Kako je Trump osramotio nobelovca Krugmana

8.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Kako je Trump osramotio nobelovca Krugmana

Donald Trump je kontroverzna osoba i svojim osebujnim pristupom politici šokira mnoge - od političara, analitičara i novinara do glasača. Ali kakvo god mišljenje imali o njemu, mora se priznati da je slomio svojevrsni medijski rat protiv njega, jer je u gotovo svim mainstream medijima prikazivan kao luđak koji ne može i ne smije pobijediti na izborima za predsjednika. Od pet najvećih američkih televizijskih kuća (ABC, CBS, NBC, CNN i Fox) samo je Fox naklonjen Trumpu, sve su ostale aktivne protiv njega. Iako su posvećivali velik dio svog programa izborima i posebno Trumpu kao kontroverznoj pojavi na političkoj sceni, način prenošenja i analize u velikoj većini slučajeva nisu bile naklonjene Trumpu.

Ista praksa se nastavila i poslije izbora te iako postoji nepisano pravilo kod medija u SAD-u da se nove predsjednike u početku mandata ne kritizira previše, prema nekim analizama je 88% vijesti bilo protiv Trumpa.

Usporedimo li to s medijskim odnosom prema Obami, kojeg su mediji prikazivali kao mesiju koji će ispraviti sve probleme koji postoje u SAD-u, onda ne možemo zanijekati da su mediji pristrano i planirano pokušavali favorizirati kandidate koje oni žele da budu izabrani, a da su zanemarili novinarsku etiku i nepristrano izvještavanje.

Ali protiv Trumpa nisu bile samo televizijske kuće, nego i mnogi intelektualci, hollywoodske zvijezde, političari i druge javne osobe koje se može opisati kao „opinion makere“ tj. ljude koji uživaju određeni ugled u javnosti i njihovi stavovi utječu na javno mnijenje. Trump je, možda svjestan njegovog načina polemiziranja i argumentiranja, sasvim odustao od dodvoravanja „opinionmakerskoj eliti“ i usredotočio se na obične glasače ili, kako ih je Hillary Clinton jednom nazvala, bijednike („deplorables“). Naravno da svi imaju pravo na svoj stav oko pojedinih političkih kandidata, ali situacija oko prošlih predsjedničkih izbora u SAD-u je prelazila sve granice novinarske etike i s jedne i druge strane.

Mainstream mediji su podjednako bili krivi za tzv. „fake news“ koliko i pro-Trump mediji, a nastala situacija je srušila svu kredibilnost koju su mediji i javni opinionmakeri, uključujući intelektualce, imali u javnosti. Malo je bilo onih koji su objektivno govorili o kandidatima i javna retorika se svela na dezinformiranje, laži, izvlačenje iz konteksta te neobjektivnost, a najveći gubitak je bila demokracija. Paradoksalno, mainstream mediji su svojim neobjektivnim izvještavanjem i favoriziranjem Hillary vjerojatno više pomogli Trumpu, koji je svoju kampanju i gradio na antiestablišmentskoj retorici te je svaka medijska manipulacija išla njemu na ruku jer je samo dokazivala njegove tvrdnje o korumpiranosti političkih i medijskih elita, njihovoj odvojenosti od naroda i patronizirajućem odnosu prema biračima.

Jedan od intelektualaca i opinionmakera koji je bio protiv izbora Trumpa za predsjednika je i ekonomski nobelovac Paul Krugman koji je ujedno i redoviti kolumnist za The New York Times. Na izbornu noć je u kolumni predviđao da će izbor Trumpa katastrofalno djelovati na ekonomski rast te da vrlo vjerojatno možemo očekivati globalnu recesiju, bez kraja na vidiku.

"...Za ekonomiju, kao i za sve drugo, dogodila se strašna stvar."

Koliko se njegovo predviđanje obistinilo?

Krugmanova predikcija se temeljila na tome da izbor Trumpa predstavlja nesigurnost, a kako ekonomija puno ovisi o očekivanjima, onda će svaka nesigurnost negativno utjecati na gospodarski rast, što će se prvo osjetiti na burzovnim indeksima. Tako da katastrofična predviđanja velikih opinionmakera i decisionmakera postaju samoispunjavajuća, što je razlog zašto političari, financijski stručnjaci i guverneri često ispadaju pretjerano i naivno optimistični. Jednostavno, svaka javna osoba povezana s ekonomijom mora biti svjesna da njihove izjave imaju težinu te često mogu pokrenuti i/ili pogoršati negativne gospodarske trendove.

Krugman je svojom izjavom da pobjedom Trumpa slijedi velika globalna recesija pokazao da je neodgovorni populist, a ne objektivni makroekonomski analitičar. Naravno da je imao pravo iznijeti svoje mišljenje, ali iznositi jednostavne katastrofične tvrdnje u trenutku kada se dogodila nepredviđena okolnost (kao pobjeda Trumpa) je krajnje neodgovorno i amaterski te nikako na razini jednog nobelovca. Krugman je inače poznat po krivim i površnim predikcijama kao što su bile propast Eurozone, zagovaranje veće državne potrošnje umjesto mjera štednje za izlazak iz gospodarske krize i predviđanje dobrih ekonomskih rezultata venezuelanskog socijalističkog modela. Iako ekonomija nije egzaktna znanost, niz toliko katastrofalno krivih predviđanja govori puno o tome koliko je Krugman relevantan kao makroekonomski analitičar, bez obzira što je dobitnik Nobelove nagrade iz ekonomije.



Gospodarstvo SAD-a godinu dana nakon Trumpove pobjede

Što se tiče Krugmanovih predviđanja oko ekonomije SAD-a poslije pobjede Trumpa očito je da se njegovo predviđanje još jednom nije obistinilo i sasvim suprotno, gospodarstvo SAD-a jako dugo nije bilo jače nego danas. Prošlo je godinu dana od pobjede Trumpa, a gospodarstvo SAD-a napreduje odlično. Burzovni indeksi svakodnevno ruše povijesne rekorde, a u godinu dana od pobjede Trumpa je američko tržište kapitala naraslo za trećinu. Nezaposlenost je pala s 4,4% na 4,1%, što je niže nego što je bila prije izbijanja krize 2008., a posebno je značajno to što je nezaposlenost među Afroamerikancima pala na povijesno niske razine, ispod 7%, što se nije dogodilo otkad se počela pratiti stopa nezaposlenosti 1970-ih.

Vrijednost nekretnina je narasla, a kamate na tridesetogodišnje hipotekarne kredite su pale ispod 4%. Broj ljudi koji koriste bonove za hranu se smanjio za 2 milijuna. Plaća po satu je narasla na 22,3 dolara iako je istodobno pala i nezaposlenost. BDP je u trećem kvartalu 2017. narastao 3,3%, najviše u tri godine, a produktivnost bilježi stalne stope rasta.

Naravno da se ne mogu zasluge za poboljšanje tih ekonomskih pokazatelja pripisati isključivo Trumpu, ali brojke apsolutno pobijaju katastrofična predviđanja Krugmana i mainstream medija koji su predviđali ne samo ekonomski krah SAD-a, nego i svijeta. Trumpova administracija još nije ni počela sa sveobuhvatnim gospodarskim reformama te se treba vidjeti u kojem će smjeru te reforme ići. Sudeći prema najavljenoj poreznoj reformi i predizbornim obećanjima Trumpova administracija će ići u smjeru poreznog rasterećenja i deregulacije.

Iako postoje mnoge kritike na najavljeni plan porezne reforme, sam najavljeni smjer će biti vjerojatno pozitivan za daljnji gospodarski rast. Neki su očekivali dublju poreznu reformu i rezanje poreza, ali vjerujem da je i ova solucija bolje od vjerojatnog dodatnog poreznog opterećenja u slučaju da je pobijedila Hillary Clinton.

U svakom slučaju, Krugman je još jednom katastrofalno pogriješio u svojim makroekonomskim prognozama i time bacio ljagu na svoju titulu ekonomskog nobelovca.



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: