Kakve su to ʼlijevo-liberalneʼ vrijednosti?

FOTO: Facebook
2.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kakve su to ʼlijevo-liberalneʼ vrijednosti?


PIŠE Mario Nakić

Neke zablude, za koje sam mislio da su već iskorijenjene, ponovno se pokušavaju podvaliti hrvatskoj javnosti. Jedna od njih je priča o nekakvim "lijevo-liberalnim" vrijednostima. Uvijek su isti ljudi u pitanju: kolumnisti Pavičić i Butković te pojedini političari iz marginalnih stranaka koji pokušavaju ušićariti neki politički poen zbunjujući glasače.

Koje bi to bile "lijevo-liberalne" vrijednosti? Jurici Pavičiću su puna usta tog pojma "lijevo-liberalno", ali nijednom još nije uspio konkretno objasniti o kojim se to vrijednostima radi. Ivica Puljak, član predsjedništva stranke Pametno je u intervjuu za Index pokušao biti konkretniji i onda pokazao koliko se razumije u politiku kojom se želi baviti.

"Mi mislimo da je za jednu normalnu i modernu zemlju jedina ispravna politika vrijednosno lijeva, a ekonomski liberalno-socijalna", kaže Puljak.

U ovoj jednoj rečenici rekao je tri stvari koje se međusobno isključuju. Liberalizam je svjetonazor, dakle skup vrijednosti, i on definitivno nije "lijevo". Kako netko može biti "vrijednosno lijevo, a u ekonomskim pitanjima liberalno..."? Što je to? "Liberalno-socijalna"?

Pogledajmo na konkretnim primjerima kako bi ta "liberalno-socijalna" ekonomska politika izgledala. Uzmimo državno subvencioniranje kredita za mlade bračne parove. Postoje dva rješenja: 1) ukinuti subvencioniranje i umjesto toga smanjiti svima poreze (jer je očito da država ima viška novca kad ide subvencionirati stambene kredite) i 2) nastaviti dijeliti kredite ili čak proširiti program i onda povisiti poreze jer netko te subvencije mora plaćati.

Dakle, prvo rješenje je liberalno, a drugo socijalno. Jedno isključuje drugo jer su u direktnoj suprotnosti. Što bi u ovom slučaju učinio Puljak? Nitko ne zna jer on je "liberalno-socijalan", dakle on bi izabrao oba rješenja, ali to je nemoguće.

Drugi primjer, naknade za novorođene. Postoje dva rješenja: 1) država povisi poreze pa uvede naknade od 1.000 eura za svako novorođeno dijete i 2) država ne uvodi naknade za novorođene, umjesto toga smanji poreze svima. Prvo rješenje je socijalno, a drugo liberalno. Jedno isključuje drugo.

Treći primjer, Uljanik. Postoje dva rješenja: 1) država riješi u komercijalnoj banci kredit i zaduži se da radnici prime plaću i 2) država ne učini ništa, pusti privatnu korporaciju da sama rješava svoje probleme. Opet prvo socijalno, a drugo liberalno i jedno rješenje isključuje drugo.

U ekonomskoj politici svaki problem se uvijek svede na dva moguća rješenja: država ili tržište, nema trećega. Država je u pravilu rješenje socijalista, a tržište je u pravilu (iako postoje iznimke) liberalno rješenje. Stoga, kad netko kaže da je u ekonomiji u isto vrijeme "liberal i socijalist", to vam je kao da kaže da na utakmici između Dinama i Hajduka u isto vrijeme navija i za Dinamo i za Hajduk.

Što se svjetonazora tiče, nema "lijevo liberalnih" vrijednosti. Liberalne su vrijednosti jasne: sloboda izražavanja, udruživanja, trgovanja, poduzetništva, vjeroispovijesti, rada, kretanja, upravljanja privatnom imovinom...To su osobne slobode, koje su stup liberalizma i one moraju vrijediti jednako za sve. A posebne zaštite "ranjivih skupina" koje gospodin Puljak spominje, tu već pričamo o ljevici. Ako država posebno zaštiti osobu A, onda stavlja u neravnopravan položaj sve ostale, zato lijeva politika nije sukladna s liberalizmom.

Liberalizam može imati u određenom trenutku neki zajednički politički cilj s ljevicom, ali to ne znači da dijele zajedničke vrijednosti. Na primjer, za prijedlog sekularizacije Hrvatske (konkretno izbacivanje vjeronauka iz državnih škola i prekid financiranja Crkve iz državnog proračuna) ja bih odmah digao ruku, a vjerujem da bi to učinili i ljevičari. Ali mi to nećemo napraviti s istim motivima jer ja se vodim motivom da država ne smije biti nikako vezana ni s kojom religijskom institucijom dok se ljevičari vode motivom antikatolicizma. Ili, na primjer, gay brak - još jedan zajednički cilj, ali opet ne iz istih motiva. Ja se vodim motivom da svi građani moraju imati jednaka prava, a ljevica s motivom zaštite posebnih, kako oni vole reći, "ugroženih" skupina.

Volio bih da je među tim zajedničkim ciljevima i legalizacija marihuane, ali Pametno se protivi tome (što je meni neshvatljivo, da stranka koja se toliko poziva na liberalizam ne želi legalizirati marihuanu). Tome se protive i mnogi drugi ljevičari, na primjer većina SDP-ovaca, barem onih istaknutih. To otkriva da ljevica i liberalizam zapravo nemaju ništa zajedničko jer ljevici nije cilj povećavanje osobnih sloboda. Ljevica se u zadnje vrijeme diljem svijeta, pa tako i kod nas, zalaže za još veće ograničavanje slobode govora i kažnjavanje svojih političkih neistomišljenika, što je skroz antiliberalno.

Ne postoje, dakle, "lijevo-liberalne" vrijednosti, to je izmišljotina nekolicine "elitnih" lijevih novinara i političara koji možda ne žele priznati da su socijaldemokrati, žele sebi tepati da su liberali, a liberalne vrijednosti preziru.

Postoji, međutim, pravac u političkoj filozofiji koji se zove socijalni liberalizam. Taj je pokret u početku želio prelazak na socijalizam, ali mirnim putem i koristeći liberalne metode. Ludwig von Mises ih je teoretski u startu razbucao. Kasnije se socijalni liberalizam reformirao, kad je postalo jasno da je "mirna pretvorba u socijalizam" potpuna utopija, u nekakvu mješavinu politika koje nisu "ni tu ni tamo". Socijalni liberali su ponekad za državu, a ponekad za tržište, i to bez nekakvog dosljednog pravila, tako da kod njih nikada ne znate kakav će stav u ekonomskoj politici zauzeti. To je jako nedosljedna politička pozicija i zato socijalno-liberalne političke stranke u svijetu ne uspijevaju nikako. Ljudi jednostavno ne znaju što će dobiti i za što glasaju ako biraju takvu stranku!

Socijalni liberalizam, dakle, nije skup nekih vrijednosti jer socijalno-liberalne vrijednosti ne postoje. To je jednostavno izbor između socijaldemokracije i liberalizma. Malo ovo, malo ono. To rade vrlo nesigurni ljudi, često oni koji ne razumiju ni politiku ni ekonomiju, a žele u politici pridobiti glasove i liberala i socijalista. Ali onda, ako uđu u vladu, ubrzo će iznevjeriti barem jednu od te dvije skupine svojih glasača, a vrlo lako moguće i obje.

Liberali u Europi se smatraju centrom i desnim centrom. Nema nijedne zemlje gdje se liberali smatraju ljevicom ili koaliraju s ljevicom. S druge strane, koalicije s konzervativnom desnicom su vrlo česte. To nije slučajno. Konzervativci u zapadnoj Europi su zapravo liberalni konzervativci, vrlo lako prilagodljivi promjenama i spremni na ustupke u svjetonazorskim pitanjima, a u ekonomskim pitanjima se slažu s politikom liberalizma. Takve koalicije jako dobro funkcioniraju u Danskoj, Nizozemskoj i Norveškoj, a do prije nekoliko godina dugo je bila na vlasti i konzervativno-liberalna koalicija u Švicarskoj i na Novom Zelandu.

Političari i novinari bi se trebali malo informirati da ne truju javnost ovakvim gluparijama i ne zbunjuju ljude bezveze. Ako ne možete prihvatiti liberalne vrijednosti, to je sasvim OK, ali onda prihvatite činjenicu da niste liberali nego nešto drugo. A ako dijelite liberalne vrijednosti, onda trebate ponosno reći da ste liberal, a ne s figom u džepu maskirati to nekakvim "lijevo, socijalno" epitetima. Samo od sebe pravite komediju na taj način.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: