Zašto ljudi favoriziraju socijalizam, a mrze kapitalizam? Razlog je banalniji nego što mislite...

23.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Socijalisti su skovali oba pojma i dali im u startu svoja značenja. Jednom kad smo ih počeli koristiti, pristali smo na njihovu igru.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Kako je Plenković ustvari priznao da od reforme nema ni ʼrʼ
Vučetić savršeno opisao ironiju nacionalizma u Hrvata: ʼBore se za mitsko hrvatstvo, a zastupaju mitsko srpstvoʼ
Kad se ženske kvote okrenu protiv žena
Na ljevici se vodi građanski rat za ženski WC: Feministice protiv trans aktivista, padaju uvrede, prijeti se gulazima
Prvak u izbjegavanju poreza donirao 2 mlrd. dolara za beskućnike i siromašnu djecu
Ben Shapiro pokušao objasniti zašto Amerika treba napasti Iran. Njegovi vlastiti fanovi su ga satrali...
Oni se rugaju poreznim obveznicima
Zašto će rezanjem poreza plaće rasti političarima, a ne radnicima na minimalcu?
Koliko će nam još trebati da shvatimo da država nije dobar gospodar?
Vlasta Delimar je za ravnopravnost napravila više od svih feminističkih udruga
Osnivač Twittera o deplatformiranju konzervativaca: ʼNe možemo si više priuštiti da budemo neutralniʼ
Zašto neću podržati inicijativu ʼNarod odlučujeʼ
Kako je Liberal potaknuo državne institucije da zaštite transrodnu ženu od prijetnji
Ministrica Dalić nije u pravu: Rezanje PDV-a osjetili bi svi građani
Top 5 najopasnijih predizbornih obećanja za našu ekonomiju
Izbacivanjem vjeronauka riješilo bi se točno 0% problema u hrvatskom školstvu
Kažu da u Hrvatskoj nedostaju liječnici, a država zapošljava 2.600 više ljudi u zdravstvu nego 2015.
Objašnjeno: Zašto su neki hrvatski proizvodi jeftiniji u inozemstvu nego u Hrvatskoj?
Dvije zemlje s najboljim školskim sustavom - zanimljivosti i suprotnosti
Tužan dan za hrvatske branitelje

Zašto ljudi favoriziraju socijalizam, a mrze kapitalizam? Razlog je banalniji nego što mislite...

Socijalisti su skovali oba pojma i dali im u startu svoja značenja. Jednom kad smo ih počeli koristiti, pristali smo na njihovu igru.
PIŠE Mario Nakić

Što mislite o kapitalizmu? Prema današnjoj definiciji vidimo da je termin "kapitalizam" istovjetan tržišnoj ekonomiji, opisuje ekonomski sustav u kojem su sredstva proizvodnje u privatnom vlasništvu, a cijene dobara i usluga određuje tržišni zakon ponude i potražnje. Na to pomisli, vjerujem, većina čitatelja Liberala kad čuje riječ "kapitalizam".

Ali ako pitate nasumično ljude na ulici što je kapitalizam i je li bolji od socijalizma, dobit ćete različite odgovore. Čak i u društvima s dugom tradicijom tržišne ekonomije i liberalne demokracije, velik broj ljudi, a ponegdje i većina, ima vrlo negativno mišljenje o kapitalizmu. Lanjsko istraživanje Pew Researcha među Amerikancima mlađim od 30 godina pokazalo je da većina preferira socijalizam u odnosu na kapitalizam dok u isto vrijeme ista većina preferira slobodno tržište u odnosu na državnu kontrolu. Također, većina planira osnovati vlastitu tvrtku, što je sasvim proturječno njihovom suprotstavljanju kapitalizmu.

Oni zapravo vole kapitalizam, samo što ga ne smijete tako nazvati. Također, ne vole socijalizam, vole ono što oni misle da stoji iza te riječi. Umjesto riječi "kapitalizam" recite "tržišna ekonomija", a riječ "socijalizam" zamijenite terminom "državna kontrola" i dobit ćete potpuno suprotni rezultat. Za to postoji vrlo dobar razlog.

Riječ "kapitalizam" je od samog svoga nastanka pogrdni izraz. Pojavljuje se tek 200-tinjak godina nakon što je termin "kapitalist" ušao u upotrebu. Kapitalist se pojavljuje od 17. stoljeća kada se tako opisivao svaki vlasnik sredstava proizvodnje, odnosno vlasnik poduzeća. Danas termin "kapitalist" opisuje osobu koja ulaže svoja sredstva i resurse u određeni posao s namjerom ostvarivanja dobiti ili profita.

Ali "kapitalizam" je skovao francuski političar i filozof Louis Blanc sredinom 19. stoljeća. On je odbio koristiti termin "slobodno tržište" ili "laissez faire" kako su tada nazivali taj ekonomski sistem, već mu je htio dati pogrdno značenje. Bio je socijalist, predlagao je, između ostalog, da vlada jamči svakom građaninu radno mjesto za državu. Koristio je riječ "kapitalizam" da bi pokazao kako u tom sustavu vladaju kapitalisti, odnosno da je to sustav skrojen za ljude s kapitalom.

Po njemu postoji borba između klasa, prvenstveno kapitalističke i radničke. Marx i Engels su taj isti sentiment još više razvili u cijelu filozofiju. Oni su potpuno ignorirali činjenicu da osoba može biti i kapitalist i radnik u isto vrijeme, da je to stvar osobnog izbora, a ne nekog višeg odabira na koji nitko od nas nema nikakav utjecaj. Naravno, prije 200-tinjak godina bilo je drugačije nego danas i mogućnosti vertikalne mobilnosti bile su znatno ograničene, ali činjenica da su danas mogućnosti promjene statusa na Zapadu puno veće rezultat je razvoja upravo tržišne ekonomije, dakle tog omraženog kapitalizma.

Budući da su društveni filozofi imali daleko veći utjecaj na standardni govor i jezik od ekonomista, kapitalizam je ubrzo postao općeprihvaćeni izraz. Mnogi su ga ekonomisti tijekom posljednjih 200 godina pokušavali obraniti od pogrdnog značenja koje mu je dano u startu, ali bezuspješno. A znate li zašto? Odgovor je vrlo jednostavan.

Kad kažete "kapitalizam", to već u samom terminu kazuje da je riječ o sustavu u kojem kapitalisti vode glavnu riječ, što zapravo nije točno jer u ovom ekonomskom sustavu glavnu riječ imaju potrošači, kupci. O njima i njihovim željama, osobnim izborima ovisi hoće li kapitalist zaraditi ili propasti. Ali kad taj potrošač, koji nije kapitalist, čuje riječ "kapitalizam", on ne zna da je to sustav u kojem je on glavni, u kojem se njega nešto pita. Ne, on će prvo pomisliti da je to sustav koji nije skrojen za njega, a to znači da vrlo lako može biti protiv njega.

S druge strane, socijalizam je od starta nastao kao pozitivan termin jer su ga skovali sami socijalisti. Zato kada čujete riječ "socijalizam", mnogi će prvo pomisliti na društvenu odgovornost, suradnju i pomaganje drugim ljudima. A u stvarnosti, znate i sami kako to izgleda kad neka država odbaci tržišnu ekonomiju i krene u smjeru državne kontrole nad sredstvima proizvodnje i cijenama, što socijalizam zapravo jest.

Dakle, onog trenutka kad počnemo debatirati o socijalizmu i kapitalizmu, uhvaćeni smo u zamku s obzirom da su oba termina skovali socijalisti, oni su im dali značenja kakva ne odgovaraju stvarnosti i onda je jako teško s tim terminima uopće dobiti bilo kakvu raspravu. Bez obzira na činjenice, znanost i povijesne spoznaje, kapitalizam će uvijek biti ona "ružna riječ" koju većina ljudi ne želi, a socijalizam nešto lijepo i poželjno. Čak ni toliki primjeri propalih socijalističkih država u 20. stoljeću, pa ni aktualna situacija u Venezueli, neće puno pomoći da socijalizam izgubi svoje prvotno značenje.

Umjesto kapitalizma, trebali bismo koristiti termin tržišna ekonomija, što ima jednako značenje, ali točnije opisuje ono na što se misli. Kad socijalisti kažu "kapitalizam", vi recite: "Ja sam protiv kapitalizma, on je užasan. Ja sam za tržišnu ekonomiju, sustav u kojem svaki radnik može pokrenuti vlastiti posao i biti vlasnik sredstava proizvodnje kojima raspolaže i od kojih živi." Dakle, zaigrajmo njihovu igru, to će ih jako zbuniti.

 

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandinavske zemlje djeluju poput lanca. Kada jedna vlada učini nešto smjelo i obećavajuće, onda odmah i druge susjedne države učine isto. To je konkurentnost i ona rezultira prosperitetom.

Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je doktor ekonomije, jedini Hrvat zaposlen na sveučilištu Princeton i k tome klasični liberal, rekao nam je bjelovarski gradonačelnik.

Hrebak otkrio HSLS-ovog kandidata za predsjednika RH: Što mislite, hoće li imati šanse?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Isti ljudi koji se najviše kunu u Ustav i američke vrijednosti, prvi su koji će pljunuti na njih.

Što se zapravo krije iza izjava ʼOni mrze ovu zemljuʼ i ʼNeka odu ako im se tu ne sviđaʼ?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: