Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj

22.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj

Sunce i more su nedvojbeno glavna obilježja hrvatskog turizma i temelj na kojem se gradi turistička ponuda. Ako napravimo listu glavnih obilježja turizma u Hrvatskoj, brzo ćemo doći do apartmana. Najveći dio smještajnih kapaciteta su upravo mali obiteljski apartmani. Dobar dio stanovništva uz obalu posjeduje apartmane kojima nadopunjuju svoj kućni budžet i osigurava im relativno ugodnu egzistenciju. To je ujedno i razlog zbog čega stanovništvo ne iseljava iz područja uz obalu dok se Slavonija, Lika i Zagora prazne.

Od svih demografskih mjera koje postoje nijedna nije toliko efikasna za suzbijanje iseljavanja kao apartmani, ali problem je što apartmani ne mogu demografski spašavati cijelu državu jer je turizam prilično prostorno lokaliziran na područja uz obalu koja čine mali dio površine Hrvatske.

Apartmanizacija je nedvojbeno jako korisna za podizanje životnog standarda i buđenje poduzetničkog duha stanovništva. Moglo bi se reći da su apartmani ti koji su učili građane RH poduzetništvu. Čast iznimkama, ali u 28 godina od kraja socijalizma u Hrvatskoj se još nije razvio poduzetnički duh financijske samostalnosti, odgovornosti za vlastitu sudbinu, inovativnosti i neprestanog traženja novih prilika za poboljšavanje vlastitih životnih uvjeta.

Glavni razlozi za to su loše ekonomske politike, zagušujuća birokracija te loš porezni sustav. Ali ne treba zanemariti ni mentalitet i opće društveno stanje naslijeđeno iz bivše države koje se održava piskaranjem i ispraznoj javnoj argumentaciji socijalističkih apologeta proizašlih iz privilegirane političko-birokratske klase u Jugoslaviji. Dakako, svi ti razlozi su u međudjelovanju i održavaju jedni druge, socijalistički mentalitet traži od političara da održavaju trenutni status quo i izbjegavaju slobodnotržišne reforme, političari financiraju, promoviraju i zagovaraju razne medijske i "intelektualne" promotore socijalizma, oni još čvršće uvjeravaju građane da je njihov socijalistički mentalitet ispravan i tako u krug, što uzrokuje da država i društvo žive u prošlom vremenu i teško se mijenjaju dok ostatak svijeta grabi naprijed krupnim koracima.

Relativna ekonomska neuspješnost Hrvatske u odnosu na ostale države Europe koje su napustile socijalističko polito-ekonomsko uređenje je dokaz toga.

Apartmani su do sada jedini poduzetnički "projekt" raširen u društvu, koji je nastao gotovo isključivo privatnim inicijativama bez poticanja, usmjeravanja i kontroliranja od strane države. Radi se isključivo o odgovoru na potražnju koja postoji na tržištu. Poslije propasti brojnih hotela i odmarališta iz razdoblja socijalizma, koji nisu mogli biti rentabilni ni u idealnim turističkim uvjetima (doduše Domovinski rat je također dio razloga zbog kojeg su propali), nesposobnosti države da prenamjeni vojne objekte po obali, stanovništvo vidi priliku i popunjava rupu nastalu propašću socijalističkih turističkih poduzeća. Danas Istra, Kvarner, Dalmacija i Dubrovnik žive primarno od turizma, točnije od apartmana.

Zašto se poduzetnički duh u turizmu manifestirao primarno apartmanizacijom, a jako malo građenjem hotela, hostela, kampova i slično? Logika nalaže da će se ako turizam pobuđuje poduzetnički duh to manifestirati ne samo apartmanima, nego i drugim oblicima turističke ponude te djelatnosti vezanih za turizam. Ali ništa se nije toliko brzo razvijalo kao apartmani. Ne samo da drugi oblici turističkog smještaja nisu doživjeli toliko veliki rast, nego i djelatnosti koje su komplementarne s turizmom nisu imale veliki rast. Ribolov je u konstantnom padu, poljoprivreda iz unutrašnjosti nije doživjela znatniji porast (dapače, polja Dalmatinske Zagore su većinom neobrađena), ratarstvo je gotovo iščezlo, a ni ostale gospodarske grane nisu osjetile velike koristi turizma (eventualno građevinarstvo).

Ako je poduzetnički duh proradio kod apartmana, zašto nije proradio u ostalim djelatnostima?

Ako sagledamo poreznu politiku, stvari postaju savršeno jasne. Iznajmljivanje apartmana ima povlašten porezni tretman, pri čemu ne treba sugerirati na to da apartmane treba više oporezivati, nego da bi valjalo smanjiti porezno opterećenje na druge djelatnosti. Djelatnost iznajmljivanja apartmana plaćaju razmjerno male poreze u odnosu na sve ostalo. Sama činjenica da iznajmljivači apartmana ne plaćaju PDV (do 20 ležajeva) uvodi veliki disbalans u odnos njihove profitabilnosti s ostalim djelatnostima. Zašto bi bilo tko otvarao hotele i hostele (osim ako se radi o velikim projektima, a ne malim poduzetničkim inicijativama), zašto bi se bilo tko bavio poljoprivredom, ribarstvom, otvarao male industrijske pogone i ostalo ako na sve to mora plaćati PDV i nekoliko stotina parafiskalnih nameta te se probijati kroz birokratsku šumu pravilnika i regulacija ako može relativno lakše sagraditi apartman, ne obračunavati PDV i voditi jednostavno računovodstvo?

Državni „zagrljaj“ nad gospodarstvom je najlabaviji kod apartmana i u toj djelatnosti je relativno malo porezno opterećenje, dok sve ostale gospodarske grane država guši. Ugostiteljstvo je još i moglo normalno poslovati dok je stopa PDV-a za takve djelatnosti bila snižena, a od kad se podigla ugostitelji su prisiljeni raznim poreznim evazijama kao što je prijavljivanje novog poslovnog subjekta svake godine da bi bili oslobođeni od PDV-a, stalno bježati od porezno-birokratske nemani.

Treba priznati da država te ostale djelatnosti subvencionira daleko više od apartmana, posebno poljoprivredu. Činjenica da su apartmani očigledno puno bolja investicija od poljoprivrede je dosta jak argument da malo porezno opterećenje bolje potiče ekonomsku djelatnost od subvencioniranja i državne ʺzaštiteʺ.



Naravno, treba uzeti i druge varijable u obzir pa je tako jasno da Hrvatska ima veću komparativnu prednost u turizmu nego u poljoprivredi te da je u turizmu Hrvatska kompetitivnija nego u poljoprivredi, ali unatoč tome se može izvući zaključak da je najbolje što država može učiniti za poticanje gospodarske djelatnosti i stvaranja bogatstva to da se jednostavno što manje miješa u ekonomiju.

Prelijevanje iz šupljeg u prazno, tj. veliko oporezivanje da bi se više subvencioniralo nema smisla jer proizvodi distorzije u alokaciji resursa a većina poreznih prihoda koji guše gospodarstvo se ionako koristi za održavanje birokratskog aparata koji će upravljati cijelim procesom oporezivanja i subvencioniranja. To je na tragu istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu da su porezne olakšice pet puta efikasnije od subvencija. A pri tom ne stvaraju distorzije i neefikasnost u alokaciji resursa.

Kako to da političari i ekonomski stručnjaci još to nisu primijetili? Možda zbog toga što se njihov ekonomski način razmišljanja bavi pitanjima redistribucije, subvencioniranja, oporezivanja, "zaštite", spašavanja i ograničavanja. Svi socijalisti slično razmišljaju, bez obzira da političku pripadnost i svjetonazorske stavove. Ali ne treba kriviti samo njih. Valja pogledati istinu i oči i priznati da upravo to većina stanovništva traži od političara i ostalih "decision makera". Biti političar koji nije socijalist je jako teško u Hrvatskoj pa je sasvim jasno zašto se nitko od njih ne želi odmaknuti od te trulog načina ekonomskog rezoniranja.

Stanovništvo traži socijaliste, stanovništvo dobije socijaliste. Ono što su stanovnici RH tražili, to su i dobili. A socijalističke zablude su Hrvatsku dovele do toga da je najmanje razvijena država EU ako izuzmemo Bugarsku. Po bogatstvu su nas prestigle skoro sve bivše socijalističke države istočne Europe jer su za razliku od nas odbacili iste socijalističke zablude koje i dan danas slavimo. Za njih plaćamo ultimativnu cijenu, demografsko izumiranje.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

Ekonomija

PIŠE: CHRIS EDWARDS

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.

Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo nije prvi put da Nicolas Maduro uvjerava javnost svoje zemlje da ima nadnaravne moći.

Predsjednik Venezuele tvrdi da se vratio iz budućnosti: ʼUvjeravam vas, sve će biti u reduʼ

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Nema socijalističke zemlje koja je ikada uspjela dugoročno ostvariti demokratski sustav. Za to postoji logično objašnjenje.

Demokratski socijalizam je oksimoron - ne funkcionira čak ni u teoriji

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: