Nakon što je donesen tzv. "lex Šerif" prošle godine, potrebno je još samo malo napora da se vladavina lokalnih moćnika produži unedogled. Malo medijske samopromocije, populizma i tzv. "novca s neba", eng "helicopter money" i život na naš račun, daleko od reflektora uperenih u Vladu i Sabor RH je praktički osiguran.

Tako je nedavno portal Gradonačelnik.hr objavio izbor "najboljeg grada u RH", a koji umjesto slika grada krase slike - gradonačelnika, i jedini parametra je koliko su vašeg novca podijelili u raznoraznim besmislenim aktivnostima, tipa "vrtići", "besplatne radne blježnice" i tisuću kuna po djetetu, kako je to već razvalio Oleg Strašni. Neki otočki gradonačelnici su mi hvaljeni jer su u tri godine mandata podigli broj prvašića za 50? To je lijepo, ali treba 6-7 godina za prvašića...

No, gradonačelnici su otporna vrsta, ne brine njih natalitet, ni Oleg, ni Indeks, ni Liberal. Lagano cuclanje lokalnih prihoda, pa iz državnog proračuna, pa iz EU fondova, malo populizma i uređenja trgova i plaža, poneka besmislena ledina kao "poslovna zona" i sve je pod kontrolom.

Dok se jednog dana ne nađe gradonačelnik koji, po njihovom mišljenju, "pila granu na kojoj sjedi": - smanjuje namete!

Bjelovarski gradonačelnik proglasio je prvi "tax free" grad, koji ide tome da ukine ili maksimalno snizi lokalne namete. I krenulo ga je: popularnost mu raste, poneki pokušaj destabilizacije pričom Bajaga/Thompson, ali liberalno orijentirani gradonačelnik ide dalje. Počeo se spominjati kao budući predsjednik HSLS-a, a to su već političke ambicije.

Država d'uradi nešto!

A kad ne možeš sam, unajmiš "poštenu inteligenciju". Ekonomski institut Zagreb napravio je revolucionarni iskorak i u dobro poznatoj areni "Pametnih gradova" definirao novu metriku, "indeks pametnog urbanog razvoja" koja u potpunosti izvrće smisao širom svijeta poznatog koncepta pametnog grada, i umjesto interneta, digitalizacije, upravljanja, velikih skupova podataka i analitike počne brojati bolnice, studente...

I zamislite rezultata:

- "najpametnije gospodarstvo" ima - Pula (majka "Uljanika"),
- Pazin je najbolji po pametnoj mobilnosti? (prema portalu puni.hr nema NIJEDNU punionicu električnih vozila),
- Split je najbolji u pametnom okolišu? (Karepovac)...

Ok, malo je smiješno, no što je onda cilj cijele priče? Naslov u Jutarnjem od petka otkriva: spomenuti Indeks se pretvara u naslovu u "konkurentnost", a na zadnjem mjestu je – Bjelovar!

Pogodili ste - tamo je "tax free"...Dario Hlebak gradonačelnik...



Ekonomskom institutu ovakav potez ne služi nimalo na čast, a na Jutarnji smo već navikli. Manji porezi i ekonomske slobode su jedini način da se ekonomija rasplamsa i doprinese dovoljno za veće socijalne transfere potrebitima. A Pazin i Zagreb kao pametni gradovi...

Pametni grad ima javno dostupne podatke o stanovnicima po ulicama i naseljima, potrošnji vode, energije, smeća, kvadratima poslovnog prostora. Pametna država bi to obogatila podacima o fiskaliziranim računima - znali biste točno koliko koje djelatnosti ima, koji je prosječan račun, broj blagajni, frekvencija kupnje. Možda bismo dodali i podatke o eVisitoru, pa da znate kada, koliko i kojih turista je bilo u vašem kvartu. CEZIH bi rekao koliko je liječnika, sestara, bolesnih, ljekarni i potrošnje lijekova.

S tim podacima bi vaš poslovni pothvat imao veće šanse za uspjeh i ne bi ovisio o državnim sredstvima te "spašavanju" radnih mjesta u npr. Uljaniku, koji godišnje ugovori dva broda i ne isporuči niti jedan. Ali je grad šampion pametnog gospodarstva! Kaže - EIZ indeks! A građani?

Jer, digitalizacija je ipak tu, sveprisutna, gradi se 5G mreža, IoT koncepti iskaču iz paštete. Jesu li gradovi s više senzora zbilja kvalitetniji i konkurentniji? Nipošto. Trebaju nam nova znanja i vizija života u digitalnom društvu, da iskoristimo potencijal tehnologije umjesto da nas sindikati i RF zaluđuju "ludističkim" idejama kao u 18 stoljeću.

Za to nam trebaju otvoreno tržište, ekonomske slobode i znanje. EU propagira "digital single market" i "e-Leadership", a mi o besplatnim radnim bilježnicama, vrtićima i bolničkim krevetima (RH ima 60+ bolnica). Jedini studij, i to MBA e-Leadrshipa, je pokrenula jedna privatna visoka škola, a rektor najvećeg državnog sveučilišta Boras je valjda zauzet nekim drugim temama.