Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj

22.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj

Sunce i more su nedvojbeno glavna obilježja hrvatskog turizma i temelj na kojem se gradi turistička ponuda. Ako napravimo listu glavnih obilježja turizma u Hrvatskoj, brzo ćemo doći do apartmana. Najveći dio smještajnih kapaciteta su upravo mali obiteljski apartmani. Dobar dio stanovništva uz obalu posjeduje apartmane kojima nadopunjuju svoj kućni budžet i osigurava im relativno ugodnu egzistenciju. To je ujedno i razlog zbog čega stanovništvo ne iseljava iz područja uz obalu dok se Slavonija, Lika i Zagora prazne.

Od svih demografskih mjera koje postoje nijedna nije toliko efikasna za suzbijanje iseljavanja kao apartmani, ali problem je što apartmani ne mogu demografski spašavati cijelu državu jer je turizam prilično prostorno lokaliziran na područja uz obalu koja čine mali dio površine Hrvatske.

Apartmanizacija je nedvojbeno jako korisna za podizanje životnog standarda i buđenje poduzetničkog duha stanovništva. Moglo bi se reći da su apartmani ti koji su učili građane RH poduzetništvu. Čast iznimkama, ali u 28 godina od kraja socijalizma u Hrvatskoj se još nije razvio poduzetnički duh financijske samostalnosti, odgovornosti za vlastitu sudbinu, inovativnosti i neprestanog traženja novih prilika za poboljšavanje vlastitih životnih uvjeta.

Glavni razlozi za to su loše ekonomske politike, zagušujuća birokracija te loš porezni sustav. Ali ne treba zanemariti ni mentalitet i opće društveno stanje naslijeđeno iz bivše države koje se održava piskaranjem i ispraznoj javnoj argumentaciji socijalističkih apologeta proizašlih iz privilegirane političko-birokratske klase u Jugoslaviji. Dakako, svi ti razlozi su u međudjelovanju i održavaju jedni druge, socijalistički mentalitet traži od političara da održavaju trenutni status quo i izbjegavaju slobodnotržišne reforme, političari financiraju, promoviraju i zagovaraju razne medijske i "intelektualne" promotore socijalizma, oni još čvršće uvjeravaju građane da je njihov socijalistički mentalitet ispravan i tako u krug, što uzrokuje da država i društvo žive u prošlom vremenu i teško se mijenjaju dok ostatak svijeta grabi naprijed krupnim koracima.

Relativna ekonomska neuspješnost Hrvatske u odnosu na ostale države Europe koje su napustile socijalističko polito-ekonomsko uređenje je dokaz toga.


Apartmani su do sada jedini poduzetnički "projekt" raširen u društvu, koji je nastao gotovo isključivo privatnim inicijativama bez poticanja, usmjeravanja i kontroliranja od strane države. Radi se isključivo o odgovoru na potražnju koja postoji na tržištu. Poslije propasti brojnih hotela i odmarališta iz razdoblja socijalizma, koji nisu mogli biti rentabilni ni u idealnim turističkim uvjetima (doduše Domovinski rat je također dio razloga zbog kojeg su propali), nesposobnosti države da prenamjeni vojne objekte po obali, stanovništvo vidi priliku i popunjava rupu nastalu propašću socijalističkih turističkih poduzeća. Danas Istra, Kvarner, Dalmacija i Dubrovnik žive primarno od turizma, točnije od apartmana.

Zašto se poduzetnički duh u turizmu manifestirao primarno apartmanizacijom, a jako malo građenjem hotela, hostela, kampova i slično? Logika nalaže da će se ako turizam pobuđuje poduzetnički duh to manifestirati ne samo apartmanima, nego i drugim oblicima turističke ponude te djelatnosti vezanih za turizam. Ali ništa se nije toliko brzo razvijalo kao apartmani. Ne samo da drugi oblici turističkog smještaja nisu doživjeli toliko veliki rast, nego i djelatnosti koje su komplementarne s turizmom nisu imale veliki rast. Ribolov je u konstantnom padu, poljoprivreda iz unutrašnjosti nije doživjela znatniji porast (dapače, polja Dalmatinske Zagore su većinom neobrađena), ratarstvo je gotovo iščezlo, a ni ostale gospodarske grane nisu osjetile velike koristi turizma (eventualno građevinarstvo).

Ako je poduzetnički duh proradio kod apartmana, zašto nije proradio u ostalim djelatnostima?

Ako sagledamo poreznu politiku, stvari postaju savršeno jasne. Iznajmljivanje apartmana ima povlašten porezni tretman, pri čemu ne treba sugerirati na to da apartmane treba više oporezivati, nego da bi valjalo smanjiti porezno opterećenje na druge djelatnosti. Djelatnost iznajmljivanja apartmana plaćaju razmjerno male poreze u odnosu na sve ostalo. Sama činjenica da iznajmljivači apartmana ne plaćaju PDV (do 20 ležajeva) uvodi veliki disbalans u odnos njihove profitabilnosti s ostalim djelatnostima. Zašto bi bilo tko otvarao hotele i hostele (osim ako se radi o velikim projektima, a ne malim poduzetničkim inicijativama), zašto bi se bilo tko bavio poljoprivredom, ribarstvom, otvarao male industrijske pogone i ostalo ako na sve to mora plaćati PDV i nekoliko stotina parafiskalnih nameta te se probijati kroz birokratsku šumu pravilnika i regulacija ako može relativno lakše sagraditi apartman, ne obračunavati PDV i voditi jednostavno računovodstvo?

Državni „zagrljaj“ nad gospodarstvom je najlabaviji kod apartmana i u toj djelatnosti je relativno malo porezno opterećenje, dok sve ostale gospodarske grane država guši. Ugostiteljstvo je još i moglo normalno poslovati dok je stopa PDV-a za takve djelatnosti bila snižena, a od kad se podigla ugostitelji su prisiljeni raznim poreznim evazijama kao što je prijavljivanje novog poslovnog subjekta svake godine da bi bili oslobođeni od PDV-a, stalno bježati od porezno-birokratske nemani.

Treba priznati da država te ostale djelatnosti subvencionira daleko više od apartmana, posebno poljoprivredu. Činjenica da su apartmani očigledno puno bolja investicija od poljoprivrede je dosta jak argument da malo porezno opterećenje bolje potiče ekonomsku djelatnost od subvencioniranja i državne ʺzaštiteʺ.



Naravno, treba uzeti i druge varijable u obzir pa je tako jasno da Hrvatska ima veću komparativnu prednost u turizmu nego u poljoprivredi te da je u turizmu Hrvatska kompetitivnija nego u poljoprivredi, ali unatoč tome se može izvući zaključak da je najbolje što država može učiniti za poticanje gospodarske djelatnosti i stvaranja bogatstva to da se jednostavno što manje miješa u ekonomiju.

Prelijevanje iz šupljeg u prazno, tj. veliko oporezivanje da bi se više subvencioniralo nema smisla jer proizvodi distorzije u alokaciji resursa a većina poreznih prihoda koji guše gospodarstvo se ionako koristi za održavanje birokratskog aparata koji će upravljati cijelim procesom oporezivanja i subvencioniranja. To je na tragu istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu da su porezne olakšice pet puta efikasnije od subvencija. A pri tom ne stvaraju distorzije i neefikasnost u alokaciji resursa.

Kako to da političari i ekonomski stručnjaci još to nisu primijetili? Možda zbog toga što se njihov ekonomski način razmišljanja bavi pitanjima redistribucije, subvencioniranja, oporezivanja, "zaštite", spašavanja i ograničavanja. Svi socijalisti slično razmišljaju, bez obzira da političku pripadnost i svjetonazorske stavove. Ali ne treba kriviti samo njih. Valja pogledati istinu i oči i priznati da upravo to većina stanovništva traži od političara i ostalih "decision makera". Biti političar koji nije socijalist je jako teško u Hrvatskoj pa je sasvim jasno zašto se nitko od njih ne želi odmaknuti od te trulog načina ekonomskog rezoniranja.

Stanovništvo traži socijaliste, stanovništvo dobije socijaliste. Ono što su stanovnici RH tražili, to su i dobili. A socijalističke zablude su Hrvatsku dovele do toga da je najmanje razvijena država EU ako izuzmemo Bugarsku. Po bogatstvu su nas prestigle skoro sve bivše socijalističke države istočne Europe jer su za razliku od nas odbacili iste socijalističke zablude koje i dan danas slavimo. Za njih plaćamo ultimativnu cijenu, demografsko izumiranje.

 




VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ-ov kandidat za EU parlament obećava bolju edukaciju, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. A lijepo vrijeme?

Resslerova obećanja su kao da ih je prepisao od Marasa ili Tomaševića

Društvo

PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Pitanje je ima li država pravo upotrijebiti silu da bi zabranila nekom stranom proizvođaču prodaju svoga proizvoda kupcu u Hrvatskoj.

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi trebalo postati standard, pa čak i obaveza, za sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj.

Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne

Politika

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Kao što nemaju svi građani iste države jednake financijske navike, tako se međusobno razlikuju i države.

I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako je Senat većinom glasova donio zakon, on će završiti na sudu pa će to automatski zakočiti njegovo uvođenje.

Do zabrane pobačaja u Alabami neće doći još jako dugo, a možda i nikada

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najbolje u Europi kotira Malta, a na dnu su Azerbajdžan, Turska, Armenija i Rusija. Hrvatska je u sredini EU zemalja.

LGBT prava: Hrvatska u tri godine pala za čak 6 pozicija, ali i dalje je vodeća u istočnoj Europi

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Posljednjih 30-ak godina oni se uspješno igraju s nama. Možda je došlo vrijeme da se i mi malo poigramo s njima.

Zaslužuju li političke stranke u Hrvatskoj vaš novac?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: