Kako je Estonija postala najnaprednija zemlja istočne Europe?

29.3.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Kako je Estonija postala najnaprednija zemlja istočne Europe?

Pitanje je zašto su neke zemlje bogate i prosperitetne dok druge čini se da su osuđene na smrt i siromaštvo. Mnogi čimbenici igraju svoju ulogu: zemljopisni, kulturni, povijesni, itd.

Ipak, još od 1776. godine i knjige "Bogatstvo naroda" Adama Smitha, znamo da političke i gospodarske institucije igraju odlučujuću ulogu u tom pogledu. Slobodna trgovina, pouzdani pravni okvir koji štiti privatno vlasništvo i provodi ugovore te stabilna valuta su nužni uvjeti za napredovanje zemlje.

Konsolidiranje institucija za jačanje rasta trajalo je stotinama godina u zemljama poput Velike Britanije i SAD-a. Međutim, u posljednjim desetljećima vidjeli smo kako pravilna politika može znatno ubrzati gospodarski razvoj.

Estonija je paradigmatičan primjer toga.

Dana 20. kolovoza 1991. godine Estonija je stekla neovisnost nakon 51 godine pod nacističkom i komunističkom okupacijom. Zemlju je prvi put okupirala Crvena armija u lipnju 1940. pod okriljem njemačko-sovjetskog Pakta o nenapadanju, pri čemu su dvije totalitarne države podijelile istočnu Europu na vlastite sfere utjecaja. Godinu dana kasnije nacistička vojska zaposjela je dio Sovjetskog Saveza, zauzimajući Estoniju do 1944. godine, kada su se Sovjeti vratili. Politička nestabilnost u Sovjetskom Savezu tijekom ranih 90-ih potaknula je obnovu demokracije u ovoj baltičkoj zemlji.

Od prvog dana, nova vlada se obvezala poduzeti reforme usmjerene na tržište koje su postavile temelje za uspješnu tranziciju od socijalizma do kapitalizma. Politički program uključivao je monetarnu reformu, stvaranje zone slobodne trgovine, uravnoteženi proračun, privatizaciju državnih poduzeća i uvođenje jedinstvene porezne stope (flat tax).

Jedan od arhitekata tog ekonomskog programa bio je Mart Laar, premijer Estonije tijekom dva razdoblja: 1992-1994 i 1999-2002.

Laar je konzervativac, ali baš poput mnogih drugih konzervativnih političara iz druge polovine 20. stoljeća, i njega je nadahnuo ekonomski program kakav je nudio tada najugledniji svjetski ekonomist, klasični liberal Milton Friedman.



Laar je rekao da ga je za ekonomsku politiku inspirirao Friedmanov bestseller "Free to Choose", što mu je pomoglo da provede svoj ambiciozni plan reforme tržišta.



Te su reforme olakšale put nevjerojatnom porastu životnog standarda koje je Estonija doživjela od osamostaljenja. Danas ju Svjetska banka smatra državom s visokim dohotkom, članica je Europske unije i Eurozone. Kupovna moć estonskog stanovništva povećala se za 400 posto u posljednja dva desetljeća unatoč ozbiljnom utjecaju financijske krize 2008. na baltičke gospodarstvo. Osim toga, očekivano trajanje života se povećalo sa 66 godina 1994. godine na 77 godina 2016. godine.

Estonija je rangirana među najvišim zemljama svijeta u pogledu ekonomske slobode. Državne financije su zdrave, što pokazuje činjenica da je javni dug samo 9,5 posto BDP-a (najniži u Europskoj uniji). Što se tiče tržišta rada, stopa nezaposlenosti iznosi 5,3 posto, znatno ispod prosjeka EU. Konačno, njezin učinkovit i atraktivan porezni sustav (neisplaćena dobit se ne oporezuje) odredio je Estoniju kao svjetski centar za visoko tehnološke tvrtke, potaknuvši inozemna ulaganja i gospodarski rast.

U usporedbi s drugim bivšim sovjetskim republikama, napredak Estonije još je čudesniji. Što se tiče prihoda prilagođenih kupovnoj moći, Estonija je na prvom mjestu ispred zemalja poput Rusije ili Latvije i daleko iznad prosječnog dohotka. Slika je slična kada se radi o drugim pokazateljima kao što su očekivani životni vijek ili stopa smrtnosti dojenčadi, gdje Estonija pokazuje da gospodarski napredak ima pravi utjecaj na životni standard ljudi.

Estonija je živi primjer da je ljudski napredak usko povezan s ekonomskom slobodom. Međutim, postoji mnogo drugih. Zemlje koje su ne tako davno bile iznimno siromašne napuštaju blagu nerazvijenost i prihvaćaju prosperitet zahvaljujući kapitalizmu. Poznati su recepti za gospodarski rast i napredak. Jedino što možemo učiniti je širenje riječi kako bi sve zemlje imale priliku poboljšati svoj životni standard kao što je to učinila Estonija tijekom proteklih 30-ak godina.

Autor: Luis Pablo de la Horra
Prevedeno s portala Intellectual Takeout

 



Vezano
Nezaboravne lekcije: M. Friedman o kapitalizmu i pohlepi
Bezvremenske lekcije: M. Friedman objasnio zašto je privatni sektor efikasniji od države
U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima
Estonija - zemlja koja je postigla sve što Hrvatska nije
Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u efikasnosti obrazovanja
Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove
Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?
Tek kad s Jelačićevog trga budemo mahali zastavama Estonije, znat ćemo da su promjene na vidiku
Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...
Liberali u Estoniji obećali smanjiti naknadu za nezaposlene pa pobijedili na izborima
Čileansko čudo: Od siromaštva i diktature do najbogatije zemlje Južne Amerike
Milton Friedman je prvi predlagao temeljni dohodak, ovo su njegovi argumenti
Kakav genij: Milton Friedman je u prošlom stoljeću predvidio nastanak Bitcoina
Tko je bio veći: Mises ili Friedman?
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: