Kako su se škole ukrcale na vlak Osijek - Šibenik

FOTO: Skole.hr
23.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od iste autorice
Zašto na licima švicarskih konobara i ugostitelja nema umora ni zabrinutosti?
Ovo njemačko selo bi mogao biti Čepin
Ne pritišćite djecu za prosjek - snaći će se ona i bez toga
Zaboravite kvote: Ženska prava počivaju na jakoj ekonomiji i slobodama
Mama, a kakvo je ovo mjesto? (true story)
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Kako su se škole ukrcale na vlak Osijek - Šibenik

Sustav školsta koji smo naslijedili iz vremena industrijske revolucije vrlo je sličan McDonald'su, pri čemu ja sustav McDonald'sa smatram genijalnim (hranu ne smatram genijalnom). Princip u pozadini školskog sustava i McDonald'sa je isti. Postoji centralno mjesto gdje se, poput recepta za hamburger, kreira koncept „što je znanje i što klinci trebaju znati“, izgrađene su procedure i propisi što se radi, kako se radi, odakle se uzima (meso, knjige ili učitelje) i zahvaljujući tom iscrpnom proceduriranom sutavu vrlo se lako ustroji još jedan restoran, još jedna škola.

I to je tako moralo biti. I ne samo to. Školstvo kakvo su koncpirali tadašnji stručnjaci je jednostavno genijalan koncept. Osmišljen da države premreži sistemom koji će efikasno prenositi znanje, opismenjavati i služiti kao mreža prijenosa društvenih vrednota. Dovesti znanje do svakog djeteta, svake seoske zajednice. To je bio pothvat! (Ako želimo biti baš zločesti ili cjepidlački točni onda ćemo pribilježiti da je uz pedagoge i prosvjetare na formiranje škola itekako utjecao politički interes. Pa su tako u Rusiji vjerovali da će školom stvoriti novu rasu, u Prusiji da će stvoriti poslušne ljude i vojnike, a u Francuskoj – da će konačno imati dovoljno birokrata za vođenje njihove administracije.)

Rani osnivači školskog sistema, prvi pedagozi i na kraju (ili na početku svega) seoski učitelji, oduvijek su moji heroji. Naježim se pri razmišljanju o ovim osnivačkim koracima i na koncu njihovom globalnom uspjehu. Posao koji su oni napravili je ravan Elonovom projektu naseljavanja Marsa. Breakthrough. Moj djed, seoski učitelj, trebao bi biti glavni Elonov savjetnik da je još među nama. Imate li predodžbu što je značilo dovesti obrazovanje u zadnju zabit, s ravnalom i par knjiga pod miškom? Mars je prema tome čisto stilska vježba. Moj djed bi to lijevom nogom riješio. Učitelji su čudo, doista jesu, uvijek bili i bit će.

Naknadno povezujući točkice, kako nas je Steve Jobs učio, gotovo da možemo vidjeti sinkronizirano kreiranje željezničke, školske, vodovodne, energetske mreže – i školskog sustava. I ako pogledate, vrlo su analogni, gotovo da bismo mogli reći – ista stvar, samo za različitu građu. Princip je isti, sve su ostalo nijanse.

Svi ti sustavi efikasno su pretvorili blatnjave kaljuže u civilizirane zajednice spremne da poduzmu projekt industrijske, a zatim i digitalne, postindustrijske revolucije. Škole su direktno zaslužne jer nam djeca ne umiru više od trivijalnih bolesti, jer imamo zube, jer moja generacija ne da (još) nije umrla od starosti, nego smo čak i dobro, a civilizacija nam omogućava neviđeno blagostanje i kvalitetu života.

Školski sustav uhvatio se ukoštac s izazovima svojega vremena i razbucao. Respect!

Ali internet ne ide tračnicama, a na pokretnim trakama rade roboti

Školski sustav treba čuvati kao željeznice. Ali, ne kao što HŽ čuva željeznice, nego kako se doista čuva tekovina. Unaprjeđivanjem. Osuvremenjivanjem. Imati školski sustav, zgradu i nastavnika i ministarstvo ne bi smio biti razlog da dignemo noge na stol i održavamo sustav kreiran prije 100 godina, jer onda taj sustav, kao željeznice, ide 23 sata od Osijeka do Šibenika.

Školski sustav koji imamo je nastao s pitanjem – kako osnovna znanja dovesti u svaku zabit i donijeti znanje koje nikako drugačije ne može biti dovedeno u sve te blatne kaljuže? I na to je pitanje odgovorio briljantno, sjedi, 5.

Naš današnji sustav gleda li ga gleda u taj naslijeđeni sustav željeznica ili škola i bavi se svime, osim pitanjem kako školovanjem kreirati sretnije, prosperitetnije i uspješnije društvo sadašnice. Kako u obrazovanje integrirati činjenicu da umjesto raditi u tvornicu danas klinci idu na Kickstarter, financirajući svoju ideju, dogovarajući da im tvornica iz Kine proizvodi, dizajner s Filipina dizajnira, a prodajna podrška iz Burkine Fasso vodi odnose sa kupcima, a sve to tipajući na računalu koje im je tata dao ili koje su sami sastavili iz nekog DIY laptop seta koji su kupili na Ebayu?

Današnja društva su multikulturalna, ljudi se sele, granice su fluidnije nego prije, a cijeli svijet umrežen je u "mrežu svih mreža", kreirajući odnose, zajednice – i razarajući drugi tip poznatih zajednica i načina života. Škole imaju veliki izazov – pomoći ljudima da kreiraju psihološke i sociološke i bihevioralne strategije življenja modernoga života. Danas, više od ispitnog pitanja – gdje je Afrika i koja je glavna grana ekonomije Bolivije, trebali bismo se baviti pitanjem – kako očuvati svoje osobne granice u hektičnim vremenima, kako pri svakom pothvatu u matematiku uključiti društvenu i ekološku odgovornost i kako uspješno čitati i kritički razumijevati obilje informacija kojima raspolažemo.

Nevjerojatno poglupljenje medija, chemtrailsi, simplificirana i idiotska gender ideologija, tužakanje na sudovima na ime obrane nekih imaginarnih prava, umjesto normalnog humanizma i opće tolerancije, kreiranje izbjegličkih getoa, pseudoznanost, divljanje vjerskih fanatizama, sve je to direktan rezultat neodgovornosti školskog sustava.

Tko hoće danas obrazovati djecu ima izazov deset puta jači, veći i teži od izazova prethnodne ere, a koja je bila – dovesti abecedu u svaku blatnu kaljužu. Danas se obrazovanjem treba spasiti svijet. Povezati matematiku s osobnom odgovornošću, tehnologiju s humanistikom koja će preveseti svijet preko potencijalnog ponora futurističke apokalipse i na koncu sve, ali baš sve, s pitanjem očuvanja ekosistema našeg planeta. Kao što je željeznička pruga fantastičan benefit – ako se o njoj ispravno skrbi, ako se ulaže i unapređuje, tako je i školski sustav fantastična polazna točka za obrazovanje nove razine. No, ako upravljanje prugom i ratovi prijestolja postanu bitniji od činjenice da vlak nekamo ide i da ide brzo, onda imamo golem problem.

Nezrelo društvo nezrelih očekivanja

Čini mi se ponekad da bi kod nas ljudi htjeli da se sve odmah zna, da sve bude „kako treba“ (ako „kako treba“ realno postoji) i po mogućnosti da uđe u Ustav. Često čujem bizarne prigovore da predložena reforma obrazovanja nije savršena, da nije sve predvidjela ili da nije provjerena. Moj omiljeni because fuck logic moment prigovora reformi je – da nije testirana. Kao da se žališ novim cipelama da nisu razgažene ili da u novom stanu nemaš osjećaj da je netko tu prije živio.

Mislite li da je seoski učitelj 1876. u nekom ogulinskom selu imao sve savšreno posloženo i da se čekalo krenuti s ustrojem školstva jer stvar nije bila testirana? Nije. Znali su da gori, poslali učitelje s ravnalom i par knjiga pod miškom u svijet i odlučili odložiti češljanje babe za neka druga vremena, kad malo vide kako se učitelj snašao na terenu. I snašao se odlično.

Hrabar pionirski pothvat koji je stvorio remek-djelo obrazovnog sustava pretvorio se u svoju negaciju. Umjesto koncentracije na bitno, bavimo se svim efemernim dijelovima pothvata – tko, kome, koliko, dok nam klinci putem željni znanja nasjedaju na svaku pseudoznanstvenu foru.

Željeznice voze 23 sata jer se nijedno vijeće oko HŽ-a nije sastalo da se pita što učiniti da prijevoz bude brži. Nego te sufinanciranja, te radna prava, ova prava, oni problem, ovi problem... i tako korak po korak ukrcasmo se svi mi na prugu Osijek – Šibenik, a naši šefovi sjede na krovu i pišu kazne ili hoće zabraniti svakoga koji oko ovog našeg vlaka juri brzinom većom od 50 km/h.

Da moj djed ustane iz pokojnih, ja bih samo pogledala u pod i rekla – dida, oprosti. Uništili smo sve ono što ste ti, tvoji prethodnici i kolege gradili nesebičnim naporima neustrašivih pionira. Eto. Bilo bi me sram.




Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Po čemu je Duhaček vrjedniji od Čolakovića i zašto u Hrvatskoj nećemo još dugo imati lijepe stvari

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novinar Indexa, koji je podržavao kažnjavanje Slavonca zbog pjevanja nepodobnog bećarca pred policajkom, kažnjen je zbog vrijeđanja policije i moralnih osjećaja građana.

Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najznačajnije i najopsežnije djelo u karijeri velikog klasičnoliberalnog mislioca, koje je jednako aktualno i dan-danas.

Prije 70 godina objavljena je Misesova ʼLjudska akcijaʼ: ʼSamo pojedinac misli. Samo pojedinac razumije...ʼ

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: