Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju

7.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju


PIŠE Mario Nakić

Ako pogledamo kartu Europe prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, onda je odmah na prvu jasna razlika između Zapada i Istoka, odnosno između zemalja koje imaju dugu tradiciju demokracije i slobodnog tržišta i onih zemalja koje su provele pola stoljeća u komunističkoj diktaturi. Tih pola stoljeća ostavilo je očito veliki utjecaj na navike i odnos prema društvenom vlasništvu. Naime, u komunizmu je svatko gledao kako će "prevariti" društvo - radnici su se sami hvalili kako malo rade jer otkaz je bilo praktički nemoguće dobiti, a čak i krađa iz vlastitih poduzeća je bila sasvim normalna stvar. Što se danas promijenilo, osim što nam je dio gospodarstva privatiziran pa je rizik od otkaza zbog nerada ili lošeg ponašanja znatno povećan? U javnom sektoru sve je ostalo isto.



Po percepciji korupcije najgore u Europi stoji Rusija kojoj nas Ivan Pernar i Živi zid tako žarko žele približiti. Ironično je što oni toliko kritiziraju HDZ zbog korupcije, a preporučuju nam približavanje državama koje su šampioni u korupciji. Nakon Rusije loše stoje još Bosna i Hercegovina, Ukrajina, Kosovo i Makedonija. U sljedećoj (drugoj najgoroj) skupini je Hrvatska skupa s Rumunjskom, Bugarskom, Srbijom, Crnom Gorom, Mađarskom, Grčkom i Turskom. Najniža razina korupcije je u zemljama s većim ekonomskim slobodama, a to su Švicarska, Danska, Norveška, Švedska, UK, Nizozemska, Finska i - Estonija.

Da, Estonija je pravo čudo, s obzirom da je jedina među ex komunističkim zemljama uspjela tijekom posljednjih 28 godina uhvatiti priključak sa Zapadom.



Estonija je također poznata po najdosljednijoj provedbi tržišnih reformi tijekom 1990-ih i 2000-ih. Kao što smo već pisali, Estonci su provodili reforme inspirirani knjigom "Free to Choose" Miltona Friedmana. Privatizirali su sve osim nekolicine najtemeljnijih kompanija, otvorili su tržište i uveli nizak flat tax. Estonija slovi i za zemlju s najjednostavnijim poreznim sustavom među članicama OECD-a i najmanjim udjelom javnog duga u BDP-u u Europskoj uniji. Estonski učenici su šampioni Europe na Pisa testu iz znanosti, a Estonija je i centar Europe po startupima (najviše startupa na 100.000 stanovnika).

Estonija je fantastičan primjer uspješne transformacije iz planske, socijalističke ekonomije u tržišnu. A imala je lošiju startnu poziciju od Hrvatske.



Na ovom grafikonu usporedili smo kretanje BDP-a po stanovniku (PPP) Hrvatske i Estonije (crvena linija je Hrvatska, a zelena je Estonija). Vidimo da je 1996. godine Hrvatska bila razvijenija usprkos netom završenom ratu. Međutim, u periodu između 2000. i 2002. godine Estonija nas je prestigla i onda nastavila znatno brže rasti. Premda je svjetska kriza 2008. pogodila Estoniju žešće nego Hrvatsku (zbog veće izloženosti investicijama sa zapada), Estonija je uspjela puno brže iz nje izaći i nakon toga ostvariti još brži rast nego prije krize.

U čemu je kvaka, pitate se? U uređenju države. Estonci su od starta odlučili odbaciti sve tekovine bivšeg režima, obračunali su se s njima i napravili veliki rez - u obrazovanju, odgoju, razmišljanju, navikama. To su institucionalizirali u pravnoj državi. Uz pametnu ekonomsku politiku koja je slavila ekonomske slobode, Estonci su se tijekom zadnjih 20 godina u prosjeku znatno obogatili i danas imaju standard skoro 50% bolji od Hrvatske. Usput su se riješili korupcije. Recept je jednostavan - ako srežemo javni sektor, drastično će se smanjiti i korupcija.

Nenad Bakić je na Eclectici nedavno objavio još jednu zanimljivu analizu. Uspredio je zemlje po odnosu prema radu i obrazovanju. Ispalo je da je Hrvatska ekstrem koji kao da ne pripada Europskoj uniji jer kod nas najveći udio građana smatra da su za uspjeh najbitnije političke veze i sreća te da obrazovanje i naporni rad nisu ključni dok ostatak Europe ima drukčiji stav. Estonija se i u ovom istraživanju ističe od ostalih ex komunističkih zemalja te pokazuje da se i uspješno priključila svojim susjedima sa sjevera - skandinavskim zemljama i u mentalitetu.

Hrvatski političari trebali bi ići u posjet Estoniji svakoga tjedna, tamo razgovarati s njihovim političarima, tražiti savjete i onda tu politiku samo prepisati i primijeniti ovdje. Ako nam itko treba biti primjer, onda su to Estonci, zato što su prešli sličan put, a došli su prije nas do cilja.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: