" kakva se tražila, piše Deutsche Welle.

Ove kritike nisu nove, ali do sada su uglavnom stizale iz krugova bliskih ekstremnoj desnici. Ali sada je novina da je to i rezultat ozbiljne i znanstvene studije njemačkog tiska i da je oštro kritiziran način kako se izvještavalo o izbjeglicama (dokument na njemačkom jeziku - ovdje). Sadržaj elektronskih medija nije bio analiziran jer bi to bilo još skuplje i složenije istraživanje, ali u to vrijeme se ionako teško u bilo kakvom mediju čulo nešto drugačije.

Analizirano je na tisuće novinskih članaka, prije svega četiri najveća lista: Süddeutsche Zeitung (SZ), Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), Die Welt i tabloida Bild. Autori gotovo 200 stranica debele studije su došli do zaključka kako su se gospođa ili gospodin urednik bavili obrazovanjem puka, umjesto da izvještavaju o onome što se događa.

S obzirom da je u golemom istraživanju Hamburg Media School i Sveučilišta Leipzig obuhvaćena i analiza 85 lokalnih i regionalnih listova, ovo istraživanje se doista može nazvati reprezentativnim. Istraživanje je financirala zaklada Otto Brenner, bliska sindikatima.

Ne samo da se po medijima diktiralo što se treba misliti: tko se između veljače 2015. i ožujka 2016. čak i odvažio na neke kritične izjave o dolasku izbjeglica, smjesta je bio obilježen kao ksenofob i optužen za netrpeljivost prema strancima, rezultat je ove analize.

I mišljenja dijela građana koji su "iz različitih razloga skeptično pa do kritično promatrali politiku useljavanja", pišu autori, "nisu se ozbiljno uvrštavala u raspravu". Ta "kultura dobrodošlice" koju je tražila njemačka vlada je u tiskovnim medijima pretvorena "u neku vrstu čarobne riječi". Upada u oči i koliko se često izvještavalo iz moralnih očišta. Čitava tema o izbjeglicama se pratila s "previše sentimentalnosti o 'dobrim ljudima' i s premalo kritičkih pitanja nadležnim tijelima".

Povrh toga, masovno se prepisivalo i ponavljalo što je već rečeno: od oko 35 tisuća objavljenih članaka je bilo samo 6% izvještaja ili reportaža koje su doista pisali novinari koji su bili na licu mjesta. To se osobito odnosi na tri najvažnija lista, SZ, FAZ i Welt. Svaki peti tekst kojeg su objavili o ovoj temi uopće nije bilo izvješće nego komentar, što je "neuobičajeno visoki udio" - kako svojevrsnom znanstvenom umanjenicom konstatira vodeći autor tog istraživanja, novinar i sveučilišni profesor Michael Haller.

Upravo boli i način kako su zapravo glavni sudionici tog događaja bili gurnuti u stranu. Redakcijskih izvještaja o organizacijama i različitim institucijama koji su pomagali tim izbjeglicama i koji su s njima bili čitave dane je bilo tek 3,5%. Nitko se nije sjetio ni pitati stručnjake koji bi nešto znali reći o, na primjer, etničkim osobnostima ljudi koji dolaze: na tu temu je samo jedan od 100 objavljenih članaka. Umjesto toga se i o tako važnoj temi za čitavo društvo naveliko raspravljalo apstraktno i tek pitajući službujuće političare.

43% onih čije se mišljenje redovito objavljivalo su bili predstavnici vlade u Berlinu, ministri ili političke stranke. I tu se prvo pitalo one koji će reći pozitivno: političari stranke Zeleni su u novinama bili dvostruko češće zastupljeni nego političari stranke Ljevica. Radikalno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) koja je, što god o njoj mislili, ipak politička stranka koja je zastupljena i u čitavom nizu pokrajinskih parlamenata, o toj temi gotovo uopće nije mogla doći do riječi – njihovo mišljenje je zabilježeno u 0,1% izvješća.

Autori studije zato govore o "izuzetnoj dominaciji političke elite" koja je uz pomoć medija suvereno vladala ovom temom. I to posve u smislu onoga što je odlučio politički vrh vladajuće koalicije, Merkeličinih kršćanskih demokrata i socijaldemokrata. U pola izvješća koja su analizirana nije bilo baš nikakve kritične distance prema mišljenju vlade. Još gore od toga: politika i mediji su se u mnogim temama o izbjeglicama nalazili u "zatvorenom prostoru komunikacije koju mnogi u svojim komentarima zovu Mainstream i sistemski mediji".

Ukupno uzevši, 83% napisa su se izričito ili uglavnom pozitivno izjašnjavali o dolasku izbjeglica i time uvelike pridonijeli stvaranju politički željene "kulture dobrodošlice." Svatko tko je izražavao sumnju i njegovi argumenti su našli mjesto u tisku tek kao usputna primjedba.

Čitanje ove studije stvara dojam kako su "znanstvenici, nakon svega, imali želju istražiti i onda čitavo novinarstvo zgrabiti za okovratnik i žestoko prodrmati", piše na internetskoj stranici lista Die Zeit koji također izvještava o ovoj studiji. Taj dojam je još jači kada autori analiziraju reakcije medija nakon novogodišnje noći u Kölnu i napade mladih muških izbjeglica na djevojke i žene koje su se tamo nalazile. Ta povreda "kulture dobrodošlice" je onda u mnogo slučajeva dovela do korekcije u izvještavanju o izbjeglicama.

VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
SVIJET
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nevjerojatno, ali kampanju koja je rezultirala antisemitizmom i homofobijom inicirala su dva Židova, od kojih je jedan homoseksualac.

Tko su arhitekti kampanje protiv Sorosa u Mađarskoj i ostatku istočne Europe?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Potpredsjednik HSLS-a na N1 televiziji govorio je o Ini, Rafineriji Sisak i o novom projektu Grada Bjelovara.

Hrebak: Hvala Bogu da država nije otkupila Inu!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Visina poreza nije ključno pitanje. Puno je važnije kako se taj novac troši i što od njega dobivamo.

Kada su porezi opravdani i koliko trebaju iznositi?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi moglo iznenaditi mnoge, ali relevantni govornici i filozofi s ljevice i desnice zapravo se slažu više nego što bi to i sami htjeli.

Stvari u kojima se Jordan Peterson, Slavoj Žižek i Noam Chomsky potpuno slažu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo je Kina uspjela ostvariti ono što se očekivalo od svih članica ovog prilično heterogenog saveza koji danas više nema budućnost.

Što je s državama BRICS-a? Prije 18 godina predviđali su im globalnu prevlast i konkurenciju NATO savezu...

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ministar Štromar nije znao reći koliko će dana sada trajati ishodovanje građevinske dozvole, ali obećava da će biti kraće i jeftinije nego prije.

Brže i jeftinije do građevinske dozvole: Broj procesa će smanjiti s 22 na 12

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kamala Harris, dugogodišnja državna odvjetnica poznata po progonima prijestupnika s marihuanom, sada se hvali da je u mladosti pušila marihuanu. Nije dobro prošlo...

Otac demokratske kandidatkinje za predsjednicu SAD-a odriče se svoje kćeri zbog izjave o marihuani

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U hrvatskoj javnosti proširen je mit o tome kako je uvoz štetan za hrvatsko gospodarstvo i tržište. To ne može biti dalje od istine.

5 razloga zašto nam treba uvoz

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Svjetski dan socijalne pravde RTL je objavio članak prepun manipulacija i urnebesno loših prijedloga.

Pučka pravobraniteljica okrivljuje poslodavce i privatni sektor za sve što je napravila država

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Socijaldemokrati i zeleni pristali su da neće mijenjati Zakon o radu i na još neke ustupke u regulaciji stanogradnje i porezne politike.

Dvije liberalne stranke u Švedskoj ipak će podržati socijaldemokratsku vladu, ali pod određenim uvjetima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako otvorite usta i nešto kažete, gotovo je nemoguće da ih nećete uvrijediti. Treba nam posebni zakon za zaštitu Hrvata katolika u Hrvatskoj.

Hrvati katolici - najosjetljivija manjina u Hrvatskoj

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako želite bolji svijet, prestanite ulagati sve svoje nade i strahove u jednu određenu osobu. Uzdajte se u sebe i izgradite ga sami.

Ovaj Snowdenov komentar iz 2016. o Obami i Trumpu je toliko dobar, trebao bi ući u udžbenike

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: