Kako je Plenković ustvari priznao da od reforme nema ni ʼrʼ

FOTO: Gov.hr
6.8.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako je Plenković ustvari priznao da od reforme nema ni ʼrʼ


PIŠE Mario Nakić

Mikroekonomska reforma (ili često samo "reforma") znači politike koje su usmjerene ostvarivanju poboljšanja u gospodarskoj efikasnosti. Reforma se može provoditi tako da se eliminiraju ili smanje distorzije u pojedinim sektorima u gospodarstvu ili izmjenom pojedinih ekonomskih politika poput porezne politike ili politike konkurentnosti s naglaskom na ekonomsku efikasnost više nego jednakost ili rast zapošljavanja.

Mogu li se onda aktualne mjere hrvatske vlade nazvati reformom? Pogledajmo što kaže premijer Andrej Plenković:

"Jednim racionalnim, razumnim pristupom nastojimo postići optimalno rješenje kojim pokazujemo socijalnu osjetljivost i koje će, ja vjerujem, biti dobro prihvaćeno."

Kao što vidimo iz njegove izjave, cilj njegove vlade nije ekonomska efikasnost gospodarstva, što je uvjet da bi nešto moglo biti "reforma". Njemu je cilj pokazati socijalnu osjetljivost i da to bude dobro prihvaćeno u narodu.

Svaki put kod provođenja ozbiljnih ekonomskih reformi vlast je suočena sa snažnim kritikama zbog nedovoljne socijalne osjetljivosti. Primjera je mnogo. Švedski konzervativci i liberali su 1990-ih kritizirani od strane socijaldemokrata zbog provođenja ekonomskih reformi koje su oslobodile tržište i omogućile stabilnost u sljedećem razdoblju. Njemački kancelar Gerhard Schröder je bio početkom 2000-ih kritiziran u vlastitoj stranci, SPD-u, kad je proveo reforme poreznog sustava i trgovine. Provođenje reformi nikada nije popularno među narodom i nije im niti cilj da budu popularne među narodom.

Reforme nisu i ne mogu biti socijalna politika. One služe da poboljšaju ekonomsku efikasnost gospodarstva, da omoguće lakše trgovanje, lakše otvaranje radnih mjesta, lakše osnivanje tvrtki, lakši rast svake kompanije koja pozitivno posluje. Reforme se provode kako bi se oslobodilo gospodarstvo i omogućio ukupni gospodarski rast društva. Taj ukupni gospodarski rast društva, naravno, ima pozitivan utjecaj i na niži sloj stanovništva, ali to je tek sekundarna posljedica reformi i ona je vidljiva tek godinama nakon njihove provedbe. Zato reforme nisu popularne među pukom, a pogotovo među ljevičarima u politici i javnosti.

Ako politika ide s ciljem povlađivanja narodu i ako se donose mjere radi socijalne osjetljivosti, onda to nisu ekonomske reforme. Andrej Plenković je tom svojom izjavom samo potvrdio ono na što su neki ekonomisti već ukazali: to nisu prave reforme.



Da bi se provele prave reforme, država bi prvo trebala značajno smanjiti javnu potrošnju. Bez toga nema ništa. A budući da država u narednom razdoblju planira povećanje javne potrošnje, i to čak brže od planiranog rasta BDP-a, onda je jasno da se nikakve reforme ne provode, već se radi ono što se u hrvatskoj politici radilo i dosad - prelijeva iz šupljeg u prazno.

Dakle, ukinuli su dva mala doprinosa i povećali treći. To je baš prelijevanje iz šupljeg u prazno. Ukidaju neke agencije i urede da bi ih pripojili drugim agencijama i uredima. Povećava se granica za najveći porezni razred kod poreza na dohodak, što je pozitivno, ali ne dovoljno.

Najviši porezni razred trebao bi se ukinuti i trebali bismo imati "jedinstvenu stopu" ili "flat tax". To bi onda bila porezna reforma. Porezna reforma bi bila kad bi se isto učinilo i kod poreza na dobit, a potom i ukinula praksa dvostrukog oporezivanja dobiti. Porezna reforma bi bila kad bi se porezni kod pojednostavio, ali umjesto toga on se još više komplicira.

Ali hej, njima porezna reforma nije ni bila cilj, što je Plenković i sam rekao. Njima je cilj pokazati socijalnu osjetljivost, što god im to značilo. Stoga bih molio ministra Zdravka Marića i novinare u mainstream medijima da nas prestanu dezinformirati nazivajući socijalnu politiku poreznom reformom.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
Marićeva mjera je diskriminatorska, protuustavna i protuzakonita
Reforma na hrvatski način: Umjesto rasterećenja - opterećenje
Marićevi porezni rezovi - kozmetičke mjere bez bitnih promjena. Evo što vlada treba učiniti...
Ovoj vladi ne treba rekonstrukcija nego potpuna dekonstrukcija
Ovako su govorili HDZ-ovci: ʼSlijede oštri rezovi i otpuštanja, velika porezna reforma...ʼ I, što je s time?
Ovaj lik je car: Bio je potpredsjednik antireformske vlade, a sada se sjetio da Hrvatska treba reforme
Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć
Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ
Trebamo li biti zadovoljni? Hrvatski BDP raste 3,9 posto, a mađarski i rumunjski 5 posto
Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?
Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...
Pavić i Plenković se prave ludi: Ne bi bio problem raditi do 67 kad bi takav zakon vrijedio za sve
Ovih 5 stvari već sad znamo o novoj hrvatskoj vladi
Hrvatsko ludilo: antitržišne mjere da bi nahranili debelu zvijer
Radnici HZMO-a više ne žele raditi. Ja ih apsolutno podržavam
Ove tri odluke Plenkovićeve vlade još će više zagorčati život malih poduzetnika
Top 5 razloga zašto je Plenkovićeva vlada gora i od Milanovićeve
Drugovi i drugarice, sretan vam Božić!
Plenković je pravi političar: Puno priča, a ništa ne kaže
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prošlo je 5 godina kako je pokrenuo filantropsku inicijativu za poboljšanje uvjeta i bolju informatičku naobrazbu u hrvatskim školama...

Bakić obilježava 5. godišnjicu IRIM-a: ʼEdukacija je najveći izjednačavač prilikaʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo je jedan od najočitijih primjera uredničke manipulacije kako se neki hrvatski mediji trude ulizati vladajućima.

Manipulacija: U naslovu kažu da građani podržavaju Kujundžićeve poreze, a pitali su samo troje ljudi

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: