Što mislite o kapitalizmu? Prema današnjoj definiciji vidimo da je termin "kapitalizam" istovjetan tržišnoj ekonomiji, opisuje ekonomski sustav u kojem su sredstva proizvodnje u privatnom vlasništvu, a cijene dobara i usluga određuje tržišni zakon ponude i potražnje. Na to pomisli, vjerujem, većina čitatelja Liberala kad čuje riječ "kapitalizam".
Ali ako pitate nasumično ljude na ulici što je kapitalizam i je li bolji od socijalizma, dobit ćete različite odgovore. Čak i u društvima s dugom tradicijom tržišne ekonomije i liberalne demokracije, velik broj ljudi, a ponegdje i većina, ima vrlo negativno mišljenje o kapitalizmu. Lanjsko istraživanje Pew Researcha među Amerikancima mlađim od 30 godina pokazalo je da većina preferira socijalizam u odnosu na kapitalizam dok u isto vrijeme ista većina preferira slobodno tržište u odnosu na državnu kontrolu. Također, većina planira osnovati vlastitu tvrtku, što je sasvim proturječno njihovom suprotstavljanju kapitalizmu.
Oni zapravo vole kapitalizam, samo što ga ne smijete tako nazvati. Također, ne vole socijalizam, vole ono što oni misle da stoji iza te riječi. Umjesto riječi "kapitalizam" recite "tržišna ekonomija", a riječ "socijalizam" zamijenite terminom "državna kontrola" i dobit ćete potpuno suprotni rezultat. Za to postoji vrlo dobar razlog.
Riječ "kapitalizam" je od samog svoga nastanka pogrdni izraz. Pojavljuje se tek 200-tinjak godina nakon što je termin "kapitalist" ušao u upotrebu. Kapitalist se pojavljuje od 17. stoljeća kada se tako opisivao svaki vlasnik sredstava proizvodnje, odnosno vlasnik poduzeća. Danas termin "kapitalist" opisuje osobu koja ulaže svoja sredstva i resurse u određeni posao s namjerom ostvarivanja dobiti ili profita.
Ali "kapitalizam" je skovao francuski političar i filozof Louis Blanc sredinom 19. stoljeća. On je odbio koristiti termin "slobodno tržište" ili "laissez faire" kako su tada nazivali taj ekonomski sistem, već mu je htio dati pogrdno značenje. Bio je socijalist, predlagao je, između ostalog, da vlada jamči svakom građaninu radno mjesto za državu. Koristio je riječ "kapitalizam" da bi pokazao kako u tom sustavu vladaju kapitalisti, odnosno da je to sustav skrojen za ljude s kapitalom.
Po njemu postoji borba između klasa, prvenstveno kapitalističke i radničke. Marx i Engels su taj isti sentiment još više razvili u cijelu filozofiju. Oni su potpuno ignorirali činjenicu da osoba može biti i kapitalist i radnik u isto vrijeme, da je to stvar osobnog izbora, a ne nekog višeg odabira na koji nitko od nas nema nikakav utjecaj. Naravno, prije 200-tinjak godina bilo je drugačije nego danas i mogućnosti vertikalne mobilnosti bile su znatno ograničene, ali činjenica da su danas mogućnosti promjene statusa na Zapadu puno veće rezultat je razvoja upravo tržišne ekonomije, dakle tog omraženog kapitalizma.
Budući da su društveni filozofi imali daleko veći utjecaj na standardni govor i jezik od ekonomista, kapitalizam je ubrzo postao općeprihvaćeni izraz. Mnogi su ga ekonomisti tijekom posljednjih 200 godina pokušavali obraniti od pogrdnog značenja koje mu je dano u startu, ali bezuspješno. A znate li zašto? Odgovor je vrlo jednostavan.
Kad kažete "kapitalizam", to već u samom terminu kazuje da je riječ o sustavu u kojem kapitalisti vode glavnu riječ, što zapravo nije točno jer u ovom ekonomskom sustavu glavnu riječ imaju potrošači, kupci. O njima i njihovim željama, osobnim izborima ovisi hoće li kapitalist zaraditi ili propasti. Ali kad taj potrošač, koji nije kapitalist, čuje riječ "kapitalizam", on ne zna da je to sustav u kojem je on glavni, u kojem se njega nešto pita. Ne, on će prvo pomisliti da je to sustav koji nije skrojen za njega, a to znači da vrlo lako može biti protiv njega.
S druge strane, socijalizam je od starta nastao kao pozitivan termin jer su ga skovali sami socijalisti. Zato kada čujete riječ "socijalizam", mnogi će prvo pomisliti na društvenu odgovornost, suradnju i pomaganje drugim ljudima. A u stvarnosti, znate i sami kako to izgleda kad neka država odbaci tržišnu ekonomiju i krene u smjeru državne kontrole nad sredstvima proizvodnje i cijenama, što socijalizam zapravo jest.
Dakle, onog trenutka kad počnemo debatirati o socijalizmu i kapitalizmu, uhvaćeni smo u zamku s obzirom da su oba termina skovali socijalisti, oni su im dali značenja kakva ne odgovaraju stvarnosti i onda je jako teško s tim terminima uopće dobiti bilo kakvu raspravu. Bez obzira na činjenice, znanost i povijesne spoznaje, kapitalizam će uvijek biti ona "ružna riječ" koju većina ljudi ne želi, a socijalizam nešto lijepo i poželjno. Čak ni toliki primjeri propalih socijalističkih država u 20. stoljeću, pa ni aktualna situacija u Venezueli, neće puno pomoći da socijalizam izgubi svoje prvotno značenje.
Umjesto kapitalizma, trebali bismo koristiti termin tržišna ekonomija, što ima jednako značenje, ali točnije opisuje ono na što se misli. Kad socijalisti kažu "kapitalizam", vi recite: "Ja sam protiv kapitalizma, on je užasan. Ja sam za tržišnu ekonomiju, sustav u kojem svaki radnik može pokrenuti vlastiti posao i biti vlasnik sredstava proizvodnje kojima raspolaže i od kojih živi." Dakle, zaigrajmo njihovu igru, to će ih jako zbuniti.
