EU izbori: Ivan Prskalo (Most) odgovara na naša pitanja

Na naša pitanja postavljena Boži Petrovu, nositelju Mostove liste na europskim izborima, odgovorio je treći čovjek na listi Ivan Prskalo. Razlog? Prvo, zato što Petrov planira prepustiti svoje mjesto u EU parlamentu drugome s liste, a drugi je vjerojatno taj što su zaključili kako će Prskalo ponuditi bolje odgovore za našu publiku. Osim toga, on ima velike šanse ući u EU parlament, tako da su nam njegovi odgovori bitni jer ga kasnije, ako dođu ove teme na glasanje, možemo podsjetiti na njih.

* Treba li EU pojačati regulativu za zaštitu okoliša i kako?

- EU je globalni predvodnik u standardima zaštite okoliša. Mi u Mostu nemamo ništa protiv da to tako i ostane jer smatramo da je zaštita okoliša važno pitanje i pitanje odgovornosti jednog naraštaja ljudi prema budućima. No, s druge strane, ne možemo pozdraviti gomilanje suvišne regulative i stavljanje tereta isključivo na leđa poreznih obveznika. Nepotrebnim administrativnim i financijskim teretom otežava se inoviranje u ovom području i povećavaju računi građanima, što će negativno utjecati na razvoj ekološki prihvatljive tehnologije i svijest građana o važnosti zaštite okoliša.

* Treba li EU uvesti posebni porez na goriva s ispušnim CO2 plinovima?

- Most ne podržava jedinstvenu europsku fiskalnu politiku i uvođenje europskih poreza, kao ni nova poskupljenja goriva za građane i tvrtke. Alternativne obnovljive izvore energije želimo učiniti dostupnijima kroz inovacije, tržišno natjecanje i posljedično pojeftinjenje tehnologije, a ne dodatnim poreznim opterećenjem fosilnih goriva.

* Francuska je predložila uvođenje digitalnog poreza za najveće tehnološke gigante. Usprotivile su se Irska, Danska, Finska, Švedska i Estonija. Koji je vaš stav po tom pitanju?

- Uvođenje digitalnog poreza usporilo bi ili čak zaustavilo digitalnu transformaciju gospodarstva, javne uprave i društva te postojeće besplatne ili relativno jeftine digitalne usluge za građane i tvrtke učinilo skupljima, što bi smanjilo konkurentnost europskih tvrtki na globalnom tržištu. Tehnološki giganti ne trebaju biti u povlaštenom položaju u odnosu na druge gospodarske subjekte i trebaju pošteno plaćati svoj dio poreza, ali mi u Mostu smatramo da bi se ukupno porezno opterećenje trebalo smanjivati, a ne povećavati uvođenjem novih poreza. Naročito smo protiv uvođenja poreza na razini EU-a jer smatramo da porezna politika mora ostati u nadležnosti država članica.

* Treba li EU uvesti porez na financijske usluge (banke)?

- O tome trebaju odlučivati države članice, svaka za sebe.

* Treba li EU uvesti porez na robote i automatizaciju rada?

- Po toj logici svi industrijalci s početka modernog industrijskog doba trebali su biti kažnjeni porezom jer su napustili manufakturni oblik proizvodnje. Smatramo da bi takav potez bio štetan i doveo bi do novog vala preseljenja proizvodnih pogona na Daleki istok. Problem gubitka poslova za niže kvalificirane radnike treba rješavati većom dostupnošću prekvalifikacijskih programa i boljom usklađenošću obrazovnog sustava s tržištem rada, a ne zaustavljanjem ili usporavanjem tehnološkog napretka jer je to medvjeđa usluga europskom gospodarstvu. Kratkotrajno spašava poslove, a dugotrajno nas čini globalno nekonkurentnima.

* Treba li EU uvesti jedinstveni minimalac za sve države članice?

- Ne. Osim što se protivimo jedinstvenoj fiskalnoj politici, smatramo i da europsko gospodarstvo takvu mjeru ne može izdržati te da bi ona dugoročno više štetila nego koristila.

* Treba li EU odgovoriti na trgovinski rat između SAD-a i Kine dodatnom zaštitom vlastite proizvodnje i trgovine, uvođenjem pravila da tvrtke s područja EU imaju prednost na javnim natječajima?

- EU u međunarodnim trgovinskim odnosima treba postupati po načelu reciprociteta. Posebno oprezni trebamo biti u odnosima s Kinom koja je poznata po nepoštenim tržišnim praksama i otuđenju intelektualnog vlasništva zapadnih tvrtki. Želimo jednaka pravila za sve.

* Treba li EU povećati carine na uvoz robe iz ostalih zemalja svijeta?

- Ne.

* Treba li EU regulirati obvezu na jednaki porodiljni dopust muškaraca i žena kompanijama u privatnom sektoru?

- Žene i muškarci trebaju imati jednake mogućnosti i prava, ali smatramo da nije na europskoj razini upravljanja da propisuje ovo pitanje.

* Treba li EU uvesti Green New Deal novih javnih ulaganja u ekologiju i javne radove kao što je AOC predložila u Americi?

- Ne, takvu inicijativu smatrali bismo iznimno štetnom.

* Treba li biti više ili manje ulaganja EU fondova u poljoprivredne subvencije?

- Most poljoprivredne poticaje ne smatra najsretnijim rješenjem, ali oni su dio najstarije i najskuplje zajedničke politike EU-a i nerealno je očekivati velike promjene u tom području. Zalagat ćemo se da se postojeća sredstva drukčije raspodjeljuju (poljoprivrednim gospodarstvima kojima su potrebna da bi postala konkurentna umjesto nekonkurentnima i velikim korporacijama) i da se slabije razvijenim državama poput Hrvatske unutar postojećeg proračuna ne smanjuje omotnica u sljedećem financijskom razdoblju.

* Nedavno je prošla Direktiva o autorskim pravima na internetu, sporna zbog Članka 13 koji će za kršenje autorskih prava teretiti stranicu na kojoj se to dogodilo, znači društvene mreže. Koje je vaše mišljenje o tome?

- Evidentno je da će društvene mreže, kako bi izbjegle pravnu odgovornost za ponašanje svojih korisnika, uvesti filtere i brisati sav sadržaj za koji se pretpostavlja da krši autorska prava. Mi smo apsolutno za zaštitu intelektualnog vlasništva, ali smo jednako tako zabrinuti za slobodu govora budući da postojeći algoritmi nisu dovoljno sofisticirani da bi razlikovali dozvoljenu satiru, kritiku ili analizu od nedozvoljenog kršenja autorskih prava. Sadržaj će masovno biti brisan, a korisnici suspendirani, što je put u cenzuru interneta. Smatramo da se trebalo postići bolje rješenje.

* Treba li EU zabraniti uvoz GMO hrane i proizvodnju GMO hrane na svome području?

- O tome trebaju odlučiti države članice, ne EU.

* Treba li EU zaštititi građane na internetu od govora mržnje? Ako da, što je za Vas govor mržnje i tko bi trebao odlučivati o tome je li netko prešao granicu npr. satire i otišao u govor mržnje?

- Meritornu odluku o tome što je govor mržnje može donijeti samo sud jer to je kazneno djelo propisano hrvatskim Kaznenim zakonom. A ovdje bih prigodno citirao pravno shvaćanje Europskog suda za ljudska prava izraženo u većem broju njegovih odluka:

"...sloboda izražavanja odnosi se ne samo na "informacije" ili "ideje" koje su povoljne, dobroćudne ili neutralne, već također i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju; to su zahtjevi pluralizma, tolerancije i slobodoumlja, bez kojih nema 'demokratskog društva'."

* Treba li EU jamčiti besplatno obrazovanje i zdravstvene usluge svima?

- EU to ne može jamčiti. To je nacionalna odluka.

* Što je za vas veći prioritet: da Hrvatska povuče više novca iz EU fondova ili da što bolje iskoristi prednosti tržišnih sloboda na jedinstvenom EU tržištu?

- Izbor je između tih dviju stvari prividan jer postoji korelacija prema kojoj države koje bolje koriste prednosti jedinstvenog tržišta imaju i bolju apsorpciju sredstava iz EU fondova i obrnuto. Načelno, svakako bismo radije da se Hrvatska razvije kroz trgovinsku razmjenu s ostatkom kontinenta, nego da trajno ovisi o kohezijskim fondovima za koje već sad postoji tendencija smanjenja dostupnih sredstava.