Je li hrvatski proračun stvarno 'vojni, a ne obrazovni' i koliko je to bitno?

25.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li hrvatski proračun stvarno 'vojni, a ne obrazovni' i koliko je to bitno?


PIŠE Mario Nakić

Državni proračun za 2018. godinu predviđa 16,1 milijardu kuna za Ministarstvo znanosti i obrazovanja što je porast za 2,5 posto. Riječ je o ukupnom udjelu u državnom proračunu od 12 posto.

Mnogi se u Hrvatskoj žale, od udruga preko sindikata do političara i smatraju da je država trebala više izdvojiti za obrazovanje, a manje za obranu. Marijana Puljak iz stranke Pametno izrazila je svoje nezadovoljstvo što država "kupuje borbene avione, a premalo ulaže u obrazovanje". Smatra da nam treba "obrazovni, a ne vojni proračun".

Za obrazovanje izdvajamo više od europskog prosjeka

Provjerimo tu tvrdnju. S naših 12 posto udjela za obrazovanje u ukupnim proračunskim rashodima Hrvatska se nalazi među zemljama EU koje izdvajaju za obrazovanje veći udio proračuna od prosjeka. Prosjek EU je 10,6 posto. Hrvatska izdvaja za obrazovanje veći udio od Njemačke, Francuske i Češke, a pogotovo više od susjedne Slovenije koja za obrazovanje izdvaja 8 posto svojih proračunskih sredstava.

Najviše u Europi, ali i u cijelom razvijenom svijetu, za obrazovanje izdvajaju Švicarska i Island (15 posto svojih proračunskih rashoda). Prema podacima iz 2014. u Europskoj uniji za obrazovanje najveći udio u proračunu izdvajaju Latvija (14 posto), Švedska (14 posto), Litva (13 posto) i Irska (13 posto), a najmanji Slovenija, Italija i Mađarska (8 do 9 posto).

Kad je riječ o obrani, Hrvatska i dalje izdvaja za obranu dvostruko manje nego za obrazovanje i još je uvijek daleko od zadanog cilja prilikom ulaska u NATO savez, a taj je cilj 2 posto BDP-a. U usporedbi s ostalim državama Europske unije, Hrvatska po udjelu izdvajanja za vojsku u ukupnim državnim rashodima ulazi među prvih 5, no to nije ni približno dovoljno da bi se proračun mogao nazvati "vojnim".

Koliko uopće ima veze novac s kvalitetom obrazovanja?

Stranka Pametno od svoga dolaska na scenu uporno ponavlja mantru kako se samo treba povećati državna potrošnja na obrazovanje i obrazovanje će biti bolje. Ne znam na kojem istraživanju temelje takvu tvrdnju, ali s ovakvim obrazovnim sustavom kakav se očito neće u dogledno vrijeme mijenjati, totalno je nebitno koliko će se novca izdvajati za Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

U našem obrazovnom sustavu nagrađivanje, odnosno plaće nastavnika nisu nikako vezane za njihove rezultate. Da se sad proračun za obrazovanje udvostruči i da se udvostruče nastavničke plaće, to bi bila lijepa socijalna mjera koja bi utjecala na njihov život, ali na kvalitetu obrazovanja i rezultate naših učenika imala bi točno 0% utjecaja. Zato što svaki nastavnik dobro zna da je visina njegove plaće isključivo politička odluka i da će istu plaću primati kako god radio, koliko god se trudio ili ne trudio i kakve god rezultate njegovi učenici postigli. On jednostavno ima 0 kn poticaja da dobro radi. U takvoj situaciji, tko bi se trudio napraviti dobar posao?

Na kvalitetu obrazovanja utjecala bi samo korjenita reforma cijelog obrazovnog sustava. Novi kurikulum neće ništa pomoći. Rezultati našeg obrazovnog sustava vide se na PISA testu gdje su hrvatski učenici lošiji i od Amerikanaca u svim predmetima (a Hrvati se često vole sprdati na račun američke pameti i američkog obrazovnog sustava, što je apsurd). Amerikanci troše na obrazovanje više od 50% više novca po učeniku nego Finci, a Finci ostvaruju bolje rezultate i imaju po mnogima najbolji školski sustav. Da je vjerovati logici stranke Pametno, Amerikanci bi imali kvalitetniji obrazovni sustav od Finaca jer troše više od njih.

Javna potrošnja na obrazovanje se isplati kad je sustav uređen tako da funkcionira kompetitivno, poput Singapura koji troši oko četvrtinu ukupnih svojih rashoda na obrazovanje, ali ima jedinstven sustav "Edusave" sličan vaučerizaciji, u kojem su na tržištu izjednačene državne i privatne škole, a korisnici imaju pravo izbora. S druge strane, taj isti Singapur troši samo oko 2 posto BDP-a na obrazovanje, a to je moguće tako što Singapur jako malo troši općenito (državna potrošnja je samo 17% singapurskog BDP-a i po tome su najbolji na svijetu). Slično je sa Švicarskom, ali i ona ima prilično drukčiji i jedinstven sustav koji se temelji na decentralizaciji pa su škole i njihovi programi u konstantnoj međusobnoj konkurenciji.

Hrvatski sustav je duboko centraliziran i u njemu vlada homogenost i nekonkurentnost. Od takvog sustava ne bi se mogli očekivati konkretni rezultati čak ni kad bi država kompletan proračun namijenila samo obrazovanju. Zato bi bilo dobro da političari prekinu s populizmom i prodajom bajki. Nije uvijek rješenje samo preraspodjela novca. Sustav je pokvaren i prvo njega treba promijeniti, a ja još uvijek čekam da se pojavi neka normalna politička opcija koja će to imati hrabrosti reći.

VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Na ovoj stranici jučer navečer nenamjerno smo objavili pogrešnu informaciju i tako moguće doveli čitatelje u zabludu. Ispričavamo se.

Isprika čitateljima zbog dezinformacije

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bio je to uvjet francuskog predsjednika Macrona da njegova stranka stupi u tu grupaciju.

Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Homoseksualnost je i dalje kazneno djelo u više od 40 afričkih država. Bocvana je još jednom dokazala da želi biti predvodnik u razvoju.

Bocvana dekriminalizirala homoseksualnost: ʼDruštvene norme nisu iznad prava na privatnostʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Postoji nešto što država po tom pitanju može učiniti. Mogla bi, recimo, proglasiti nultu stopu tolerancije za nasilje.

Mržnja prema Srbima je skroz besmislena i štetna za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Situacija na tržištu se mijenja u korist fizičkog rada. Neki i u tome vide problem i nepravdu...

Čistačice na moru zarađuju više od mnogih ʼintelektualnihʼ radnika - po nekima, to je problem...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su od nje napravili heroinu. Razlog? Zabranila je održavanje nogometnog turnira u svome gradu.

Ne, reakcija gradonačelnice Supetra nije za pohvalu, ali je, nažalost, za Hrvatsku sasvim normalna

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: