Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...

22.8.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Moguće je živjeti i raditi u Hrvatskoj, a barem djelomično izbjeći hrvatsku birokraciju i nametnike.
PIŠE: ZORAN IRAK

Kako ostati u Hrvatskoj, a poslovati u Estoniji? Vrlo jednostavno...

Moguće je živjeti i raditi u Hrvatskoj, a barem djelomično izbjeći hrvatsku birokraciju i nametnike.
PIŠE Zoran Irak

Sve češće dobivamo pitanje čitatelja imamo li informacije o osnivanju tvrtke u Estoniji. Može li netko ostati živjeti i raditi u Hrvatskoj, a u isto vrijeme voditi poduzeće u Estoniji i tako izbjeći hrvatske nametnike? Odgovor je: da, barem djelomično.

Estonija je mala baltička zemlja koja je nakon raspada Sovjetskog Saveza čvrsto odlučila okrenuti novu stranicu i što više se približiti svojim nordijskim susjedima na sjeveru. Estonija je pionir u nekim inovacijama na području poduzetništva, na primjer prva je prepoznala potencijal državnih usluga kao biznisa i našla način da te usluge ponudi cijelom svijetu.

Estonija je prva zemlja u svijetu koja nudi e-Residency, digitalni identitet izdan od strane države koji omogućava poduzetnicima diljem svijeta da svoj posao započnu i vode neovisno o lokaciji na kojoj se nalaze. E-residency je zapravo smišljen kako bi privukao sve one koji žele stvarati novu vrijednost i imati respektabilnu tvrtku unutar EU, a da im pritom država što manje visi za vratom.

Estonija već 15 godina provodi svoju kampanju "nula birokracije" pa su građanima i e-rezidentima online dostupne gotovo sve državne usluge - od pregleda zdravstvenog kartona, otvaranja tvrtke pa do plaćanja poreza. Jedino se ne možete vjenčati online, zasad.

Imajte na umu da e-Residency ne daje državljanstvo, boravište, prebivalište ili pravo ulaska u Estoniju ili Europsku uniju. To nije viza ili boravišna dozvola niti fizička identifikacija ili putna isprava. Prijaviti se možete na ovom linku, a treba vam:

⦁ sken osobne iskaznice
⦁ digitalna fotografija formata za putovnice
⦁ kratka motivacijska izjava
⦁ kreditna kartica Visa ili Mastercard za plaćanje troška prijave koji iznosi 100 eura.

Nakon sigurnosne provjere i izdavanja E-residency ID-kartice, što može trajati od 6-8 tjedana, bit ćete obaviješteni da je vaša ID-kartica s čitačem i kodovima spremna za preuzimanje. Ovaj korak morat ćete obaviti osobno u estonskoj ambasadi koju ste naveli u prijavi kao mjesto preuzimanja. Najbliža estonska ambasada nalazi se u Beču.



Vaša tvrtka mora imati estonsku adresu i kontaktnu osobu. Sljedeći korak je odabir jednog od pružatelja poslovnih usluga koji pomažu u postavljanju tvrtke i pružaju međunarodne računovodstvene usluge s financijskim i poreznim savjetovanjem. Za vas će brinuti o mjesečnom i godišnjem izvještavanju, predstavljati vas pred Estonskim poreznim odborom, dostavljati izvješća o vanjskoj usklađenosti s Državnim uredom za statistiku i Središnjom bankom Estonije, dostavljati godišnje izvještaje Estonskom trgovačkom registru i slično, a obično je digitalni potpis vlasnika tvrtke sav trud koji se od vas zahtijeva. Dobivate i adresu s fizičkim poštanskim sandučićem koji se nalazi u estonskoj prijestolnici Tallinnu, a dolazna se pošta obrađuje, digitalizira i prosljeđuje svakodnevno. Ova usluga koštat će vas između 50 i 100 eura mjesečno, ovisno koji paket odaberete, a uz to platit ćete i državnu pristojbu od 190 eura za registraciju tvrtke u Estoniji te naknadu od 25 eura za registraciju tvrtke u Estonskom poslovnom registru.



Za sada otvaranje bankovnog računa online omogućava samo jedna banka – Holvi, a mjesečni trošak održavanja računa je 35 eura. Druga opcija je osobni odlazak u Estoniju i otvaranje bankovnog računa u LHV banci, proces traje 15 minuta i besplatan je, a mjesečni je trošak održavanja računa iznosi 2 eura. LHV je mlada banka s mnogo IT klijenata, zasnivaju poslovanje na API integracijama i cashless filozofiji poslovanja.

E-Residency ne znači ujedno i poreznu rezidentnost i važno je razlikovati pravnu od fizičke osobe, ako si isplaćujete plaću obvezni ste si uplaćivati doprinose i plaćati porez po pravilima zemlje u kojoj živite. Osoba se smatra poreznim rezidentom u državi u kojoj provodi više od 6 mjeseci godišnje.

Porez na dobit u Estoniji iznosi 20 posto i plaća se samo kod isplate profita (kod nas iznosi 12 ili 18 posto, ovisno o visini prihoda, ali se plaća po prijavi, dok se prilikom isplate dobiti plaća još i dodatni porez na dohodak). PDV u Estoniji također iznosi 20%, a prag za ulazak u sustav PDV-a je 40.000 eura prihoda godišnje. Ako živite u Hrvatskoj dužni ste se u roku osam dana od primitka upisati u registar kao stjecatelj dohotka iz inozemstva. Do 31. siječnja sljedeće godine morate obavijestiti Poreznu upravu o primicima na koje je porez plaćen u državi izvora. Na temelju primljenih podataka, Porezna uprava će sama po službenoj dužnosti za poreznog obveznika utvrditi njegovu godišnju poreznu obvezu po osnovi dividende primljene iz inozemstva, pri čemu će vam porez plaćen u inozemstvu uračunati u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj.

Da zaključimo, ako vodite posao koji ne ovisi o teritoriju Hrvatske, estonska tvrtka je savršeno rješenje za vas. Ako nudite konzultantske usluge bilo koje vrste, ili ste programer, bavite se marketingom, dizajner, pisac, bloger itd. Ovo je način za vođenje vašeg poslovanja dok se potpuno usredotočujete na svoj posao bez straha od propisa, zakona, inspekcija, nameta i ostale beskorisne birokracije. Sve druge vlade bi trebale tretirati poslovno okruženje svojih zemalja kao što to čini ova mala europska zemlja: 100% online, transparentno i minimalistički.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Zoran Irak je poduzetnik iz Požege, vlasnik tvrtke za digitalni marketing i dizajn. Voli planinarenje, pse i sve vezano uz tehnologiju. >>VIŠE
Vezano
Estonija - zemlja koja je postigla sve što Hrvatska nije
Zemlje Baltika - pametnom politikom za 20 godina od siromaštva do prosperiteta
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!
Ove zemlje imaju najjednostavniji porezni sustav u razvijenom svijetu
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Kako je Estonija postala najnaprednija zemlja istočne Europe?
Kako je Estonija, među svim ex-komunističkim zemljama, jedina uspjela iskorijeniti korupciju
Kako je Estonija pobijedila Finsku i Švicarsku u efikasnosti obrazovanja
Estonija prvi put bilježi rast stanovništva, evo kako su uspjeli preokrenuti trendove
Fact check: Utječe li visina učiteljske plaće na kvalitetu obrazovanja?
Tek kad s Jelačićevog trga budemo mahali zastavama Estonije, znat ćemo da su promjene na vidiku
Liberali u Estoniji obećali smanjiti naknadu za nezaposlene pa pobijedili na izborima
Ovo je prava priča o propasti Slavonije: Kad zadnja svinja utihne
Dragi birokrati, ne treba nam vaše dopuštenje da bismo radili poslove koje znamo raditi!
Turizam je hrvatska sreća velika
Politički uhljebi ograničavaju rast hrvatskog gospodarstva
Ministre Kuščeviću, ovo su razlike između hrvatskih birokrata i radnika Microsofta
CEA: Hrvatska bi do 2025. mogla povećati BDP za 30 posto, ali puno je otpornika
Osijek: U vrijeme Khuena Hedervaryja birokracija je bila brža nego danas
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: