Kako je Estonija postala najnaprednija zemlja istočne Europe?

29.3.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Kako je Estonija postala najnaprednija zemlja istočne Europe?

Pitanje je zašto su neke zemlje bogate i prosperitetne dok druge čini se da su osuđene na smrt i siromaštvo. Mnogi čimbenici igraju svoju ulogu: zemljopisni, kulturni, povijesni, itd.

Ipak, još od 1776. godine i knjige "Bogatstvo naroda" Adama Smitha, znamo da političke i gospodarske institucije igraju odlučujuću ulogu u tom pogledu. Slobodna trgovina, pouzdani pravni okvir koji štiti privatno vlasništvo i provodi ugovore te stabilna valuta su nužni uvjeti za napredovanje zemlje.

Konsolidiranje institucija za jačanje rasta trajalo je stotinama godina u zemljama poput Velike Britanije i SAD-a. Međutim, u posljednjim desetljećima vidjeli smo kako pravilna politika može znatno ubrzati gospodarski razvoj.

Estonija je paradigmatičan primjer toga.

Dana 20. kolovoza 1991. godine Estonija je stekla neovisnost nakon 51 godine pod nacističkom i komunističkom okupacijom. Zemlju je prvi put okupirala Crvena armija u lipnju 1940. pod okriljem njemačko-sovjetskog Pakta o nenapadanju, pri čemu su dvije totalitarne države podijelile istočnu Europu na vlastite sfere utjecaja. Godinu dana kasnije nacistička vojska zaposjela je dio Sovjetskog Saveza, zauzimajući Estoniju do 1944. godine, kada su se Sovjeti vratili. Politička nestabilnost u Sovjetskom Savezu tijekom ranih 90-ih potaknula je obnovu demokracije u ovoj baltičkoj zemlji.

Od prvog dana, nova vlada se obvezala poduzeti reforme usmjerene na tržište koje su postavile temelje za uspješnu tranziciju od socijalizma do kapitalizma. Politički program uključivao je monetarnu reformu, stvaranje zone slobodne trgovine, uravnoteženi proračun, privatizaciju državnih poduzeća i uvođenje jedinstvene porezne stope (flat tax).

Jedan od arhitekata tog ekonomskog programa bio je Mart Laar, premijer Estonije tijekom dva razdoblja: 1992-1994 i 1999-2002.

Laar je konzervativac, ali baš poput mnogih drugih konzervativnih političara iz druge polovine 20. stoljeća, i njega je nadahnuo ekonomski program kakav je nudio tada najugledniji svjetski ekonomist, klasični liberal Milton Friedman.



Laar je rekao da ga je za ekonomsku politiku inspirirao Friedmanov bestseller "Free to Choose", što mu je pomoglo da provede svoj ambiciozni plan reforme tržišta.



Te su reforme olakšale put nevjerojatnom porastu životnog standarda koje je Estonija doživjela od osamostaljenja. Danas ju Svjetska banka smatra državom s visokim dohotkom, članica je Europske unije i Eurozone. Kupovna moć estonskog stanovništva povećala se za 400 posto u posljednja dva desetljeća unatoč ozbiljnom utjecaju financijske krize 2008. na baltičke gospodarstvo. Osim toga, očekivano trajanje života se povećalo sa 66 godina 1994. godine na 77 godina 2016. godine.

Estonija je rangirana među najvišim zemljama svijeta u pogledu ekonomske slobode. Državne financije su zdrave, što pokazuje činjenica da je javni dug samo 9,5 posto BDP-a (najniži u Europskoj uniji). Što se tiče tržišta rada, stopa nezaposlenosti iznosi 5,3 posto, znatno ispod prosjeka EU. Konačno, njezin učinkovit i atraktivan porezni sustav (neisplaćena dobit se ne oporezuje) odredio je Estoniju kao svjetski centar za visoko tehnološke tvrtke, potaknuvši inozemna ulaganja i gospodarski rast.

U usporedbi s drugim bivšim sovjetskim republikama, napredak Estonije još je čudesniji. Što se tiče prihoda prilagođenih kupovnoj moći, Estonija je na prvom mjestu ispred zemalja poput Rusije ili Latvije i daleko iznad prosječnog dohotka. Slika je slična kada se radi o drugim pokazateljima kao što su očekivani životni vijek ili stopa smrtnosti dojenčadi, gdje Estonija pokazuje da gospodarski napredak ima pravi utjecaj na životni standard ljudi.

Estonija je živi primjer da je ljudski napredak usko povezan s ekonomskom slobodom. Međutim, postoji mnogo drugih. Zemlje koje su ne tako davno bile iznimno siromašne napuštaju blagu nerazvijenost i prihvaćaju prosperitet zahvaljujući kapitalizmu. Poznati su recepti za gospodarski rast i napredak. Jedino što možemo učiniti je širenje riječi kako bi sve zemlje imale priliku poboljšati svoj životni standard kao što je to učinila Estonija tijekom proteklih 30-ak godina.

Autor: Luis Pablo de la Horra
Prevedeno s portala Intellectual Takeout

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
Vezano
Bezvremenske lekcije: M. Friedman objasnio zašto je privatni sektor efikasniji od države
U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima
Estonija - zemlja koja je postigla sve što Hrvatska nije
Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u efikasnosti obrazovanja
Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove
Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?
Tek kad s Jelačićevog trga budemo mahali zastavama Estonije, znat ćemo da su promjene na vidiku
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Liberali u Estoniji obećali smanjiti naknadu za nezaposlene pa pobijedili na izborima
Top 5 najboljih Friedmanovih lekcija iz ekonomije
Čileansko čudo: Od siromaštva i diktature do najbogatije zemlje Južne Amerike
Milton Friedman je prvi predlagao temeljni dohodak, ovo su njegovi argumenti
Kakav genij: Milton Friedman je u prošlom stoljeću predvidio nastanak Bitcoina
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: