Je li Zapad prijetnja kršćanskim vrijednostima i tradicionalnoj obitelji?

18.11.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li Zapad prijetnja kršćanskim vrijednostima i tradicionalnoj obitelji?


PIŠE Mario Nakić

Vlasništvo nad desničarskim portalom Dnevno.hr u lipnju je preuzela Marija Dekanić iz Hrvatske narodne stranke (HNS) najavivši da će se portal "uozbiljiti kako bi postao vjerodostojan i relevantan medij koji će objavljivati provjerene informacije".

"Promjena koju želimo realizirati neće biti drastična. Inzistirat ćemo na činjenicama i provjerenim temama", rekla je nova vlasnica u izjavi za HND.

Sijanje straha

Pet mjeseci kasnije, na portalu Dnevno i dalje izlaze tekstovi koji vrijeđaju zdrav razum, šire najgore teorije zavjere i ogromnu količinu dezinformacija. Tako je kolumnist vlč. Vladimir Trkmić u novom tekstu iznio hrpu nebuloza o navodnoj antikršćanskoj agendi Europske unije, SAD-a i općenito Zapada. U tekstu prepunom osnovnih pravopisnih pogrešaka, ovaj svećenik ozbiljno tvrdi kako je cilj Europske unije uspostavljanje "Novog svjetskog poretka" s "ekonomsko-političkim fašizmom" usporedivši ga s režimima Hitlera i Mussolinija.

"U svemu tome svoje prste imaju i masoni, koji su bili sretni kada im je predsjednik Komisije Barroso izrazio privrženost i obećao princip odvojenosti vjere od države. Nastalo je veliko oduševljenje i radost među masonima. Kao guske u magli utrpani smo u diktatorsku superfederaciju zvanu Europska unija...Cilj europske kulture je osloboditi se Boga, Crkve. Na tome se radi kroz takozvani parlamentarizam i kroz takozvanu demokraciju. Ne postoji hijerarhija vrijednosti, nema ničeg apsolutnog. Bitan je nihilizam i anarhizam. To je civilizacija bez duše."


Trkmić je potom ustvrdio kako su "susjedi u Srbiji shvatili što je EU i kakav nemoral proklamira" citiravši neke dezinformacije s neimenovanog srpskog portala koji upozorava građane Srbije na "uništavanje obitelji" koje se navodno događa na Zapadu. Na primjer, "u Švicarskoj dječake treba voditi u vrtiće u haljinama, u Danskoj na ulici i stubovima stoje oglasi: 'Iznajmljuje se konj zbog intimnih odnosa', u Americi se provode izbori ljepote među transvestitima - dječacima od 6 godina" i slično. Trkmić se pita zašto hrvatski novinari o tome ne pišu te ih optužuje za primanje novca od masona. Gospodine Trkmiću, odgovorit ću vam kratko i jasno: zato što su to zlobne izmišljotine i dezinformacije koje služe isključivo za širenje straha među neukim stanovništvom.

Religija u Europi

Stanovnici Europe i dalje su u velikoj većini religiozni, pokazuju sva novija istraživanja. Tako institut Europske vrijednosti navodi kako "polovina Europljana moli barem jednom tjedno. Tri četvrtine Europljana kažu za sebe da su religiozne osobe. Naravno, postoji razlika između više sekulariziranih sjeverozapadnih europskih zemalja i više tradicionalnog jugoistoka. Međutim, čak i u zemljama poput Nizozemske, koja je poznata po liberalnoj tradiciji, jedan od četiri stanovnika ide u crkvu."

Navode kako je istina da većina europskih vjerskih organizacija bilježi sve manju posjećenost svojim hramovima, ali taj je trend trenutni i nije znatno izražen. Oni koji sebe smatraju ateistima su i dalje vrlo sitna manjina u skoro cijeloj Europi izuzevši Francusku gdje čine 15 posto ukupnog stanovništva.

Prema istraživanju Eurobarometra 2012. godine, kršćanstvo je uvjerljivo najraširenija religija u Europskoj uniji sa 72% pripadnika. Katolici su najveća kršćanska skupina (48%), a slijede protestanti (12%), pravoslavci (8%) te ostali kršćani (4% ukupne populacije EU). Agnostici čine 16%, ateisti 7%, a muslimani 2%. Od 2012. do danas udio muslimana se, uslijed velike imigrantske krize, povećao za jedan postotni poen na 3%, ali udio kršćana je i dalje iznad 70%.

Najreligioznije EU zemlje su Malta, Rumunjska, Cipar, Grčka, Poljska, Italija, Irska, Portugal i Hrvatska. Najviše ateista i agnostika je u Češkoj, Švedskoj, Estoniji, Francuskoj i Nizozemskoj.

Istraživanje Svjetskih vrijednosti pokazalo je pad religioznosti u nekim zemljama u periodu od 1981. do 1999. godine, ali samo za par postotnih poena (npr. u Irskoj i Španjolskoj), ali je isto tako pokazalo i rast religioznosti u nekim drugim zemljama EU (npr. Italiji i Danskoj). Prema Gallupovom istraživanju, religija je jako bitna stanovnicima Poljske, Cipra, Rumunjske i Malte (iznad 75%). Hrvatska se nalazi na osmom mjestu sa 70%. Među zemljama EU religija je najmanje bitna stanovnicima Estonije (16%), Švedske (17%), Danske (19%) i Češke (21%).

Obitelj

Usprkos velikim medijskim teorijama zavjere o navodnom ratu protiv tradicionalne obitelji, velika većina stanovnika Europe, ali i Europske unije, i dalje je vrlo konzervativna po tom pitanju. "U braku s djecom" je preferirani životni stil većine Europljana, zaključak je istraživanja Instituta za europske vrijednosti. Zanimljivo, prema njihovoj karti, od svih europskih naroda Hrvati su najčvršći u stavu da je dužnost roditelja brinuti za svoju djecu. Iako su svi narodi većinski odgovorili pozitivno, Hrvati su najsložniji s preko 90% pozitivnih odgovora.


Klikni na sliku za uvećani pregled

"Danas su djeca postala opcija. Nisu više neizbježna, ekonomska potreba ili dužnost prema Bogu. Imati djecu i broj djece je postala stvar osobnog izbora. Promijenio se i imidž. Djeca su postala 'mali anđeli' koja zahtijevaju i zaslužuju visoka investiranja i intenzivan emotivni angažman roditelja", objavljeno je u istraživanju. Pa ipak, iako djeca više nisu nužda nego stvar dobre volje i slobodnog izbora, većina stanovnika svih europskih zemalja i dalje čvrsto vjeruje da "svako dijete treba imati dom s mamom i tatom". Takvo uvjerenje prevladava u svakoj zemlji. Samo u Finskoj i Švedskoj to je uvjerenje ispod 62%, u svim ostalim europskim zemljama je još značajnije izraženo.


Klikni na sliku za uvećani pregled

Jasno je, dakle, da nikakve europske institucije, korporacije, kapitalizam niti masoni nisu utjecali niti umanjili kršćanske vrijednosti u Europi. Ako u nekim zapadnim zemljama postoji trend smanjivanja pohođenja crkve, razloge bi možda prije trebalo potražiti u načinima komunikacije Crkve s vjernicima, a ne u nekim "vanjskim", često izmišljenim neprijateljima.





VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Igor Rudan se, poput mnogih drugih svojih kolega znanstvenika u prošlosti, upustio u priču o ograničenim resursima i neodrživom ekonomskom sustavu.

Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedila je putnički željeznički promet u Hrvatskoj i Japanu. Pogodite koja je glavna početna razlika...

Je li Holy upravo pozvala na privatizaciju HŽ-a?

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: