Kako su poticaji uništili hrvatsko selo

11.1.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako su poticaji uništili hrvatsko selo


PIŠE Mario Nakić

Ekonomski poticaj je novac koji Vlada direktno daje nekom poduzeću, poduzetniku ili čitavom sektoru da bi se pokrenuo ili proširio posao, poboljšala konkurentnost na domaćem ili stranom tržištu. Vrlo često se u ekonomskoj politici poticaji koriste kao "zaštita" od uvozne konkurencije s ciljem poticanja kupovine domaćih proizvoda. Osim poticaja vlade koriste i uvozne tarife, zapravo poseban porez na određene proizvode prilikom uvoza, kako mu cijena na tržištu ne bi bila niža od domaćih konkurentskih proizvoda.

Iz ekonomskog kuta gledano, poticaji su loši jer suzbijaju zdravu konkurenciju i onemogućuju pravedno tržišno natjecanje, a uvozne tarife su isto negativne jer onemogućuju kupcima bolji izbor i povoljnije cijene. U iznimnim situacijama, teoretski, poticaj može biti dobar, ali samo ako je na vremenski ograničen period i ako mu je cilj opravdati uložen novac.

Kako je poticaj zamišljen?

Znači, imate ideju za neki posao za kojim postoji potražnja, ali vam nedostaje početni kapital. Država vam pomogne određenom svotom, a vi onda taj novac uložite u pokretanje ili širenje posla koje će dovesti do zapošljavanja većeg broja ljudi i u konačnici ostvarivanja dobiti. Država će se potom naplatiti od vašeg poreza na tvrtku, dohodak, dobit i ostalih nameta koji će se onda potrošiti na poboljšanje uvjeta u bolnicama, školama itd. pa će cijela zajednica imati korist. U tom je slučaju poticaj opravdan.

Poticaj, dakle, nije socijalna pomoć niti treba postati redoviti prihod, čak niti dio prihoda. Poticaj je baš to što sama riječ opisuje - poticaj da nešto zaradiš.

Kako to izgleda u realnosti?

Međutim, u praksi se rijetko kad dogodi ovo što sam opisao. Pogotovo ako je riječ o poljoprivrednim poticajima, koji nisu jednokratni nego redoviti. Europska unija ima zajedničko tržište, a birokrati su pod pritiskom poljoprivrednika odlučili da treba redovito poticati poljoprivredu. Na toj osnovi RH svake godine podijeli oko 420 milijuna eura poljoprivrednih poticaja. To je novac za koji državna agencija propisuje uvjete tko i koliko može povući. I tu dolazimo do našeg glavnog problema. Kao i u svemu ostalom, Hrvati obično traže "rupu" kroz koju se mogu provući pa će mnogi gledati da povuku poticaj, a ne naprave ništa. Dovoljno je imati poljoprivredno zemljište i na njemu nešto posijati, a ponekad ti ne treba čak ni zemljište.

Uopće više nije bitno što se sije i što se uzgaja, bitno je povući poticaje. Ukupno gledano, više od jedne trećine prihoda hrvatske poljoprivrede dolazi direktno od poticaja. To je poražavajuće ako uzmemo u obzir da ima i onih poljoprivrednika koji zaista rade, stvaraju novu vrijednost i dobro im ide na tržištu. Znači da je jako puno onih koji ne stvaraju nikakvu novu vrijednost, nego samo žive od poticaja. Također, tu je i naša birokracija koja, naravno, nije anđeo u ovoj priči. Uvjeti za povlačenje poticaja nekako uvijek budu tako postavljeni da najviše novca pripadne Agrokoru.

U cijeloj toj priči najgore prolazi radnik u nekoj drugoj proizvodnji koji mora zaraditi novac za svoju plaću i još za poticaj nekome u poljoprivredi. Je li to pravedno?

Sve bi to još imalo donekle smisla da se rezultati vide, ali nažalost, oni se vide tako što selo nestaje. Uz sve poticaje seljaci se često žale na "uvozni lobi" i nekonkurentnost. Do te iste nekonkurentnosti dolazi upravo zbog poticaja jer ljudi se uljuljaju u sigurnost kad znaju da će, kako god prošli na tržištu, novac od države dobiti. Normalno je da ćeš na taj način vrlo brzo i lako postati nekonkurentan. Kupci traže povoljniji i kvalitetniji proizvod, a proizvođač koji je okrenut dobivanju poticaja, a ne tržištu, ne može biti ni povoljniji ni konkurentniji.

"Ako nam ukinu poticaje, pojest će nas uvoz jer druge zemlje potiču svoju poljoprivredu"

Ova konstatacija ima logike, ali se u praksi dokazala netočnom. Novi Zeland je do 1984. godine sponzorirao svoje poljoprivrednike toliko da su im poticaji postali 40% ukupnih prihoda. A onda je došlo do velike krize pa je tadašnja lijeva vlada bila prisiljena provesti reforme. Jedna od mjera bilo je potpuno ukidanje poticaja. Bilo je to jako bolno s obzirom da na poljoprivredu otpada trećina novozelandskog izvoza.

Po ukidanju poticaja bilo je teško i poljoprivrednici su morali puno više raditi kako bi bili konkurentni na tržištu, budući da Europa i SAD potiču svoju poljoprivredu. Međutim, uspjeli su napornim radom i pametnom ekonomskom politikom. Danas je Novi Zeland jedna od najboljih ekonomija u svijetu, a poljoprivreda im je i dalje glavni izvoz. Ove godine je Vlada ipak, pod pritiskom seljaka, izdvojila 400 milijuna dolara za sustav navodnjavanja koji će koristiti poljoprivrednicima.

Novi Zeland nam može poslužiti kao dobar primjer da se može prosperirati bez poticaja, a on je ujedno i dokaz da se ukidanjem poticaja poboljšava produktivnost i konkurentnost na tržištu.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Neki američki mediji su objavili, a prenio je i hrvatski portal Index, da su učenici katoličke škole u Kentuckyju zastrašivali Indijanca u Washingtonu. Istina je prilično drugačija...

Istina o mladim katolicima, Indijancu i ruganju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njegov scenski nastup začinjen glumljenjem žrtve više je nego licemjeran kad uzmemo u obzir što pripadnici srpske manjine zbog njegove politike proživljavaju.

Pupovcu je fotelja draža od vlastitog naroda

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mill je proslavljeni engleski filozof koji je bio šampion obrane nekih osobnih sloboda. Ali nije bio dosljedan...

Mill vs. Mises ili liberalizam protiv liberalizma

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: