Izabrani citati: Mises o ratu i miru

OGLAŠAVANJE

Ludwig von Mises, liberalni teoretičar i ekonomist živio je u vremenu dva svjetska rata. U prvom je sudjelovao kao ekonomski savjetnik u vojsci Austrougarske, a Drugi svjetski rat je sretno izbjegao dobivši posao prvo na sveučilištu u Ženevi, a potom u New Yorku. Njegova osobna iskustva, kao i sve što se događalo u razdoblju između dvaju ratova, naveli su ga da puno misli, analiza i stranica u svojim brojnim djelima posveti problematici rata i nacionalizma.

Mises je vjerovao kako je za slobodno tržište i ekonomsko blagostanje nužno uspostaviti trajni mir. Vjerovao je da trajni mir ne može biti uspostavljen silom, a ratove potiču političari lošom ekonomskom i vanjskom politikom.

Mises je branio stav kako rat nikada nije profitabilan te se suprotstavio engleskom ekonomistu Johnu Maynardu Keynesu koji je tvrdio da ratno stanje može dobro utjecati na ekonomiju zbog povećanja državne potrošnje, ulaganja u oružje, vojsku itd. Mises i Keynes su se "obračunavali" tezama i analizama u svojim knjigama i esejima, a Mises je te ekonomsko-književne obračune nastavio i nakon Keynesove smrti s njegovim sljedbenicima. Mnogi zanimljivi citati su tako nastali u tim "borbama" koji dokazuju da je Mises bio jedan od najvećih pobornika mira u prošlom stoljeću. Ovdje ću izdvojiti samo neke od njih.

1. Mir, a ne rat, je početak svega

"Rat...je štetan čak i za osvajača jer društvo se može razvijati samo radom u miru. Suština civilizacije je mirotvorstvo. Samo se ekonomskom akcijom može kreirati bogatstvo. Rad, a ne oružje, donosi sreću ljudima. Mir gradi, rat uništava. Mir, a ne rat, je početak svega."
Socijalizam: ekonomska i društvena analiza, 1922.

2. Prosperiranje od rata je kao prosperiranje od potresa

"Prosperitet koji donosi rat je poput prosperiteta koji donosi potres ili epidemija. Potres znači dobar posao za građevinske radnike, a kolera je dobar posao za liječnike, farmaceute i grobare. Ali nitko još nije zbog toga slavio potrese i koleru kao stimulatore produktivnosti od nacionalnog interesa."
Nacija, država i gospodarstvo, 1919.

3. Rat zaslužan za ekonomski boom?

"Rat zapravo ne može prouzrokovati ekonomski boom, barem ne direktno, budući da destrukcija dobara nikada ne može rezultirati povećanjem bogatstva...Suština takozvanog 'ratnog prosperiteta' je u tome da će ono obogatiti pojedince, ali će osiromašiti sve ostale. Rat ne povećava ukupno bogatstvo nacije, samo mijenja vlasnike."
Nacija, država i gospodarstvo, 1919.

4. Nacionalizam generira ratove

"Nacionalizam u ekonomiji generira ratove. Embargo, uvozne tarife, kontrole izvoza, devalvacija valute itd. Filozofija protekcionizma je filozofija rata."
Ljudska akcija, 1949.

5. Samo tolerancija

"Samo tolerancija može stvoriti i sačuvati stanje socijalnog mira bez kojeg bi se čovječanstvo moralo vratiti u barbarstvo stoljećima unazad."
Liberalizam, 1927.

6. Nemilosrdnost rata

"Suvremeni rat je nemilosrdan, ne štedi trudnice ili dojenčad. To je neprilagođeno ubijanje i uništavanje. Ne poštuje prava civila. Milijuni su ubijeni, porobljeni ili protjerani iz prebivališta u kojima su stoljećima živjeli njihovi preci. Nitko ne može predvidjeti što će se dogoditi u sljedećem poglavlju ove beskrajne borbe. Ovo ima malo veze s atomskom bombom. Korijen zla nije izgradnja novog, užasnijeg oružja. To je duh osvajanja. Vjerojatno će znanstvenici otkriti neke metode obrane od atomske bombe. Ali to neće promijeniti stvari, samo će kratko prolongirati proces potpunog uništenja civilizacije."
Ljudska akcija, 1949.

7. Nije dovoljno pobijediti agresora

"Da bi se postigao trajni mir nije dovoljno pobijediti agresora. Puno je važnije pobijediti ideologiju koja je uzrokovala rat."
Ljudska akcija, 1949.

8. Kad će biti moguć mir?

"Dok god postoje narodi koji vjeruju da im zemljopis ili povijest daju pravo da pokore druge rase, nacije ili pojedince, trajni mir nije moguće postići."
Svemoguća država, 1943.

9. Stari liberali su imali pravo

"Stari liberali su imali pravo kad su tvrdili da građani demokratske i liberalne nacije ne profitiraju u pobjedničkom ratu."
Svemoguća država, 1943.

10. Kako pobijediti rat?

"Samo jedna stvar može pobijediti rat: ono liberalno stanje uma koje vidi rat samo kao destrukciju i užas, i kojem nikada neće pasti na pamet da započne novi rat, jer ono zna da rat šteti čak i pobjednicima."
Teorija novca i kredita, 1912.

11. Red se ne postiže bajunetama

"Povijest je svjedočila neuspjehu mnogih nastojanja da se mir nametne ratom, suradnja prisilom, jednoglasnost uklanjanjem disidenata...Trajni red ne može se uspostaviti bajunetama."
Svemoguća država, 1943.

12. Zašto liberalizam odbacuje rat kao rješenje?

"Liberalizam odbacuje agresivni rat ne na filantropskim osnovama, već sa stajališta korisnosti. Odbija agresivni rat jer smatra pobjedu štetnom i ne želi nikakva osvajanja jer ih smatra neprikladnim sredstvom za postizanje krajnjih ciljeva. Nacija može stvoriti pretpostavke za dobrobit svojih pripadnika ne kroz ratne pobjede, već samo kroz rad. Osvajački narodi na kraju propadaju, bilo zbog toga što ih unište jači ili zato što vladajuću klasu kulturno osvoje potlačeni koji su brojniji."
Nacija, država i gospodarstvo, 1919.