Je li Amerika kriva za ekonomsku krizu u Venezueli?

11.8.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li Amerika kriva za ekonomsku krizu u Venezueli?


PIŠE Mario Nakić

Amerika je kriva! To je vjerojatno najčešći izgovor ljevičara za svaki neuspjeh socijalističkih politika u svijetu. Amerika još od Drugog svjetskog rata, a pogotovo nakon pada Berlinskog zida, igra ulogu svjetskog policajca što ponekad ispadne dobro, a ponekad baš i ne. Nije nepoznanica da je SAD imao svoju ulogu u svrgavanju demokratski izabrane vlasti u Čileu te u još nekoliko pučeva u Južnoj Americi, tako da će mnogi za trenutnu situaciju u Venezueli prvo pokazati prstom u SAD.

Venezuelanska vlada to čini cijelo vrijeme. Za svrgavanje Chaveza 2002. okrivili su CIA-u. Za nasilne prosvjede (2014-danas) okrivili su Ameriku - prvo Obamu pa onda Trumpa. Izbacili su iz zemlje američke diplomate zbog sumnje da su nekako "otrovali" bivšeg predsjednika Huga Chaveza radi čega je on dobio rak i umro. Amerika im je kriva i za inflaciju koja je prešla 40.000 posto. Ali venezuelanske vlasti još nisu uspjele dokazati niti jednu od ovih optužbi.

Provjerimo koliko one uopće imaju smisla.

Hugo Chavez došao je na vlast 1999. godine, u trenutku kada je situacija bila teška za polovinu stanovništva jer je 45% populacije živjelo ispod granice siromaštva. Chavez je obećao tzv. "Treći put", ali sve je nade polagao u industriju nafte jer Venezuela je zemlja najbogatija naftom u svijetu. Nacionalizirao je naftnu industriju, objavio rat stranim korporacijama i uvozu, promijenio Ustav, pokrenuo hrpu vladinih socijalnih programa...

U početku je sve bilo super jer nafta se dobro prodavala (najviše u SAD), a država je novac od prodaje nafte preusmjeravala na socijalu, javne radove i državne službe. Prosječna plaća u prosvjeti narasla je gotovo na razinu američke. Siromaštvo je prepolovljeno, a ekstremno siromaštvo smanjeno za dvije trećine. Prvih desetak godina Chavezove vladavine lijevo orijentirani intelektualci i novinari diljem svijeta slavili su i hvalili svaki njegov potez nazivajući njegovu politiku "socijalizam za 21. stoljeće".

Ali, u isto vrijeme Chavez je gušio gospodarstvo uvodeći desetke tisuća novih radnih propisa, podižući poreze (pogotovo korporativni porez), gušio je trgovinu visokim uvoznim tarifama (prosječna uvozna tarifa za proizvode na venezuelanskoj granici iznosi preko 11% dok je u SAD-u i državama EU 5 do 10 puta niža) ili zabranama (npr. GMO). Ako je ponestalo novca za Vladine programe, državna banka ga je tiskala. Inflacija je već 2000-ih iznosila preko 20 posto, tako da se moglo naslutiti kako će se stvari nastaviti razvijati.

Venezuela je već 2007. počela s preuzimanjem i nacionalizacijom svih većih i bitnijih kompanija u različitim sektorima, od građevine do financija. U nacionalizirane tvornice država je uložila desetke milijardi dolara, a do danas su mnoge od njih propale. Dakle, oni koji pričaju da je Chavez vodio dobru politiku, ali njegov nasljednik Nicolas Maduro je onda sve pokvario - nisu u pravu. Maduro je samo nastavio politiku svoga prethodnika. Da je Chavez živ, danas bi Venezuela sigurno bila u sličnoj situaciji u kakvoj je bez njega.

Nakon pada cijene nafte 2014. godine, država je primorana sve više tiskati novac kako bi mogla otplaćivati javni dug. To dovodi do hiperinflacije koja guta sve što građani zarade. Maduro pokušava zaustaviti inflaciju na najgori mogući način - blokira rast cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Poljoprivrednici shvaćaju da im se prodaja više ne isplati pa jednostavno prestaju s radom. Uvoz je već otežan i skup zbog visokih carina, tako da dolazi do nestašice. Kad je ipak blokada cijena skinuta, one su odletjele u nebo. Glad, siromaštvo, neimaština, prosvjedi sa stotinama mrtvih na ulicama gradova...

Koliko je Amerika za to kriva? SAD je i dalje najveći trgovinski partner Venezuele. Venezuela i dalje više izvozi u SAD nego što uvozi iz njega, što znači da je SAD u deficitu kad je riječ o trgovinskoj razmjeni s Venezuelom. Nikakve ekonomske sankcije, osim one protiv prodaje oružja, SAD nije uveo Venezueli. SAD oporezuje venezuelansku robu na carini u prosjeku po sedmerostruko nižoj stopi nego što Venezuela oporezuje američku. SAD nije nacionalizirao nikakvu imovinu građana Venezuele u SAD-u dok je Venezuela nacionalizirala desetke američkih kompanija. Uza sve to, Venezuela je neargumentirano optuživala CIA-u i State Department za uplitanje i utjecaj na unutarnju politiku Venezuele. Američke službe su provele istragu oko svake optužbe i svaki put je utvrđeno da ne postoje dokazi za takve optužbe. Amerika je dvaput uvela sankcije prema Venezueli, ali one se odnose isključivo na pojedince odgovorne za ekonomsku i političku krizu, a to su članovi Madurove vlade.

Venezuela je cijelo vrijeme igrala mimo pravila o slobodnoj trgovini, čemu u prilog ide činjenica da je 2016. izbačena iz trgovinskog međunarodnog sporazuma zajedničkog tržišta južnoameričkih zemalja zato što nije maknula sve barijere u trgovini i zbog kršenja ljudskih prava.

Apsurdno je stoga optuživati SAD za ekonomsku krizu u Venezueli. Kad bi Amerikanci stvarno htjeli nauditi Venezueli, vrlo lako bi to mogli napraviti, jednostavno da blokiraju trgovinu. Naravno, to bi naštetilo i američkom gospodarstvu prvenstveno zbog nafte, ali Amerika bi uz malo veće troškove bez problema našla druge trgovinske partnere. Amerika bi preživjela prekid trgovine s Venezuelom, ali Venezuela ne bi. Za stanje u Venezueli odgovorna je isključivo loša politika tamošnje vlasti. Venezuela bi svima trebala poslužiti kao lekcija da se neprijateljska ekonomska politika ne isplati.

 


Vezano
Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...
Američki konzervativci dokazali da su pahuljice: Zbog njihovih osjećaja otkazan film
Naoružani civil spriječio još jedno masovno ubojstvo u SAD-u
Bijesni i nepomirljivi: Amerikanci se izgleda spremaju za građanski rat
Je li Trump svjestan koliku moć imaju riječi koje šalje u eter?
Tulsi i Yang bi bili savršen par za zajedničku kandidaturu protiv Trumpa
Dekriminalizacija marihuane u državi New York
Francuska uvela digitalni porez, Trump ljut: ʼSad ćemo mi oporezivati vaše vino!ʼ
John McAfee želi biti predsjednik SAD-a i premijer Velike Britanije - u isto vrijeme!
Milanović je o ratu u Afganistanu rekao ono što Amerikanci govore već godinama. Zašto je onda to toliki problem?
Trump napao Fox News zbog ankete u kojoj gubi od Bidena i Sandersa
Ima jedno pitanje oko kojega Trump i Demokrati uvijek postignu konsenzus. I to je posebno zabrinjavajuće...
Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?
Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama
Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani
U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno
Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Većina Amerikanaca za povećanje minimalca, ali ekonomisti se protive
Koja ironija: Najveći britanski protivnik imigranata želi emigrirati u SAD, uputio zahtjev za azilom
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Komentar novinara Neila Cavuta trebao bi ući u udžbenike i učiti se na studiju novinarstva. Pogledajte!

Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je Thomas Bauer na Liberalu predlagao liberalizaciju dječjeg rada, privukao je hrpu hejtera. Evo, sad Hrvat iz Danske priča kako je tamo normalno da djeca rade...

Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Boris Johnson je iskoristio mogućnost koju mu daje zakon. Suspenzijom parlamenta nije učinio ništa protuzakonito. Na kraju dana, to je ipak monarhija.

Britanska demokracija je slomljena i nema nikoga tko bi je mogao popraviti

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozna presuda hrvatskog suda otvorit će Pandorinu kutiju cenzure i progona umjetnika i novinara.

Visoki prekršajni sud RH: ʼSloboda umjetničkog izražavanja prestaje kad se netko osjeti uvrijeđenʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: