Kako je Plenković ustvari priznao da od reforme nema ni ʼrʼ

FOTO: Gov.hr
6.8.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako je Plenković ustvari priznao da od reforme nema ni ʼrʼ


PIŠE Mario Nakić

Mikroekonomska reforma (ili često samo "reforma") znači politike koje su usmjerene ostvarivanju poboljšanja u gospodarskoj efikasnosti. Reforma se može provoditi tako da se eliminiraju ili smanje distorzije u pojedinim sektorima u gospodarstvu ili izmjenom pojedinih ekonomskih politika poput porezne politike ili politike konkurentnosti s naglaskom na ekonomsku efikasnost više nego jednakost ili rast zapošljavanja.

Mogu li se onda aktualne mjere hrvatske vlade nazvati reformom? Pogledajmo što kaže premijer Andrej Plenković:

"Jednim racionalnim, razumnim pristupom nastojimo postići optimalno rješenje kojim pokazujemo socijalnu osjetljivost i koje će, ja vjerujem, biti dobro prihvaćeno."

Kao što vidimo iz njegove izjave, cilj njegove vlade nije ekonomska efikasnost gospodarstva, što je uvjet da bi nešto moglo biti "reforma". Njemu je cilj pokazati socijalnu osjetljivost i da to bude dobro prihvaćeno u narodu.

Svaki put kod provođenja ozbiljnih ekonomskih reformi vlast je suočena sa snažnim kritikama zbog nedovoljne socijalne osjetljivosti. Primjera je mnogo. Švedski konzervativci i liberali su 1990-ih kritizirani od strane socijaldemokrata zbog provođenja ekonomskih reformi koje su oslobodile tržište i omogućile stabilnost u sljedećem razdoblju. Njemački kancelar Gerhard Schröder je bio početkom 2000-ih kritiziran u vlastitoj stranci, SPD-u, kad je proveo reforme poreznog sustava i trgovine. Provođenje reformi nikada nije popularno među narodom i nije im niti cilj da budu popularne među narodom.

Reforme nisu i ne mogu biti socijalna politika. One služe da poboljšaju ekonomsku efikasnost gospodarstva, da omoguće lakše trgovanje, lakše otvaranje radnih mjesta, lakše osnivanje tvrtki, lakši rast svake kompanije koja pozitivno posluje. Reforme se provode kako bi se oslobodilo gospodarstvo i omogućio ukupni gospodarski rast društva. Taj ukupni gospodarski rast društva, naravno, ima pozitivan utjecaj i na niži sloj stanovništva, ali to je tek sekundarna posljedica reformi i ona je vidljiva tek godinama nakon njihove provedbe. Zato reforme nisu popularne među pukom, a pogotovo među ljevičarima u politici i javnosti.

Ako politika ide s ciljem povlađivanja narodu i ako se donose mjere radi socijalne osjetljivosti, onda to nisu ekonomske reforme. Andrej Plenković je tom svojom izjavom samo potvrdio ono na što su neki ekonomisti već ukazali: to nisu prave reforme.



Da bi se provele prave reforme, država bi prvo trebala značajno smanjiti javnu potrošnju. Bez toga nema ništa. A budući da država u narednom razdoblju planira povećanje javne potrošnje, i to čak brže od planiranog rasta BDP-a, onda je jasno da se nikakve reforme ne provode, već se radi ono što se u hrvatskoj politici radilo i dosad - prelijeva iz šupljeg u prazno.

Dakle, ukinuli su dva mala doprinosa i povećali treći. To je baš prelijevanje iz šupljeg u prazno. Ukidaju neke agencije i urede da bi ih pripojili drugim agencijama i uredima. Povećava se granica za najveći porezni razred kod poreza na dohodak, što je pozitivno, ali ne dovoljno.

Najviši porezni razred trebao bi se ukinuti i trebali bismo imati "jedinstvenu stopu" ili "flat tax". To bi onda bila porezna reforma. Porezna reforma bi bila kad bi se isto učinilo i kod poreza na dobit, a potom i ukinula praksa dvostrukog oporezivanja dobiti. Porezna reforma bi bila kad bi se porezni kod pojednostavio, ali umjesto toga on se još više komplicira.

Ali hej, njima porezna reforma nije ni bila cilj, što je Plenković i sam rekao. Njima je cilj pokazati socijalnu osjetljivost, što god im to značilo. Stoga bih molio ministra Zdravka Marića i novinare u mainstream medijima da nas prestanu dezinformirati nazivajući socijalnu politiku poreznom reformom.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Na ovoj stranici jučer navečer nenamjerno smo objavili pogrešnu informaciju i tako moguće doveli čitatelje u zabludu. Ispričavamo se.

Isprika čitateljima zbog dezinformacije

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bio je to uvjet francuskog predsjednika Macrona da njegova stranka stupi u tu grupaciju.

Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Homoseksualnost je i dalje kazneno djelo u više od 40 afričkih država. Bocvana je još jednom dokazala da želi biti predvodnik u razvoju.

Bocvana dekriminalizirala homoseksualnost: ʼDruštvene norme nisu iznad prava na privatnostʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Postoji nešto što država po tom pitanju može učiniti. Mogla bi, recimo, proglasiti nultu stopu tolerancije za nasilje.

Mržnja prema Srbima je skroz besmislena i štetna za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Situacija na tržištu se mijenja u korist fizičkog rada. Neki i u tome vide problem i nepravdu...

Čistačice na moru zarađuju više od mnogih ʼintelektualnihʼ radnika - po nekima, to je problem...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su od nje napravili heroinu. Razlog? Zabranila je održavanje nogometnog turnira u svome gradu.

Ne, reakcija gradonačelnice Supetra nije za pohvalu, ali je, nažalost, za Hrvatsku sasvim normalna

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: