Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj

22.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj

Sunce i more su nedvojbeno glavna obilježja hrvatskog turizma i temelj na kojem se gradi turistička ponuda. Ako napravimo listu glavnih obilježja turizma u Hrvatskoj, brzo ćemo doći do apartmana. Najveći dio smještajnih kapaciteta su upravo mali obiteljski apartmani. Dobar dio stanovništva uz obalu posjeduje apartmane kojima nadopunjuju svoj kućni budžet i osigurava im relativno ugodnu egzistenciju. To je ujedno i razlog zbog čega stanovništvo ne iseljava iz područja uz obalu dok se Slavonija, Lika i Zagora prazne.

Od svih demografskih mjera koje postoje nijedna nije toliko efikasna za suzbijanje iseljavanja kao apartmani, ali problem je što apartmani ne mogu demografski spašavati cijelu državu jer je turizam prilično prostorno lokaliziran na područja uz obalu koja čine mali dio površine Hrvatske.

Apartmanizacija je nedvojbeno jako korisna za podizanje životnog standarda i buđenje poduzetničkog duha stanovništva. Moglo bi se reći da su apartmani ti koji su učili građane RH poduzetništvu. Čast iznimkama, ali u 28 godina od kraja socijalizma u Hrvatskoj se još nije razvio poduzetnički duh financijske samostalnosti, odgovornosti za vlastitu sudbinu, inovativnosti i neprestanog traženja novih prilika za poboljšavanje vlastitih životnih uvjeta.

Glavni razlozi za to su loše ekonomske politike, zagušujuća birokracija te loš porezni sustav. Ali ne treba zanemariti ni mentalitet i opće društveno stanje naslijeđeno iz bivše države koje se održava piskaranjem i ispraznoj javnoj argumentaciji socijalističkih apologeta proizašlih iz privilegirane političko-birokratske klase u Jugoslaviji. Dakako, svi ti razlozi su u međudjelovanju i održavaju jedni druge, socijalistički mentalitet traži od političara da održavaju trenutni status quo i izbjegavaju slobodnotržišne reforme, političari financiraju, promoviraju i zagovaraju razne medijske i "intelektualne" promotore socijalizma, oni još čvršće uvjeravaju građane da je njihov socijalistički mentalitet ispravan i tako u krug, što uzrokuje da država i društvo žive u prošlom vremenu i teško se mijenjaju dok ostatak svijeta grabi naprijed krupnim koracima.

Relativna ekonomska neuspješnost Hrvatske u odnosu na ostale države Europe koje su napustile socijalističko polito-ekonomsko uređenje je dokaz toga.

Apartmani su do sada jedini poduzetnički "projekt" raširen u društvu, koji je nastao gotovo isključivo privatnim inicijativama bez poticanja, usmjeravanja i kontroliranja od strane države. Radi se isključivo o odgovoru na potražnju koja postoji na tržištu. Poslije propasti brojnih hotela i odmarališta iz razdoblja socijalizma, koji nisu mogli biti rentabilni ni u idealnim turističkim uvjetima (doduše Domovinski rat je također dio razloga zbog kojeg su propali), nesposobnosti države da prenamjeni vojne objekte po obali, stanovništvo vidi priliku i popunjava rupu nastalu propašću socijalističkih turističkih poduzeća. Danas Istra, Kvarner, Dalmacija i Dubrovnik žive primarno od turizma, točnije od apartmana.

Zašto se poduzetnički duh u turizmu manifestirao primarno apartmanizacijom, a jako malo građenjem hotela, hostela, kampova i slično? Logika nalaže da će se ako turizam pobuđuje poduzetnički duh to manifestirati ne samo apartmanima, nego i drugim oblicima turističke ponude te djelatnosti vezanih za turizam. Ali ništa se nije toliko brzo razvijalo kao apartmani. Ne samo da drugi oblici turističkog smještaja nisu doživjeli toliko veliki rast, nego i djelatnosti koje su komplementarne s turizmom nisu imale veliki rast. Ribolov je u konstantnom padu, poljoprivreda iz unutrašnjosti nije doživjela znatniji porast (dapače, polja Dalmatinske Zagore su većinom neobrađena), ratarstvo je gotovo iščezlo, a ni ostale gospodarske grane nisu osjetile velike koristi turizma (eventualno građevinarstvo).

Ako je poduzetnički duh proradio kod apartmana, zašto nije proradio u ostalim djelatnostima?

Ako sagledamo poreznu politiku, stvari postaju savršeno jasne. Iznajmljivanje apartmana ima povlašten porezni tretman, pri čemu ne treba sugerirati na to da apartmane treba više oporezivati, nego da bi valjalo smanjiti porezno opterećenje na druge djelatnosti. Djelatnost iznajmljivanja apartmana plaćaju razmjerno male poreze u odnosu na sve ostalo. Sama činjenica da iznajmljivači apartmana ne plaćaju PDV (do 20 ležajeva) uvodi veliki disbalans u odnos njihove profitabilnosti s ostalim djelatnostima. Zašto bi bilo tko otvarao hotele i hostele (osim ako se radi o velikim projektima, a ne malim poduzetničkim inicijativama), zašto bi se bilo tko bavio poljoprivredom, ribarstvom, otvarao male industrijske pogone i ostalo ako na sve to mora plaćati PDV i nekoliko stotina parafiskalnih nameta te se probijati kroz birokratsku šumu pravilnika i regulacija ako može relativno lakše sagraditi apartman, ne obračunavati PDV i voditi jednostavno računovodstvo?

Državni „zagrljaj“ nad gospodarstvom je najlabaviji kod apartmana i u toj djelatnosti je relativno malo porezno opterećenje, dok sve ostale gospodarske grane država guši. Ugostiteljstvo je još i moglo normalno poslovati dok je stopa PDV-a za takve djelatnosti bila snižena, a od kad se podigla ugostitelji su prisiljeni raznim poreznim evazijama kao što je prijavljivanje novog poslovnog subjekta svake godine da bi bili oslobođeni od PDV-a, stalno bježati od porezno-birokratske nemani.

Treba priznati da država te ostale djelatnosti subvencionira daleko više od apartmana, posebno poljoprivredu. Činjenica da su apartmani očigledno puno bolja investicija od poljoprivrede je dosta jak argument da malo porezno opterećenje bolje potiče ekonomsku djelatnost od subvencioniranja i državne ʺzaštiteʺ.



Naravno, treba uzeti i druge varijable u obzir pa je tako jasno da Hrvatska ima veću komparativnu prednost u turizmu nego u poljoprivredi te da je u turizmu Hrvatska kompetitivnija nego u poljoprivredi, ali unatoč tome se može izvući zaključak da je najbolje što država može učiniti za poticanje gospodarske djelatnosti i stvaranja bogatstva to da se jednostavno što manje miješa u ekonomiju.

Prelijevanje iz šupljeg u prazno, tj. veliko oporezivanje da bi se više subvencioniralo nema smisla jer proizvodi distorzije u alokaciji resursa a većina poreznih prihoda koji guše gospodarstvo se ionako koristi za održavanje birokratskog aparata koji će upravljati cijelim procesom oporezivanja i subvencioniranja. To je na tragu istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu da su porezne olakšice pet puta efikasnije od subvencija. A pri tom ne stvaraju distorzije i neefikasnost u alokaciji resursa.

Kako to da političari i ekonomski stručnjaci još to nisu primijetili? Možda zbog toga što se njihov ekonomski način razmišljanja bavi pitanjima redistribucije, subvencioniranja, oporezivanja, "zaštite", spašavanja i ograničavanja. Svi socijalisti slično razmišljaju, bez obzira da političku pripadnost i svjetonazorske stavove. Ali ne treba kriviti samo njih. Valja pogledati istinu i oči i priznati da upravo to većina stanovništva traži od političara i ostalih "decision makera". Biti političar koji nije socijalist je jako teško u Hrvatskoj pa je sasvim jasno zašto se nitko od njih ne želi odmaknuti od te trulog načina ekonomskog rezoniranja.

Stanovništvo traži socijaliste, stanovništvo dobije socijaliste. Ono što su stanovnici RH tražili, to su i dobili. A socijalističke zablude su Hrvatsku dovele do toga da je najmanje razvijena država EU ako izuzmemo Bugarsku. Po bogatstvu su nas prestigle skoro sve bivše socijalističke države istočne Europe jer su za razliku od nas odbacili iste socijalističke zablude koje i dan danas slavimo. Za njih plaćamo ultimativnu cijenu, demografsko izumiranje.

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: