Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa

10.5.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Usprkos uvriježenom mišljenju, Marx je podržavao ono što danas nazivamo globalizacijom.

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva

Trump bi o međunarodnoj trgovini mogao učiti od Marxa

Usprkos uvriježenom mišljenju, Marx je podržavao ono što danas nazivamo globalizacijom.

Nakon neuspjelih pregovora o slobodnoj trgovini, američki predsjednik Donald Trump je povećao uvozne carine za čelik, aluminij i drugu robu iz Kine. Polovina kineskih proizvoda se sada oporezuje na granici, a stopa oporezivanja je udvostručena u odnosu na lanjsku. Kineska vlada je odmah odgovorila istom mjerom i povisila carine za uvozne proizvode iz Amerike.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine lani je već ugrozio globalni ekonomski rast i protresao tržišta dionicama diljem svijeta. Ipak, ovaj rat šteti Kini više nego SAD-u budući da SAD uvozi iz Kine robu u gotovo dvostruko većoj vrijednosti nego što Kina uvozi iz SAD-a. Ali osim kineskog gospodarstva, uvozne carine u SAD-u štete i američkim kupcima te proizvođačima koji koriste sirovine iz Kine. Drugim riječima, svi su na gubitku.

Ali Trump ne misli tako. On je uvjeren da je trgovinski deficit užasna stvar i da trgovinom američka ekonomija gubi, a taj je stav u suprotnosti s ekonomskim udžbenicima. Damon Root, urednik portala Reason, u svome je članku primijetio da je čak i komunistički ideolog Karl Marx razumio taj dio ekonomije bolje od Donalda Trumpa. Prenosimo njegov članak:

Donald Trump je deklarirani neprijatelj slobodne trgovine. "Moramo zaštititi naše granice od razaranja drugih zemalja koje proizvode naše proizvode, kradu naše tvrtke i uništavaju naša radna mjesta", izjavio je Trump tijekom govora na inauguraciji 2017. godine. "Protekcionizam će dovesti do velikog prosperiteta i moći."

Većina ekonomista ne slaže se s tom procjenom. Kao što će vam reći, slobodna (ili čak slobodnija) trgovina pogoduje svim uključenim stranama. Protekcionizam, s druge strane, boli i potrošače i tvrtke.


Nažalost, Trump nije usamljen u ekonomskom neznanju. Socijaldemokratski senator Bernie Sanders također ne voli slobodnu trgovinu, osuđujući je kao "dio globalne utrke do dna kako bi se povećala dobit velikih korporacija".

Možda bi Trump i Sanders trebali provesti malo vremena proučavajući Karla Marxa. Da, onog Karla Marxa. Iako se danas ta činjenica često zaboravlja, Marx je imao nekoliko pozitivnih stvari za reći o onome što danas nazivamo globalizacijom. Kao što je ljevičarski ekonomist Meghnad Desai zabilježio u svojoj knjizi iz 2002. godine "Marxova osveta: Ponovno oživljavanje kapitalizma i smrt etatističkog socijalizma", Marx je bio "prvak slobodne trgovine, a ne prijatelj carinskih prepreka".

Marx je doista vidio globalni kapitalizam kao revolucionarnu silu koja je, prema riječima iz Komunističkog manifesta, "spasila značajan dio stanovništva od idiotizma seoskog života". Štoviše, Manifest nastavlja:

"Buržoazija je, tijekom stoljetne vladavine, stvorila masivnije i kolosalnije produktivne snage od svih prethodnih generacija zajedno. Podvrgavanje sile prirode čovjeku, strojevi, primjena kemije u industriji i poljoprivredi, parna navigacija, željeznice, telegraf, čišćenje čitavih kontinenata za uzgoj, kanalizacija rijeka, cijele populacije maknule su se iz sela u grad - ono što u ranijem stoljeću se nije moglo ni zamisliti da su takve produktivne snage pale u krilo društvenog rada."

Budimo iskreni, Marx je pozdravio te revolucionarne kapitalističke snage jer ih je vidio kao sredstvo za postizanje cilja. Naime, vjerovao je da će oblikovati i formirati samosvjesnu klasu proletarijata, koja će onda voditi svijet u slavnu komunističku budućnost (detalji su mutni o tome kako se taj dio trebao dogoditi). Ali u međuvremenu, Marx je apsolutno želio da slobodna trgovina napreduje tako da kapitalizam može izvesti svoju magiju. To je isti proces, usput rečeno, koji je ekonomist Joseph Schumpeter nazvao "olujom stvaralačkog uništenja".

Nažalost, kad bi samo Trump i Sanders bili pametni glede slobodne trgovine kao što su bili Marx i Schumpeter.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo je prvi put u zadnjih 20 godina, ako izmumemo lokalne izbore, da mogu glasati 'ZA', a ne 'PROTIV'.

Liberali napokon imaju za koga glasati

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Igor Rudan se, poput mnogih drugih svojih kolega znanstvenika u prošlosti, upustio u priču o ograničenim resursima i neodrživom ekonomskom sustavu.

Uz dužno poštovanje, gospodine Rudan, ovaj put niste u pravu.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usporedila je putnički željeznički promet u Hrvatskoj i Japanu. Pogodite koja je glavna početna razlika...

Je li Holy upravo pozvala na privatizaciju HŽ-a?

Škola

PIŠE: LIBERAL.HR

Prema Bastiatu, svaka vlada ima samo tri izbora: 1) nekolicina pljačka većinu, 2) svatko pljačka svakoga i 3) nitko ne pljačka nikoga. Koju od te tri vlade žele Žuti prsluci?

Žuti prsluci su na teži način naučili da je Bastiat bio u pravu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Teško je nabrojati sve populističke izjave i obećanja u ovoj kampanji pa ću izdvojiti samo one najgore.

Top lista populista (izdanje EU izbori 2019.)

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

83-godišnjak je pucao kroz ulazna vrata kad je shvatio da netko pokušava provaliti. Ubio je 25-godišnjeg mladića. Sad ga žele poslati u zatvor.

Mediji provode javni linč nad nevinim čovjekom i pomažu državi da ga dokrajči. Njegov grijeh? Branio se od provalnika.

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Smatraju li SDP-ovci u Odboru za nagrade da gradonačelnik nije to zaslužio, da su proračuni za koje su i sami glasali - zajebancija?

Nominirala sam Obersnela za nagradu grada Rijeke zbog manjka u proračunu. Njegov odbor je odbio nominaciju...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: