Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj

22.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj

Sunce i more su nedvojbeno glavna obilježja hrvatskog turizma i temelj na kojem se gradi turistička ponuda. Ako napravimo listu glavnih obilježja turizma u Hrvatskoj, brzo ćemo doći do apartmana. Najveći dio smještajnih kapaciteta su upravo mali obiteljski apartmani. Dobar dio stanovništva uz obalu posjeduje apartmane kojima nadopunjuju svoj kućni budžet i osigurava im relativno ugodnu egzistenciju. To je ujedno i razlog zbog čega stanovništvo ne iseljava iz područja uz obalu dok se Slavonija, Lika i Zagora prazne.

Od svih demografskih mjera koje postoje nijedna nije toliko efikasna za suzbijanje iseljavanja kao apartmani, ali problem je što apartmani ne mogu demografski spašavati cijelu državu jer je turizam prilično prostorno lokaliziran na područja uz obalu koja čine mali dio površine Hrvatske.

Apartmanizacija je nedvojbeno jako korisna za podizanje životnog standarda i buđenje poduzetničkog duha stanovništva. Moglo bi se reći da su apartmani ti koji su učili građane RH poduzetništvu. Čast iznimkama, ali u 28 godina od kraja socijalizma u Hrvatskoj se još nije razvio poduzetnički duh financijske samostalnosti, odgovornosti za vlastitu sudbinu, inovativnosti i neprestanog traženja novih prilika za poboljšavanje vlastitih životnih uvjeta.

Glavni razlozi za to su loše ekonomske politike, zagušujuća birokracija te loš porezni sustav. Ali ne treba zanemariti ni mentalitet i opće društveno stanje naslijeđeno iz bivše države koje se održava piskaranjem i ispraznoj javnoj argumentaciji socijalističkih apologeta proizašlih iz privilegirane političko-birokratske klase u Jugoslaviji. Dakako, svi ti razlozi su u međudjelovanju i održavaju jedni druge, socijalistički mentalitet traži od političara da održavaju trenutni status quo i izbjegavaju slobodnotržišne reforme, političari financiraju, promoviraju i zagovaraju razne medijske i "intelektualne" promotore socijalizma, oni još čvršće uvjeravaju građane da je njihov socijalistički mentalitet ispravan i tako u krug, što uzrokuje da država i društvo žive u prošlom vremenu i teško se mijenjaju dok ostatak svijeta grabi naprijed krupnim koracima.

Relativna ekonomska neuspješnost Hrvatske u odnosu na ostale države Europe koje su napustile socijalističko polito-ekonomsko uređenje je dokaz toga.

Apartmani su do sada jedini poduzetnički "projekt" raširen u društvu, koji je nastao gotovo isključivo privatnim inicijativama bez poticanja, usmjeravanja i kontroliranja od strane države. Radi se isključivo o odgovoru na potražnju koja postoji na tržištu. Poslije propasti brojnih hotela i odmarališta iz razdoblja socijalizma, koji nisu mogli biti rentabilni ni u idealnim turističkim uvjetima (doduše Domovinski rat je također dio razloga zbog kojeg su propali), nesposobnosti države da prenamjeni vojne objekte po obali, stanovništvo vidi priliku i popunjava rupu nastalu propašću socijalističkih turističkih poduzeća. Danas Istra, Kvarner, Dalmacija i Dubrovnik žive primarno od turizma, točnije od apartmana.

Zašto se poduzetnički duh u turizmu manifestirao primarno apartmanizacijom, a jako malo građenjem hotela, hostela, kampova i slično? Logika nalaže da će se ako turizam pobuđuje poduzetnički duh to manifestirati ne samo apartmanima, nego i drugim oblicima turističke ponude te djelatnosti vezanih za turizam. Ali ništa se nije toliko brzo razvijalo kao apartmani. Ne samo da drugi oblici turističkog smještaja nisu doživjeli toliko veliki rast, nego i djelatnosti koje su komplementarne s turizmom nisu imale veliki rast. Ribolov je u konstantnom padu, poljoprivreda iz unutrašnjosti nije doživjela znatniji porast (dapače, polja Dalmatinske Zagore su većinom neobrađena), ratarstvo je gotovo iščezlo, a ni ostale gospodarske grane nisu osjetile velike koristi turizma (eventualno građevinarstvo).

Ako je poduzetnički duh proradio kod apartmana, zašto nije proradio u ostalim djelatnostima?

Ako sagledamo poreznu politiku, stvari postaju savršeno jasne. Iznajmljivanje apartmana ima povlašten porezni tretman, pri čemu ne treba sugerirati na to da apartmane treba više oporezivati, nego da bi valjalo smanjiti porezno opterećenje na druge djelatnosti. Djelatnost iznajmljivanja apartmana plaćaju razmjerno male poreze u odnosu na sve ostalo. Sama činjenica da iznajmljivači apartmana ne plaćaju PDV (do 20 ležajeva) uvodi veliki disbalans u odnos njihove profitabilnosti s ostalim djelatnostima. Zašto bi bilo tko otvarao hotele i hostele (osim ako se radi o velikim projektima, a ne malim poduzetničkim inicijativama), zašto bi se bilo tko bavio poljoprivredom, ribarstvom, otvarao male industrijske pogone i ostalo ako na sve to mora plaćati PDV i nekoliko stotina parafiskalnih nameta te se probijati kroz birokratsku šumu pravilnika i regulacija ako može relativno lakše sagraditi apartman, ne obračunavati PDV i voditi jednostavno računovodstvo?

Državni „zagrljaj“ nad gospodarstvom je najlabaviji kod apartmana i u toj djelatnosti je relativno malo porezno opterećenje, dok sve ostale gospodarske grane država guši. Ugostiteljstvo je još i moglo normalno poslovati dok je stopa PDV-a za takve djelatnosti bila snižena, a od kad se podigla ugostitelji su prisiljeni raznim poreznim evazijama kao što je prijavljivanje novog poslovnog subjekta svake godine da bi bili oslobođeni od PDV-a, stalno bježati od porezno-birokratske nemani.

Treba priznati da država te ostale djelatnosti subvencionira daleko više od apartmana, posebno poljoprivredu. Činjenica da su apartmani očigledno puno bolja investicija od poljoprivrede je dosta jak argument da malo porezno opterećenje bolje potiče ekonomsku djelatnost od subvencioniranja i državne ʺzaštiteʺ.



Naravno, treba uzeti i druge varijable u obzir pa je tako jasno da Hrvatska ima veću komparativnu prednost u turizmu nego u poljoprivredi te da je u turizmu Hrvatska kompetitivnija nego u poljoprivredi, ali unatoč tome se može izvući zaključak da je najbolje što država može učiniti za poticanje gospodarske djelatnosti i stvaranja bogatstva to da se jednostavno što manje miješa u ekonomiju.

Prelijevanje iz šupljeg u prazno, tj. veliko oporezivanje da bi se više subvencioniralo nema smisla jer proizvodi distorzije u alokaciji resursa a većina poreznih prihoda koji guše gospodarstvo se ionako koristi za održavanje birokratskog aparata koji će upravljati cijelim procesom oporezivanja i subvencioniranja. To je na tragu istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu da su porezne olakšice pet puta efikasnije od subvencija. A pri tom ne stvaraju distorzije i neefikasnost u alokaciji resursa.

Kako to da političari i ekonomski stručnjaci još to nisu primijetili? Možda zbog toga što se njihov ekonomski način razmišljanja bavi pitanjima redistribucije, subvencioniranja, oporezivanja, "zaštite", spašavanja i ograničavanja. Svi socijalisti slično razmišljaju, bez obzira da političku pripadnost i svjetonazorske stavove. Ali ne treba kriviti samo njih. Valja pogledati istinu i oči i priznati da upravo to većina stanovništva traži od političara i ostalih "decision makera". Biti političar koji nije socijalist je jako teško u Hrvatskoj pa je sasvim jasno zašto se nitko od njih ne želi odmaknuti od te trulog načina ekonomskog rezoniranja.

Stanovništvo traži socijaliste, stanovništvo dobije socijaliste. Ono što su stanovnici RH tražili, to su i dobili. A socijalističke zablude su Hrvatsku dovele do toga da je najmanje razvijena država EU ako izuzmemo Bugarsku. Po bogatstvu su nas prestigle skoro sve bivše socijalističke države istočne Europe jer su za razliku od nas odbacili iste socijalističke zablude koje i dan danas slavimo. Za njih plaćamo ultimativnu cijenu, demografsko izumiranje.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: