Ja nisam vlasnik nekretnine. Evo zašto se protivim uvođenju poreza

6.8.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ja nisam vlasnik nekretnine. Evo zašto se protivim uvođenju poreza


PIŠE Mario Nakić

Pobornici uvođenja poreza na nekretnine tvrde kako je cilj aktivirati tržište nekretnina, koje je u Hrvatskoj vrlo slabo i gotovo mrtvo. Naime, Hrvati su među narodima Europske unije pri samom vrhu po posjedovanju vlastite nekretnine. U isto vrijeme svjedočimo velikom broju kuća i stanova, često praznih i neiskorištenih, koje godinama stoje za prodaju. Cijene su nerealno visoke, inače bi se lako i brzo prodali, a vlasnici očito nemaju interesa spustiti cijenu, nego im se više isplati čekati godinama dok ne naiđe neki ludi kupac. U isto vrijeme, mnogi stoje u redu čekanja da se spuste cijene kako bi mogli kupiti prvu nekretninu.

Taj argument ima smisla, međutim, postavlja se pitanje je li uvođenje novog poreza dobro rješenje za aktiviranje tržišta nekretnina. Porez je dodatno obavezno opterećenje za svakog vlasnika nekretnine, a indirektno utječe na cijelo društvo.

Ja nisam vlasnik nekretnine niti uskoro planiram postati jer trenutno imam druge prioritete. Pomislili biste možda da se veselim uvođenju tog poreza jer ja ga neću plaćati, plaćat će ga drugi, a naši ljudi obično vole državno kažnjavanje "onih drugih". Osim toga, taj bi porez utjecao na snižavanje cijena nekretnina pa bi i meni postalo lakše doći do vlastite. Međutim, bili biste u krivu.

Svjestan sam jako dobro, iako taj porez neću morati plaćati, da će on utjecati i na moje materijalno stanje. Ako država uvede porez na nekretnine, kao što je najavljeno, cijene nekretnina će vjerojatno pasti, ali će u isto vrijeme i porasti najam. Stanodavci će imati realan razlog za poskupljenje stanarine jer će imati dodatan trošak pa će uvjetovati svojim podstanarima da mogu ili poskupjeti stanarinu ili će prodati stan. U svakom slučaju, stanarine će otići u nebo.

Razmislite malo o tome. Ljudi mogu živjeti kao podstanari zato što ne žele podizati velike kredite i zadužiti se do kraja života samo da bi imali vlastitu nekretninu, a imaju druge prioritete. No, ima i onih koji su podstanari zato što nisu u mogućnosti podići kredit jer ga ne mogu otplaćivati ili nisu kreditno sposobni. Upravo ovu zadnju skupinu koju sam opisao taj će porez najteže pogoditi. Jer vlasnici nekretnine, ako im porez bude težak za otplaćivati, uvijek mogu prodati tu nekretninu i od tog novca neko vrijeme dobro živjeti. Podstanarska obitelj, koja nema drugog izbora, kad joj se poveća obavezno izdvajanje za stanarinu, može lako završiti na cesti. Ne kao oni koje deložiraju jer nisu otplaćivali kredit pa se u javnosti to predstavlja kao da im se oduzima dom - oni mogu vrlo lako naći drugi dom u podstanarstvu. Ja ovdje pričam o onima koji će doslovno ostati bez doma - jer neće moći plaćati visoku stanarinu.

Dakle, uvođenje poreza na nekretnine znači teški udar na standard onih najsiromašnijih, onih koji se bore za preživljavanje i prehranjivanje obitelji. Iako oni neće direktno plaćati taj porez, njima će on ugroziti egzistenciju. Zapitajmo se stoga, je li oživljavanje tržišta nekretnina vrijedno izbacivanja ljudi na ulicu koji će potom postati ovisni o socijalnoj pomoći pa će država morati tražiti rješenja?

Postoje okolnosti u kojima bi uvođenje poreza na nekretnine možda dalo pozitivne efekte, ali to nisu okolnosti u kojima se Hrvatska trenutno nalazi. Naše gospodarstvo je već pod prevelikim opterećenjem države. Naš rad i potrošnja su već pod prevelikim opterećenjem. Stoga trebamo posložiti prioritete. Prije sređivanja situacije na tržištu nekretnina, treba dati zraka tržištu rada. Hrvatska bi prvo trebala liberalizirati Zakon o radu, smanjiti porez na dohodak svima, smanjiti porez na dobit i PDV (bilo bi idealno poput Češke i Estonije uvesti jedinstveni flat tax za sve na nekoj razumnoj razini - postupno smanjivati od, recimo, 20 do 15 posto). Ukinuti većinu od preko 500 parafiskalnih nameta. Smanjiti minimalac. I onda, u roku godinu-dvije, kad se pokažu realni rezultati i kad po BDP-u per capita, stopi zaposlenosti i visini prosječne plaće budemo na razini Češke, onda možemo razgovarati o uvođenju poreza na nekretnine radi oživljavanja tržišta nekretnina.

Tim redom treba ići, a ne obratno. U ovoj situaciji uvođenje novog poreza dodatno će zagušiti cijelo tržište, a pozitivni efekt (eventualno smanjenje cijena nekretnina) ne vrijedi svih onih negativnih nuspojava koje će se neminovno dogoditi.




Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

I robot-policajac je, na kraju krajeva, i dalje policajac.

Žena zatražila pomoć od policijskog robota, on joj odbrusio da mu se makne s puta pa zapjevao

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tko je Abiy Ahmed, etiopljanski premijer koji je osvojio Nobela za mir?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska opet živi u devedesetima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedili smo udio godišnje učiteljske plaće u BDP-u po stanovniku RH s drugim zemljama Europske unije.

Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Koji je smisao školstva?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je objasniti kako su ga kritičari pogrešno interpretirali pa se uspio još više zakopati.

Kovač nastavlja nizati gluposti: Ekonomski suverenizam, trgovina i iseljavanje

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU

Škola

PIŠE: LUDWIG VON MISES

Iz knjige 'Liberalizam' (1927), odlomak: Liberalizam i političke stranke

Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: