Kako su se škole ukrcale na vlak Osijek - Šibenik

FOTO: Skole.hr
23.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Kako su se škole ukrcale na vlak Osijek - Šibenik

Sustav školsta koji smo naslijedili iz vremena industrijske revolucije vrlo je sličan McDonald'su, pri čemu ja sustav McDonald'sa smatram genijalnim (hranu ne smatram genijalnom). Princip u pozadini školskog sustava i McDonald'sa je isti. Postoji centralno mjesto gdje se, poput recepta za hamburger, kreira koncept „što je znanje i što klinci trebaju znati“, izgrađene su procedure i propisi što se radi, kako se radi, odakle se uzima (meso, knjige ili učitelje) i zahvaljujući tom iscrpnom proceduriranom sutavu vrlo se lako ustroji još jedan restoran, još jedna škola.

I to je tako moralo biti. I ne samo to. Školstvo kakvo su koncpirali tadašnji stručnjaci je jednostavno genijalan koncept. Osmišljen da države premreži sistemom koji će efikasno prenositi znanje, opismenjavati i služiti kao mreža prijenosa društvenih vrednota. Dovesti znanje do svakog djeteta, svake seoske zajednice. To je bio pothvat! (Ako želimo biti baš zločesti ili cjepidlački točni onda ćemo pribilježiti da je uz pedagoge i prosvjetare na formiranje škola itekako utjecao politički interes. Pa su tako u Rusiji vjerovali da će školom stvoriti novu rasu, u Prusiji da će stvoriti poslušne ljude i vojnike, a u Francuskoj – da će konačno imati dovoljno birokrata za vođenje njihove administracije.)

Rani osnivači školskog sistema, prvi pedagozi i na kraju (ili na početku svega) seoski učitelji, oduvijek su moji heroji. Naježim se pri razmišljanju o ovim osnivačkim koracima i na koncu njihovom globalnom uspjehu. Posao koji su oni napravili je ravan Elonovom projektu naseljavanja Marsa. Breakthrough. Moj djed, seoski učitelj, trebao bi biti glavni Elonov savjetnik da je još među nama. Imate li predodžbu što je značilo dovesti obrazovanje u zadnju zabit, s ravnalom i par knjiga pod miškom? Mars je prema tome čisto stilska vježba. Moj djed bi to lijevom nogom riješio. Učitelji su čudo, doista jesu, uvijek bili i bit će.

Naknadno povezujući točkice, kako nas je Steve Jobs učio, gotovo da možemo vidjeti sinkronizirano kreiranje željezničke, školske, vodovodne, energetske mreže – i školskog sustava. I ako pogledate, vrlo su analogni, gotovo da bismo mogli reći – ista stvar, samo za različitu građu. Princip je isti, sve su ostalo nijanse.

Svi ti sustavi efikasno su pretvorili blatnjave kaljuže u civilizirane zajednice spremne da poduzmu projekt industrijske, a zatim i digitalne, postindustrijske revolucije. Škole su direktno zaslužne jer nam djeca ne umiru više od trivijalnih bolesti, jer imamo zube, jer moja generacija ne da (još) nije umrla od starosti, nego smo čak i dobro, a civilizacija nam omogućava neviđeno blagostanje i kvalitetu života.


Školski sustav uhvatio se ukoštac s izazovima svojega vremena i razbucao. Respect!

Ali internet ne ide tračnicama, a na pokretnim trakama rade roboti

Školski sustav treba čuvati kao željeznice. Ali, ne kao što HŽ čuva željeznice, nego kako se doista čuva tekovina. Unaprjeđivanjem. Osuvremenjivanjem. Imati školski sustav, zgradu i nastavnika i ministarstvo ne bi smio biti razlog da dignemo noge na stol i održavamo sustav kreiran prije 100 godina, jer onda taj sustav, kao željeznice, ide 23 sata od Osijeka do Šibenika.

Školski sustav koji imamo je nastao s pitanjem – kako osnovna znanja dovesti u svaku zabit i donijeti znanje koje nikako drugačije ne može biti dovedeno u sve te blatne kaljuže? I na to je pitanje odgovorio briljantno, sjedi, 5.

Naš današnji sustav gleda li ga gleda u taj naslijeđeni sustav željeznica ili škola i bavi se svime, osim pitanjem kako školovanjem kreirati sretnije, prosperitetnije i uspješnije društvo sadašnice. Kako u obrazovanje integrirati činjenicu da umjesto raditi u tvornicu danas klinci idu na Kickstarter, financirajući svoju ideju, dogovarajući da im tvornica iz Kine proizvodi, dizajner s Filipina dizajnira, a prodajna podrška iz Burkine Fasso vodi odnose sa kupcima, a sve to tipajući na računalu koje im je tata dao ili koje su sami sastavili iz nekog DIY laptop seta koji su kupili na Ebayu?

Današnja društva su multikulturalna, ljudi se sele, granice su fluidnije nego prije, a cijeli svijet umrežen je u "mrežu svih mreža", kreirajući odnose, zajednice – i razarajući drugi tip poznatih zajednica i načina života. Škole imaju veliki izazov – pomoći ljudima da kreiraju psihološke i sociološke i bihevioralne strategije življenja modernoga života. Danas, više od ispitnog pitanja – gdje je Afrika i koja je glavna grana ekonomije Bolivije, trebali bismo se baviti pitanjem – kako očuvati svoje osobne granice u hektičnim vremenima, kako pri svakom pothvatu u matematiku uključiti društvenu i ekološku odgovornost i kako uspješno čitati i kritički razumijevati obilje informacija kojima raspolažemo.

Nevjerojatno poglupljenje medija, chemtrailsi, simplificirana i idiotska gender ideologija, tužakanje na sudovima na ime obrane nekih imaginarnih prava, umjesto normalnog humanizma i opće tolerancije, kreiranje izbjegličkih getoa, pseudoznanost, divljanje vjerskih fanatizama, sve je to direktan rezultat neodgovornosti školskog sustava.

Tko hoće danas obrazovati djecu ima izazov deset puta jači, veći i teži od izazova prethnodne ere, a koja je bila – dovesti abecedu u svaku blatnu kaljužu. Danas se obrazovanjem treba spasiti svijet. Povezati matematiku s osobnom odgovornošću, tehnologiju s humanistikom koja će preveseti svijet preko potencijalnog ponora futurističke apokalipse i na koncu sve, ali baš sve, s pitanjem očuvanja ekosistema našeg planeta. Kao što je željeznička pruga fantastičan benefit – ako se o njoj ispravno skrbi, ako se ulaže i unapređuje, tako je i školski sustav fantastična polazna točka za obrazovanje nove razine. No, ako upravljanje prugom i ratovi prijestolja postanu bitniji od činjenice da vlak nekamo ide i da ide brzo, onda imamo golem problem.

Nezrelo društvo nezrelih očekivanja

Čini mi se ponekad da bi kod nas ljudi htjeli da se sve odmah zna, da sve bude „kako treba“ (ako „kako treba“ realno postoji) i po mogućnosti da uđe u Ustav. Često čujem bizarne prigovore da predložena reforma obrazovanja nije savršena, da nije sve predvidjela ili da nije provjerena. Moj omiljeni because fuck logic moment prigovora reformi je – da nije testirana. Kao da se žališ novim cipelama da nisu razgažene ili da u novom stanu nemaš osjećaj da je netko tu prije živio.

Mislite li da je seoski učitelj 1876. u nekom ogulinskom selu imao sve savšreno posloženo i da se čekalo krenuti s ustrojem školstva jer stvar nije bila testirana? Nije. Znali su da gori, poslali učitelje s ravnalom i par knjiga pod miškom u svijet i odlučili odložiti češljanje babe za neka druga vremena, kad malo vide kako se učitelj snašao na terenu. I snašao se odlično.

Hrabar pionirski pothvat koji je stvorio remek-djelo obrazovnog sustava pretvorio se u svoju negaciju. Umjesto koncentracije na bitno, bavimo se svim efemernim dijelovima pothvata – tko, kome, koliko, dok nam klinci putem željni znanja nasjedaju na svaku pseudoznanstvenu foru.

Željeznice voze 23 sata jer se nijedno vijeće oko HŽ-a nije sastalo da se pita što učiniti da prijevoz bude brži. Nego te sufinanciranja, te radna prava, ova prava, oni problem, ovi problem... i tako korak po korak ukrcasmo se svi mi na prugu Osijek – Šibenik, a naši šefovi sjede na krovu i pišu kazne ili hoće zabraniti svakoga koji oko ovog našeg vlaka juri brzinom većom od 50 km/h.

Da moj djed ustane iz pokojnih, ja bih samo pogledala u pod i rekla – dida, oprosti. Uništili smo sve ono što ste ti, tvoji prethodnici i kolege gradili nesebičnim naporima neustrašivih pionira. Eto. Bilo bi me sram.





VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autorici
Željka Babić je poduzetnica i blogerica iz Zagreba te povremena kolumnistica na portalu Roditelji.hr. >>VIŠE
Vezano
Plenkovićeva reforma obrazovanja je promašaj. Evo kako bolje uložiti 40 milijardi eura
Ne želite da Barišić upravlja odgojem vašeg djeteta? Zahtijevajte vaučerizaciju!
Dvije zemlje s najboljim školskim sustavom - zanimljivosti i suprotnosti
Ljevica ima svoju Markićku, zove se Boris Jokić
Izbacivanjem vjeronauka riješilo bi se točno 0% problema u hrvatskom školstvu
Što je vaučerizacija školstva (i zašto nam je potrebna)
Je li Amerika grozna? Usporedili smo američko zdravstvo, školstvo i standard s Hrvatskom
Steve Jobs 1995: Zašto je obrazovni sustav loš i kako ga popraviti
Hrvati bi švedski prvi dan škole, ali ne bi vaučerizaciju i slobodno tržište
Zašto bacamo tek pročitane udžbenike?
U moru sivila i ludila, ova dobra vijest je mnogima promakla
Reforma školstva ne smije stati samo na kurikulumu. Cijeli sustav je koma!
Roboti su krivi za višak učitelja. Bakić, roboti i neoliberali!
Pogled iznutra: Školstvo će propasti ako se ne svede u realne financijske okvire
Škola je i odgojna ustanova. Do koje mjere je institucionalni odgoj djece prihvatljiv?
Finci ruše školske zidove - i u doslovnom i u prenesenom smislu
Je li hrvatski proračun stvarno 'vojni, a ne obrazovni' i koliko je to bitno?
Hrvatska sad ima nešto zajedničko sa Singapurom
Zemlje koje ulažu u poslove budućnosti: Singapur najbolji u svijetu, Estonija u Europi
Izvršna direktorica Nasdaqa pohađala školu za djevojčice, tvrdi da je to bilo ključno za njen uspjeh
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: