Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a

29.11.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a


PIŠE Mario Nakić

Sindikat prosvjetnih radnika nametnuo je javnu raspravu o koeficijentu, i to na način da se on treba podignuti. Mnogi prosvjetni radnici ističu da to nije zahtjev za većom državnom potrošnjom nego većom pravdom. To bi imalo smisla samo kad bi se onda spustili koeficijenti drugima, tako da se ne povećava ukupna državna potrošnja. Ali to bi kod nas bila utopija, Hrvatska tijekom zadnjih 10 godina samo jedne godine (2012.) nije povećavala državnu potrošnju. Tijekom zadnjih 10 godina državna potrošnja se povećala, čak i kad je korigiramo za inflaciju, za 70 do 80 posto.

Fiskalno odgovorna vlada trebala bi razmišljati o smanjenju državne potrošnje i poreznog opterećenja. U uvjetima kad sindikati javnih službi imaju potpuno irealne zahtjeve tražeći što veći rast plaća za sebe i zanemarujući ostatak društva, bilo bi dobro odrediti neka jasna pravila.

Zašto vlada ne bi odredila, recimo, da sve plaće u javnom sektoru rastu svake godine za točno onoliko koliki je godišnji rast BDP-a? Hrvatski rast BDP-a na godišnjoj razini iznosi 2,9 posto. Toliko bi onda trebale rasti i sve plaće u javnom sektoru. Na isti način trebalo bi urediti i povišenje minimalca - točno za rast BDP-a.

Umjesto toga, plaće u javnom sektoru rast će nagodinu za 10 do 20 posto, a možda i više od toga, u vrijeme dok nam gospodarstvo raste za mršavih 2,9 posto. To će se, sasvim sigurno, negativno odraziti na ekonomiju.

Neki tvrde da bi veliko povećanje plaća u javnom sektoru imalo pozitivan učinak na gospodarstvo zbog povećanja osobne potrošnje, ali oni ne uzimaju u obzir cijelu sliku. Javni sektor će bez sumnje povećati svoju potrošnju i dobar dio tog novca završit će u privatnom sektoru, ali to nije dovoljno za rast plaća u privatnom sektoru za 10 do 20 posto. Umjesto toga doći će do inflacije cijena zbog povećane potražnje za robom i uslugama. Budući da privatni sektor sigurno neće moći nagodinu podići plaće za toliki postotak kao u javnom sektoru, većina građana će osjetiti pad životnog standarda i živjet će gore nego sada.

To bi moglo rezultirati povećanjem iseljavanja i sporijim rastom BDP-a. Zato bi vlada trebala shvatiti fiskalnu politiku ozbiljno i postaviti jasne mjere. Neka se sindikati međusobno dogovore za koeficijente, ali ukupna suma plaća u javnom sektoru ne bi smjela rasti brže od BDP-a.


Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: