Kako je Trump osramotio nobelovca Krugmana

8.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Kako je Trump osramotio nobelovca Krugmana

Donald Trump je kontroverzna osoba i svojim osebujnim pristupom politici šokira mnoge - od političara, analitičara i novinara do glasača. Ali kakvo god mišljenje imali o njemu, mora se priznati da je slomio svojevrsni medijski rat protiv njega, jer je u gotovo svim mainstream medijima prikazivan kao luđak koji ne može i ne smije pobijediti na izborima za predsjednika. Od pet najvećih američkih televizijskih kuća (ABC, CBS, NBC, CNN i Fox) samo je Fox naklonjen Trumpu, sve su ostale aktivne protiv njega. Iako su posvećivali velik dio svog programa izborima i posebno Trumpu kao kontroverznoj pojavi na političkoj sceni, način prenošenja i analize u velikoj većini slučajeva nisu bile naklonjene Trumpu.

Ista praksa se nastavila i poslije izbora te iako postoji nepisano pravilo kod medija u SAD-u da se nove predsjednike u početku mandata ne kritizira previše, prema nekim analizama je 88% vijesti bilo protiv Trumpa.

Usporedimo li to s medijskim odnosom prema Obami, kojeg su mediji prikazivali kao mesiju koji će ispraviti sve probleme koji postoje u SAD-u, onda ne možemo zanijekati da su mediji pristrano i planirano pokušavali favorizirati kandidate koje oni žele da budu izabrani, a da su zanemarili novinarsku etiku i nepristrano izvještavanje.

Ali protiv Trumpa nisu bile samo televizijske kuće, nego i mnogi intelektualci, hollywoodske zvijezde, političari i druge javne osobe koje se može opisati kao „opinion makere“ tj. ljude koji uživaju određeni ugled u javnosti i njihovi stavovi utječu na javno mnijenje. Trump je, možda svjestan njegovog načina polemiziranja i argumentiranja, sasvim odustao od dodvoravanja „opinionmakerskoj eliti“ i usredotočio se na obične glasače ili, kako ih je Hillary Clinton jednom nazvala, bijednike („deplorables“). Naravno da svi imaju pravo na svoj stav oko pojedinih političkih kandidata, ali situacija oko prošlih predsjedničkih izbora u SAD-u je prelazila sve granice novinarske etike i s jedne i druge strane.

Mainstream mediji su podjednako bili krivi za tzv. „fake news“ koliko i pro-Trump mediji, a nastala situacija je srušila svu kredibilnost koju su mediji i javni opinionmakeri, uključujući intelektualce, imali u javnosti. Malo je bilo onih koji su objektivno govorili o kandidatima i javna retorika se svela na dezinformiranje, laži, izvlačenje iz konteksta te neobjektivnost, a najveći gubitak je bila demokracija. Paradoksalno, mainstream mediji su svojim neobjektivnim izvještavanjem i favoriziranjem Hillary vjerojatno više pomogli Trumpu, koji je svoju kampanju i gradio na antiestablišmentskoj retorici te je svaka medijska manipulacija išla njemu na ruku jer je samo dokazivala njegove tvrdnje o korumpiranosti političkih i medijskih elita, njihovoj odvojenosti od naroda i patronizirajućem odnosu prema biračima.

Jedan od intelektualaca i opinionmakera koji je bio protiv izbora Trumpa za predsjednika je i ekonomski nobelovac Paul Krugman koji je ujedno i redoviti kolumnist za The New York Times. Na izbornu noć je u kolumni predviđao da će izbor Trumpa katastrofalno djelovati na ekonomski rast te da vrlo vjerojatno možemo očekivati globalnu recesiju, bez kraja na vidiku.

"...Za ekonomiju, kao i za sve drugo, dogodila se strašna stvar."

Koliko se njegovo predviđanje obistinilo?

Krugmanova predikcija se temeljila na tome da izbor Trumpa predstavlja nesigurnost, a kako ekonomija puno ovisi o očekivanjima, onda će svaka nesigurnost negativno utjecati na gospodarski rast, što će se prvo osjetiti na burzovnim indeksima. Tako da katastrofična predviđanja velikih opinionmakera i decisionmakera postaju samoispunjavajuća, što je razlog zašto političari, financijski stručnjaci i guverneri često ispadaju pretjerano i naivno optimistični. Jednostavno, svaka javna osoba povezana s ekonomijom mora biti svjesna da njihove izjave imaju težinu te često mogu pokrenuti i/ili pogoršati negativne gospodarske trendove.

Krugman je svojom izjavom da pobjedom Trumpa slijedi velika globalna recesija pokazao da je neodgovorni populist, a ne objektivni makroekonomski analitičar. Naravno da je imao pravo iznijeti svoje mišljenje, ali iznositi jednostavne katastrofične tvrdnje u trenutku kada se dogodila nepredviđena okolnost (kao pobjeda Trumpa) je krajnje neodgovorno i amaterski te nikako na razini jednog nobelovca. Krugman je inače poznat po krivim i površnim predikcijama kao što su bile propast Eurozone, zagovaranje veće državne potrošnje umjesto mjera štednje za izlazak iz gospodarske krize i predviđanje dobrih ekonomskih rezultata venezuelanskog socijalističkog modela. Iako ekonomija nije egzaktna znanost, niz toliko katastrofalno krivih predviđanja govori puno o tome koliko je Krugman relevantan kao makroekonomski analitičar, bez obzira što je dobitnik Nobelove nagrade iz ekonomije.



Gospodarstvo SAD-a godinu dana nakon Trumpove pobjede

Što se tiče Krugmanovih predviđanja oko ekonomije SAD-a poslije pobjede Trumpa očito je da se njegovo predviđanje još jednom nije obistinilo i sasvim suprotno, gospodarstvo SAD-a jako dugo nije bilo jače nego danas. Prošlo je godinu dana od pobjede Trumpa, a gospodarstvo SAD-a napreduje odlično. Burzovni indeksi svakodnevno ruše povijesne rekorde, a u godinu dana od pobjede Trumpa je američko tržište kapitala naraslo za trećinu. Nezaposlenost je pala s 4,4% na 4,1%, što je niže nego što je bila prije izbijanja krize 2008., a posebno je značajno to što je nezaposlenost među Afroamerikancima pala na povijesno niske razine, ispod 7%, što se nije dogodilo otkad se počela pratiti stopa nezaposlenosti 1970-ih.

Vrijednost nekretnina je narasla, a kamate na tridesetogodišnje hipotekarne kredite su pale ispod 4%. Broj ljudi koji koriste bonove za hranu se smanjio za 2 milijuna. Plaća po satu je narasla na 22,3 dolara iako je istodobno pala i nezaposlenost. BDP je u trećem kvartalu 2017. narastao 3,3%, najviše u tri godine, a produktivnost bilježi stalne stope rasta.

Naravno da se ne mogu zasluge za poboljšanje tih ekonomskih pokazatelja pripisati isključivo Trumpu, ali brojke apsolutno pobijaju katastrofična predviđanja Krugmana i mainstream medija koji su predviđali ne samo ekonomski krah SAD-a, nego i svijeta. Trumpova administracija još nije ni počela sa sveobuhvatnim gospodarskim reformama te se treba vidjeti u kojem će smjeru te reforme ići. Sudeći prema najavljenoj poreznoj reformi i predizbornim obećanjima Trumpova administracija će ići u smjeru poreznog rasterećenja i deregulacije.

Iako postoje mnoge kritike na najavljeni plan porezne reforme, sam najavljeni smjer će biti vjerojatno pozitivan za daljnji gospodarski rast. Neki su očekivali dublju poreznu reformu i rezanje poreza, ali vjerujem da je i ova solucija bolje od vjerojatnog dodatnog poreznog opterećenja u slučaju da je pobijedila Hillary Clinton.

U svakom slučaju, Krugman je još jednom katastrofalno pogriješio u svojim makroekonomskim prognozama i time bacio ljagu na svoju titulu ekonomskog nobelovca.



Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: