Vezani članci:
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Desnica prije Trumpa: Pogledajte što su Reagan i H.W. Bush govorili o ilegalnim imigrantima
Je li vam sada jasno kako je biti imigrant u Hrvatskoj?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
Faktograf širi neutemeljeni strah od imigranata. Ne, radna imigracija ne smanjuje cijenu rada!
Je li Trump svjestan koliku moć imaju riječi koje šalje u eter?
Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske
Protiv ilegalne imigracije može se boriti na drugi način - olakšavanjem legalne imigracije
Koja ironija: Najveći britanski protivnik imigranata želi emigrirati u SAD, uputio zahtjev za azilom
Pernar je baš odlučio cijelu kampanju temeljiti na ksenofobiji: Nakon imigranata napao i uvozne radnike
Migranti nisu ništa gori ljudi od nas
Kamo vodi kulturološki rat? Desnica je paranoična, a ljevica popustljiva
Putinova kritika liberalizma nije ništa novo. Isto su govorili Lenjin i Mussolini
Otvorene i zatvorene granice
Hasanbegović i politika identiteta na desnici
Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj
Trump ne može izdržati duže od sat vremena bez širenja lažnih vijesti o imigrantima
Upoznajte ʼšvedskog Jordana Petersonaʼ kojeg su tamošnji akademici prognali u egzil
Libertarijanski institut pokopao sve Trumpove teze o imigrantima
Irska - odličan primjer kako imigracija potiče gospodarski rast
Rat videoklipovima: Facebook stao na stranu Orbana i odbio skinuti antiimigrantski video
Zašto Guardian nije izvor kojem treba bezuvjetno vjerovati
Novo istraživanje: Ovo su zemlje u koje najviše radnika želi emigrirati
Jeste li i vi nasjeli? Ove fotografije i videosnimke šire se uz lažne vijesti o imigrantima, a nemaju veze s njima
Kako utječe imigracija, a kako oružje, na stopu ubojstava u Europi?
Njemački reper snimio spot iz tri perspektive: glasača AfD-a, turskog imigranta i sebe
Tko više laže o Švedskoj - Jutarnji ili Faktograf?
Hajka na poslodavce nema nikakvog smisla. Vlada treba raditi na imigraciji!
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Kako imigracija utječe na ekonomiju?


Piše: FEE
Izvor: FEE
18.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Kako imigracija utječe na ekonomiju?

Kako imigracija utječe na ekonomiju?


Piše: FEE
Izvor: FEE
18.3.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Znate za onu priču da su imigranti negdje došli i oteli radna mjesta domaćinima te im snizili cijenu rada? Jako lijepa priča, samo što se nije dogodila nikada nigdje.

Veliki slobodarski mislioci poput Miltona Friedmana i Ludwiga von Misesa vjerovali su da je slobodno kretanje ljudi (radne snage i radnih pogona) preko državnih granica poželjno na isti način na koji je poželjna i slobodna trgovina dobara i kapitala.

Niti rad ni kapital ne bi trebali biti ometani od preseljenja na područja u kojima se mogu najproduktivnije koristiti. Kao što je Mises napisao u svojoj utjecajnoj knjizi Liberalizam: "...Nema ni najmanje sumnje da migracijske barijere smanjuju produktivnost ljudskog rada".

Da biste si ilustrirali ovu misao, razmotrite razlike u produktivnosti između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika. Sjedinjene Države su puno produktivnije od Meksika, a time imaju pet puta veći dohodak po osobi. Nije samo da Sjedinjene Države imaju bolje obrazovane ili kvalificirane radnike. Naprotiv; kapital, institucije i infrastruktura čine iste radnike mnogo produktivnijima samim time što su na drugom mjestu.

Isti radnik će u SAD-u zaraditi 3,8 puta više nego u Meksiku. Jemenski i nigerijski radnici zaradit će oko 14 puta više u SAD-u nego u svojim zemljama. Haićani u SAD-u zarađuju preko 23 puta više nego s istim radom u svojoj zemlji.



Hoćete li otputovati nekoliko stotina milja za 280% bolju plaću? A za 2.200 posto?

Zbog toga mnogi ljudi dolaze u Sjedinjene Države kako bi imali pristup ljudskom i fizičkom kapitalu, što ih čini produktivnima i time bogatijima nego što bi mogli biti u svojoj domovini. U svijetu u kojem rad slobodno prelazi državne granice, očekuje se veći udio globalnog stanovništva koji živi i radi u zemljama visoke produktivnosti, što dramatično povećava globalni dohodak i proizvodnju.

Mnogi akademici pokušali su modelirati kako će globalni dohodak reagirati u svijetu slobodne mobilnosti radne snage. U sažetku literature, ekonomist Michael Clemens otkrio je da istraživanje ukazuje da bi ukidanje vladinih ograničenja na kretanje radne snage rezultiralo povećanjem globalnog dohotka za čak 100%! To jest, ukupna količina robe i usluga proizvedenih na planetu Zemlji svake godine bi se udvostručila. Realno, to bi značilo da će globalni dohodak po osobi porasti od 16.100 dolara do negdje između 26.887 i 39.767 dolara.

Poznato je da gospodarski rast smanjuje siromaštvo. Ovaj su grafikon napravili ekonomisti David Dollar i Aart Kraay koji prikazuju odnos između gospodarskog rasta i rasta dohotka najsiromašnijih 40% ljudi na globalnom uzorku od preko 100 zemalja.



Očigledno je iz ovih podataka da je gospodarski rast ključan za globalno smanjenje siromaštva. Ako su procjene prednosti otvorenih granica točne, uklanjanje međunarodnih prepreka slobodnoj migraciji bila bi jedna od najefikasnijih mogućih mjera protiv siromaštva.

S druge strane, oni sugeriraju da vlade širom svijeta održavaju siromaštvo ograničavanjem kretanja ljudi unutar i izvan zemalja. Nažalost, liberalizacija politika useljavanja nije popularna. Prema Pew Researchu:

Javnost diljem svijeta želi čvršće restrikcije na imigraciju u njihove zemlje. Većina u 22 od 25 ispitanih nacija uglavnom se slaže s izjavom: "Trebamo jaču graničnu kontrolu nad ulaskom ljudi u našu zemlju nego što je ona sada."

Iako postoje neki neekonomski razlozi zašto ljudi mogu tražiti veća ograničenja useljavanja, uvjerenje da imigranti smanjuju gospodarsko blagostanje domorodaca svakako igra ulogu u promicanju restrikcijskih politika. Protivnici otvorenih imigracijskih politika, poput trgovinskih protekcionista, nastoje zaštititi domaće radnike od inozemne konkurencije (u obliku useljavanja), tvrdeći da će to pogoršati domaće plaće i zaposlenost.

Prema idejama ekonomskog nacionalizma, povećanje ponude radne snage nužno povećava konkurenciju za poslove, čime se smanjuje vjerojatnost zapošljavanja domorodaca i pada plaća. Međutim, ova teorija zanemaruje da broj "radnih mjesta" u gospodarstvu nije fiksan i propušta načine na koje imigranti povećavaju zaposlenost domorodaca i pridonose gospodarskom napretku svih.

Jedan od načina na koji imigranti proširuju domaće zaposlenje je vlastita potrošnja: kupuju kuće, automobile, namirnice itd. Na strani ponude, useljenici mogu stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja otvaranjem novih poduzeća. U Sjedinjenim Državama imigranti imaju 30% veću vjerojatnost za pokretanje poslovanja od domicilnog stanovništva.

Empirijski, malo je dokaza da imigracija čini ekonomski život lošijim za domorodce. Prema podacima ekonomista Giovannija Perija, imigranti povećavaju specijalizaciju u gospodarstvu, pridonoseći višoj razini produktivnosti. To znači da vještine useljenika imaju tendenciju nadopunjavati one izvornih radnika. Kao rezultat toga, realne plaće domaćih ljudi imaju tendenciju povećanja kao odgovor na imigraciju. Peri i njegov koautor zaključuju:

U širokom rasponu postavki i istraživačkih pristupa, imigracija donosi bolje plaće za većinu domicilnog stanovništva i veću produktivnost gospodarstva.

Što se tiče utjecaja useljavanja na zapošljavanje u domovini, ekonomisti s Harvarda William i Sari Kerr zaključuju da "većina studija pokazuje samo male učinke premještanja čak i nakon vrlo velikih tokova useljenika".

Štoviše, novi radni dokument tvrtke Hong & McLaren otkriva da u Sjedinjenim Državama "svaki useljenik kreira još 1,2 radna mjesta za lokalne radnike".

Unatoč široko prihvaćenom uvjerenju da imigranti intenzivno koriste državne beneficije i da crpe državni proračun, ekonomisti smatraju da "prosječno imigranti imaju pozitivno neto fiskalno djelovanje za zemlje domaćina".

Čak i u državama blagostanja poput Švedske, imigranti predstavljaju prednost proračunima države. Nedavna studija pokazala je da je neto fiskalni učinak neograničene rumunjske i bugarske imigracije u Švedsku "bitno pozitivan".

Također, suprotno uvjerenju da imigranti dolaze u SAD kako bi iskoristili velikodušnost američkog poreznog obveznika, podaci iz Current Population Surveys (CPS) pokazuju da siromašni useljenici koriste javne beneficije nižom stopom od siromašnih građana rođenih u zemlji.

Imigranti također imaju veće stope sudjelovanja u radu od onih kod domaćeg stanovništva, što sugerira da stranci dolaze u Ameriku da bi radili, a ne zbog socijalne pomoći.



Restrikcije na useljavanje nemaju smisla u svjetlu golemih gospodarskih koristi od slobodne migracije, a zabrinutost zbog ekonomskog učinka imigranata na domaće stanovništvo pokazala se prenapuhanom. Štoviše, etički je zabrinjavajuće da domaće stanovništvo naglašava prvenstvo domaćina pred strancima, kao da nismo svi ljudi i jednako vrijedni. To potkopava pojam jednakih ljudskih prava i suradnju. Zatvorene granice ignoriraju našu dužnost da poštujemo jedni druge.

Takav plemenski mentalitet gotovo sigurno sprječava ljudski napredak.

Autor: Corey Iacono; originalno objavljeno na stranicama Zaklade za ekonomsku edukaciju - FEE; prijevod: Mario Nakić

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.