Kako su se škole ukrcale na vlak Osijek - Šibenik

FOTO: Skole.hr
23.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od iste autorice
Ne pritišćite djecu za prosjek - snaći će se ona i bez toga
Zaboravite kvote: Ženska prava počivaju na jakoj ekonomiji i slobodama
Zašto na licima švicarskih konobara i ugostitelja nema umora ni zabrinutosti?
Mama, a kakvo je ovo mjesto? (true story)
Ovo njemačko selo bi mogao biti Čepin
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Kako su se škole ukrcale na vlak Osijek - Šibenik

Sustav školsta koji smo naslijedili iz vremena industrijske revolucije vrlo je sličan McDonald'su, pri čemu ja sustav McDonald'sa smatram genijalnim (hranu ne smatram genijalnom). Princip u pozadini školskog sustava i McDonald'sa je isti. Postoji centralno mjesto gdje se, poput recepta za hamburger, kreira koncept „što je znanje i što klinci trebaju znati“, izgrađene su procedure i propisi što se radi, kako se radi, odakle se uzima (meso, knjige ili učitelje) i zahvaljujući tom iscrpnom proceduriranom sutavu vrlo se lako ustroji još jedan restoran, još jedna škola.

I to je tako moralo biti. I ne samo to. Školstvo kakvo su koncpirali tadašnji stručnjaci je jednostavno genijalan koncept. Osmišljen da države premreži sistemom koji će efikasno prenositi znanje, opismenjavati i služiti kao mreža prijenosa društvenih vrednota. Dovesti znanje do svakog djeteta, svake seoske zajednice. To je bio pothvat! (Ako želimo biti baš zločesti ili cjepidlački točni onda ćemo pribilježiti da je uz pedagoge i prosvjetare na formiranje škola itekako utjecao politički interes. Pa su tako u Rusiji vjerovali da će školom stvoriti novu rasu, u Prusiji da će stvoriti poslušne ljude i vojnike, a u Francuskoj – da će konačno imati dovoljno birokrata za vođenje njihove administracije.)

Rani osnivači školskog sistema, prvi pedagozi i na kraju (ili na početku svega) seoski učitelji, oduvijek su moji heroji. Naježim se pri razmišljanju o ovim osnivačkim koracima i na koncu njihovom globalnom uspjehu. Posao koji su oni napravili je ravan Elonovom projektu naseljavanja Marsa. Breakthrough. Moj djed, seoski učitelj, trebao bi biti glavni Elonov savjetnik da je još među nama. Imate li predodžbu što je značilo dovesti obrazovanje u zadnju zabit, s ravnalom i par knjiga pod miškom? Mars je prema tome čisto stilska vježba. Moj djed bi to lijevom nogom riješio. Učitelji su čudo, doista jesu, uvijek bili i bit će.

Naknadno povezujući točkice, kako nas je Steve Jobs učio, gotovo da možemo vidjeti sinkronizirano kreiranje željezničke, školske, vodovodne, energetske mreže – i školskog sustava. I ako pogledate, vrlo su analogni, gotovo da bismo mogli reći – ista stvar, samo za različitu građu. Princip je isti, sve su ostalo nijanse.

Svi ti sustavi efikasno su pretvorili blatnjave kaljuže u civilizirane zajednice spremne da poduzmu projekt industrijske, a zatim i digitalne, postindustrijske revolucije. Škole su direktno zaslužne jer nam djeca ne umiru više od trivijalnih bolesti, jer imamo zube, jer moja generacija ne da (još) nije umrla od starosti, nego smo čak i dobro, a civilizacija nam omogućava neviđeno blagostanje i kvalitetu života.

Školski sustav uhvatio se ukoštac s izazovima svojega vremena i razbucao. Respect!

Ali internet ne ide tračnicama, a na pokretnim trakama rade roboti

Školski sustav treba čuvati kao željeznice. Ali, ne kao što HŽ čuva željeznice, nego kako se doista čuva tekovina. Unaprjeđivanjem. Osuvremenjivanjem. Imati školski sustav, zgradu i nastavnika i ministarstvo ne bi smio biti razlog da dignemo noge na stol i održavamo sustav kreiran prije 100 godina, jer onda taj sustav, kao željeznice, ide 23 sata od Osijeka do Šibenika.

Školski sustav koji imamo je nastao s pitanjem – kako osnovna znanja dovesti u svaku zabit i donijeti znanje koje nikako drugačije ne može biti dovedeno u sve te blatne kaljuže? I na to je pitanje odgovorio briljantno, sjedi, 5.

Naš današnji sustav gleda li ga gleda u taj naslijeđeni sustav željeznica ili škola i bavi se svime, osim pitanjem kako školovanjem kreirati sretnije, prosperitetnije i uspješnije društvo sadašnice. Kako u obrazovanje integrirati činjenicu da umjesto raditi u tvornicu danas klinci idu na Kickstarter, financirajući svoju ideju, dogovarajući da im tvornica iz Kine proizvodi, dizajner s Filipina dizajnira, a prodajna podrška iz Burkine Fasso vodi odnose sa kupcima, a sve to tipajući na računalu koje im je tata dao ili koje su sami sastavili iz nekog DIY laptop seta koji su kupili na Ebayu?

Današnja društva su multikulturalna, ljudi se sele, granice su fluidnije nego prije, a cijeli svijet umrežen je u "mrežu svih mreža", kreirajući odnose, zajednice – i razarajući drugi tip poznatih zajednica i načina života. Škole imaju veliki izazov – pomoći ljudima da kreiraju psihološke i sociološke i bihevioralne strategije življenja modernoga života. Danas, više od ispitnog pitanja – gdje je Afrika i koja je glavna grana ekonomije Bolivije, trebali bismo se baviti pitanjem – kako očuvati svoje osobne granice u hektičnim vremenima, kako pri svakom pothvatu u matematiku uključiti društvenu i ekološku odgovornost i kako uspješno čitati i kritički razumijevati obilje informacija kojima raspolažemo.

Nevjerojatno poglupljenje medija, chemtrailsi, simplificirana i idiotska gender ideologija, tužakanje na sudovima na ime obrane nekih imaginarnih prava, umjesto normalnog humanizma i opće tolerancije, kreiranje izbjegličkih getoa, pseudoznanost, divljanje vjerskih fanatizama, sve je to direktan rezultat neodgovornosti školskog sustava.

Tko hoće danas obrazovati djecu ima izazov deset puta jači, veći i teži od izazova prethnodne ere, a koja je bila – dovesti abecedu u svaku blatnu kaljužu. Danas se obrazovanjem treba spasiti svijet. Povezati matematiku s osobnom odgovornošću, tehnologiju s humanistikom koja će preveseti svijet preko potencijalnog ponora futurističke apokalipse i na koncu sve, ali baš sve, s pitanjem očuvanja ekosistema našeg planeta. Kao što je željeznička pruga fantastičan benefit – ako se o njoj ispravno skrbi, ako se ulaže i unapređuje, tako je i školski sustav fantastična polazna točka za obrazovanje nove razine. No, ako upravljanje prugom i ratovi prijestolja postanu bitniji od činjenice da vlak nekamo ide i da ide brzo, onda imamo golem problem.

Nezrelo društvo nezrelih očekivanja

Čini mi se ponekad da bi kod nas ljudi htjeli da se sve odmah zna, da sve bude „kako treba“ (ako „kako treba“ realno postoji) i po mogućnosti da uđe u Ustav. Često čujem bizarne prigovore da predložena reforma obrazovanja nije savršena, da nije sve predvidjela ili da nije provjerena. Moj omiljeni because fuck logic moment prigovora reformi je – da nije testirana. Kao da se žališ novim cipelama da nisu razgažene ili da u novom stanu nemaš osjećaj da je netko tu prije živio.

Mislite li da je seoski učitelj 1876. u nekom ogulinskom selu imao sve savšreno posloženo i da se čekalo krenuti s ustrojem školstva jer stvar nije bila testirana? Nije. Znali su da gori, poslali učitelje s ravnalom i par knjiga pod miškom u svijet i odlučili odložiti češljanje babe za neka druga vremena, kad malo vide kako se učitelj snašao na terenu. I snašao se odlično.

Hrabar pionirski pothvat koji je stvorio remek-djelo obrazovnog sustava pretvorio se u svoju negaciju. Umjesto koncentracije na bitno, bavimo se svim efemernim dijelovima pothvata – tko, kome, koliko, dok nam klinci putem željni znanja nasjedaju na svaku pseudoznanstvenu foru.

Željeznice voze 23 sata jer se nijedno vijeće oko HŽ-a nije sastalo da se pita što učiniti da prijevoz bude brži. Nego te sufinanciranja, te radna prava, ova prava, oni problem, ovi problem... i tako korak po korak ukrcasmo se svi mi na prugu Osijek – Šibenik, a naši šefovi sjede na krovu i pišu kazne ili hoće zabraniti svakoga koji oko ovog našeg vlaka juri brzinom većom od 50 km/h.

Da moj djed ustane iz pokojnih, ja bih samo pogledala u pod i rekla – dida, oprosti. Uništili smo sve ono što ste ti, tvoji prethodnici i kolege gradili nesebičnim naporima neustrašivih pionira. Eto. Bilo bi me sram.




Vezano
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Kad bi Hrvatska bila Finska...
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa
Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...
Koji je smisao školstva?
Zagrebačko sveučilište više nije među 1.000 najboljih u svijetu; splitsko se drži malo bolje
Nova školska godina, stari problemi
[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?
Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ
Ne, klinci neće slušati ʼbolju glazbuʼ ako im stari profesori budu govorili što trebaju slušati
Hrvatska nije katolička nego sekularna država
Plenkovićeva reforma obrazovanja je promašaj. Evo kako bolje uložiti 40 milijardi eura
Ne želite da Barišić upravlja odgojem vašeg djeteta? Zahtijevajte vaučerizaciju!
Dvije zemlje s najboljim školskim sustavom - zanimljivosti i suprotnosti
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: