Je li Amerika kriva za ekonomsku krizu u Venezueli?

11.8.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li Amerika kriva za ekonomsku krizu u Venezueli?


PIŠE Mario Nakić

Amerika je kriva! To je vjerojatno najčešći izgovor ljevičara za svaki neuspjeh socijalističkih politika u svijetu. Amerika još od Drugog svjetskog rata, a pogotovo nakon pada Berlinskog zida, igra ulogu svjetskog policajca što ponekad ispadne dobro, a ponekad baš i ne. Nije nepoznanica da je SAD imao svoju ulogu u svrgavanju demokratski izabrane vlasti u Čileu te u još nekoliko pučeva u Južnoj Americi, tako da će mnogi za trenutnu situaciju u Venezueli prvo pokazati prstom u SAD.

Venezuelanska vlada to čini cijelo vrijeme. Za svrgavanje Chaveza 2002. okrivili su CIA-u. Za nasilne prosvjede (2014-danas) okrivili su Ameriku - prvo Obamu pa onda Trumpa. Izbacili su iz zemlje američke diplomate zbog sumnje da su nekako "otrovali" bivšeg predsjednika Huga Chaveza radi čega je on dobio rak i umro. Amerika im je kriva i za inflaciju koja je prešla 40.000 posto. Ali venezuelanske vlasti još nisu uspjele dokazati niti jednu od ovih optužbi.

Provjerimo koliko one uopće imaju smisla.

Hugo Chavez došao je na vlast 1999. godine, u trenutku kada je situacija bila teška za polovinu stanovništva jer je 45% populacije živjelo ispod granice siromaštva. Chavez je obećao tzv. "Treći put", ali sve je nade polagao u industriju nafte jer Venezuela je zemlja najbogatija naftom u svijetu. Nacionalizirao je naftnu industriju, objavio rat stranim korporacijama i uvozu, promijenio Ustav, pokrenuo hrpu vladinih socijalnih programa...

U početku je sve bilo super jer nafta se dobro prodavala (najviše u SAD), a država je novac od prodaje nafte preusmjeravala na socijalu, javne radove i državne službe. Prosječna plaća u prosvjeti narasla je gotovo na razinu američke. Siromaštvo je prepolovljeno, a ekstremno siromaštvo smanjeno za dvije trećine. Prvih desetak godina Chavezove vladavine lijevo orijentirani intelektualci i novinari diljem svijeta slavili su i hvalili svaki njegov potez nazivajući njegovu politiku "socijalizam za 21. stoljeće".

Ali, u isto vrijeme Chavez je gušio gospodarstvo uvodeći desetke tisuća novih radnih propisa, podižući poreze (pogotovo korporativni porez), gušio je trgovinu visokim uvoznim tarifama (prosječna uvozna tarifa za proizvode na venezuelanskoj granici iznosi preko 11% dok je u SAD-u i državama EU 5 do 10 puta niža) ili zabranama (npr. GMO). Ako je ponestalo novca za Vladine programe, državna banka ga je tiskala. Inflacija je već 2000-ih iznosila preko 20 posto, tako da se moglo naslutiti kako će se stvari nastaviti razvijati.

Venezuela je već 2007. počela s preuzimanjem i nacionalizacijom svih većih i bitnijih kompanija u različitim sektorima, od građevine do financija. U nacionalizirane tvornice država je uložila desetke milijardi dolara, a do danas su mnoge od njih propale. Dakle, oni koji pričaju da je Chavez vodio dobru politiku, ali njegov nasljednik Nicolas Maduro je onda sve pokvario - nisu u pravu. Maduro je samo nastavio politiku svoga prethodnika. Da je Chavez živ, danas bi Venezuela sigurno bila u sličnoj situaciji u kakvoj je bez njega.

Nakon pada cijene nafte 2014. godine, država je primorana sve više tiskati novac kako bi mogla otplaćivati javni dug. To dovodi do hiperinflacije koja guta sve što građani zarade. Maduro pokušava zaustaviti inflaciju na najgori mogući način - blokira rast cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Poljoprivrednici shvaćaju da im se prodaja više ne isplati pa jednostavno prestaju s radom. Uvoz je već otežan i skup zbog visokih carina, tako da dolazi do nestašice. Kad je ipak blokada cijena skinuta, one su odletjele u nebo. Glad, siromaštvo, neimaština, prosvjedi sa stotinama mrtvih na ulicama gradova...

Koliko je Amerika za to kriva? SAD je i dalje najveći trgovinski partner Venezuele. Venezuela i dalje više izvozi u SAD nego što uvozi iz njega, što znači da je SAD u deficitu kad je riječ o trgovinskoj razmjeni s Venezuelom. Nikakve ekonomske sankcije, osim one protiv prodaje oružja, SAD nije uveo Venezueli. SAD oporezuje venezuelansku robu na carini u prosjeku po sedmerostruko nižoj stopi nego što Venezuela oporezuje američku. SAD nije nacionalizirao nikakvu imovinu građana Venezuele u SAD-u dok je Venezuela nacionalizirala desetke američkih kompanija. Uza sve to, Venezuela je neargumentirano optuživala CIA-u i State Department za uplitanje i utjecaj na unutarnju politiku Venezuele. Američke službe su provele istragu oko svake optužbe i svaki put je utvrđeno da ne postoje dokazi za takve optužbe. Amerika je dvaput uvela sankcije prema Venezueli, ali one se odnose isključivo na pojedince odgovorne za ekonomsku i političku krizu, a to su članovi Madurove vlade.

Venezuela je cijelo vrijeme igrala mimo pravila o slobodnoj trgovini, čemu u prilog ide činjenica da je 2016. izbačena iz trgovinskog međunarodnog sporazuma zajedničkog tržišta južnoameričkih zemalja zato što nije maknula sve barijere u trgovini i zbog kršenja ljudskih prava.

Apsurdno je stoga optuživati SAD za ekonomsku krizu u Venezueli. Kad bi Amerikanci stvarno htjeli nauditi Venezueli, vrlo lako bi to mogli napraviti, jednostavno da blokiraju trgovinu. Naravno, to bi naštetilo i američkom gospodarstvu prvenstveno zbog nafte, ali Amerika bi uz malo veće troškove bez problema našla druge trgovinske partnere. Amerika bi preživjela prekid trgovine s Venezuelom, ali Venezuela ne bi. Za stanje u Venezueli odgovorna je isključivo loša politika tamošnje vlasti. Venezuela bi svima trebala poslužiti kao lekcija da se neprijateljska ekonomska politika ne isplati.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno
Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Većina Amerikanaca za povećanje minimalca, ali ekonomisti se protive
Koja ironija: Najveći britanski protivnik imigranata želi emigrirati u SAD, uputio zahtjev za azilom
Amash proglasio neovisnost o Republikanskoj stranci, Trump ga izvrijeđao: ʼTotalni luzer!ʼ
Računala američkog ministarstva obrane među top distributerima dječje pornografije
SAD: Antifašisti pretukli novinara koji je kritički pisao o njihovom pokretu
Kandidat za predsjednika SAD-a u Miamiju citirao Che Guevaru. Nije dobro prošao...
Ben Shapiro pokušao objasniti zašto Amerika treba napasti Iran. Njegovi vlastiti fanovi su ga satrali...
Ovih dvoje demokratskih kandidata za predsjednika SAD-a najtraženiji su na Googleu nakon sinoćnje debate
Nova analiza potvrdila: Nordijske zemlje imaju slobodnije tržište od SAD-a
Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?
Istraživanje: Siromašni ne žele socijalu nego više prilika
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu
Do zabrane pobačaja u Alabami neće doći još jako dugo, a možda i nikada
Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa
Ron Paul otkrio tko mu je favorit na predsjedničkim izborima 2020.
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandinavske zemlje djeluju poput lanca. Kada jedna vlada učini nešto smjelo i obećavajuće, onda odmah i druge susjedne države učine isto. To je konkurentnost i ona rezultira prosperitetom.

Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je doktor ekonomije, jedini Hrvat zaposlen na sveučilištu Princeton i k tome klasični liberal, rekao nam je bjelovarski gradonačelnik.

Hrebak otkrio HSLS-ovog kandidata za predsjednika RH: Što mislite, hoće li imati šanse?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Isti ljudi koji se najviše kunu u Ustav i američke vrijednosti, prvi su koji će pljunuti na njih.

Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: