6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)

12.10.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

6 stvari koje je Marx htio ukinuti (osim privatnog vlasništva)


PIŠE Mario Nakić

"Komunisti preziru prikrivanje stavova i ciljeva", izjavio je Marx u čuvenom "Komunističkom manifestu". "Oni otvoreno izjavljuju da se njihovi ciljevi mogu postići samo prisilnim svrgavanjem svih postojećih društvenih uvjeta. Neka vladajuće klase drhte od komunističke revolucije."

Poput Hitlerovog "Mein Kampfa", "Komunistički manifest" čitateljima predočava čistu, nerazrijeđenu viziju autorove ideologije koja je prilično mračna, piše Jon Miltimore na stranicama Intellectual Takeout.

Riječ je o političkom pamfletu objavljenom 1848. godine čiji su autori Karl Marx i Friedrich Engels, vjerojatno najutjecajnijem djelu takve vrste u modernoj svjetskoj povijesti.

Na postulatima ideologije predstavljene u "Komunističkom manifestu" i njenoj doktrini u 20. stoljeću osnovan je niz država koje su rezultirale masovnim izgladnjivanjem, političkim progonima, logorima, gušenjem osobnih, političkih i ekonomskih sloboda. Iako Marx i Engels, naravno, nisu iskazivali namjere za takve rezultate i nisu otvoreno pozivali na nasilje, sasvim je jasno da se ciljevi predstavljeni u Manifestu ne mogu ostvariti bez upotrebe sile i tlačenja dijela stanovništva. Konačni rezultat mogao se predvidjeti u teoriji, na što su kritičari marksizma od početka upozoravali, ali masama zaluđenim pohlepom, zavišću i često u očaju zbog lošeg ekonomskog stanja i socijalnih nepravdi, teoretski nedostatci socijalističkog programa nisu značili ništa. Morali su ga isprobati i ispitati na vlastitoj koži, u različitim dijelovima svijeta, ali u pravilu s istim ili vrlo sličnim rezultatima.

Marx je tražio ukidanje privatnog vlasništva, što je općepoznato. Taj je zahtjev u praksi nailazio na velike probleme, otpore i u konačnici katastrofalne ekonomske rezultate. Ali nije privatno vlasništvo jedino na čije je ukidanje pozivao. Navest ćemo još nekoliko njegovih zahtjeva koji također u praksi izazivaju velike društvene probleme.

1. Obitelj

Marx priznaje da je uništavanje obitelji zeznuta tema, čak i za revolucionare. "Ukidanje obitelji! Najradikalniji zahtjev u ovom zloglasnom prijedlogu komunista", piše u Manifestu.

Ali rekao je da protivnici ove ideje ne razumiju ključnu činjenicu o obitelji.

"Na čemu se temelji sadašnja obitelj, buržoaska obitelj? Na kapitalu, na privatnoj dobiti. U svom potpuno razvijenom obliku ova obitelj postoji samo među buržoazijom."

Najbolje od svega, ukidanje obitelji bilo bi relativno lako nakon ukidanja buržoaske imovine. "Buržoaska obitelj će nesumnjivo nestati kad nestane njezin komplement, a oboje će nestati skupa s nestajanjem kapitala."

2. Individualnost

Marx je vjerovao da je individualnost antiteza egalitarnosti kakvu je zamišljao. Stoga se pojedinac mora maknuti s puta.

Za njega individualnost je društvena konstrukcija kapitalističkog društva i duboko je isprepletena sa samim kapitalom. "U buržoaskom društvu kapital je neovisan i ima individualnost, dok je živa osoba ovisna i nema individualnost", napisao je. "A ukidanje ovakvog stanja stvari buržoazija naziva ukidanjem individualnosti i slobode! I s pravom. Ukidanje buržoaske individualnosti, buržoaske neovisnosti i buržoaske slobode nesumnjivo je cilj."

3. Istine

Čini se da Marx nije vjerovao da bilo kakva istina postoji izvan klasne borbe.

"Vladajuće ideje svakog doba ikada su bile ideje njegove vladajuće klase", tvrdio je. "Kada je drevni svijet bio u posljednjem zamahu, drevne religije je svladalo kršćanstvo. Kada su se kršćanske ideje u 18. stoljeću pokorile racionalističkim idejama, feudalno društvo vodilo je svoju smrtnu bitku s tadašnjom revolucionarnom buržoazijom."

Prepoznao je koliko će radikalno ta ideja zvučati njegovim čitateljima, posebno jer komunizam ne želi modificirati istinu, već je svrgnuti. Ali tvrdio je da tim ljudima nedostaje veća slika.

"Bez sumnje, vjerske, moralne, filozofske i pravne ideje modificirane su tijekom povijesnog razvoja. Ali religija, moral, filozofija, politologija i pravo, stalno su preživljavali ovu promjenu. Osim toga, postoje vječne istine, poput slobode, pravde itd., koje su zajedničke svim društvenim stanjima. Ali komunizam ukida vječne istine, ukida svu religiju i sav moral, umjesto da ih konstituira na novoj osnovi; stoga djeluje u suprotnosti sa svim dosadašnjim povijesnim iskustvom."

Na što se ta pritužba svodi? "Povijest cijelog prethodnog društva sastojala se u razvoju klasnih antagonizama, antagonizama koji su u različitim epohama poprimali različite oblike."

4. Nacije

Komunistima, rekao je Marx, zamjeraju što žele ukinuti nacije. Ti ljudi ne razumiju prirodu proleterijata, napisao je.

"Radnici nemaju državu. Ne možemo od njih uzeti ono što oni nemaju. Budući da proleterijat prije svega mora steći političku nadmoć, mora se uzdići kao vodeća klasa nacije, mora konstituirati naciju, on je zasad sam po sebi nacionalan, ali ne u buržoaskom smislu te riječi."

Nadalje, velikim dijelom zbog kapitalizma, vidio je kako se pojavljuju neprijateljstva među ljudima različitog porijekla. Kako proletarijat bude rastao na vlasti, nacije uskoro neće imati potrebe postojati, napisao je.

"Nacionalne razlike i antagonizam među narodima svakim danom sve više nestaju, zahvaljujući razvoju buržoazije, slobodi trgovine, svjetskom tržištu, jednoobraznosti načina proizvodnje i životnim uvjetima koji im odgovaraju."

Marx je ovdje priznao da oslobađanje tržišta povećava suradnju među ljudima različitih nacija i smanjuje međusobne nacionalističke antagonizme, ali on je slobodnu trgovinu vidio ne kao produkt tržišne ekonomije (kapitalizma), već kao put ka komunizmu.

5. Povijest

Marx je tradiciju doživljavao kao oružje buržoazije. Učenje povijesti i držanje do tradicije poslužilo je kao puko ometanje potrage proletarijata za emancipacijom i nadmoći.

"U buržoaskom društvu", napisao je Marx, "prošlost dominira nad sadašnjošću; u komunističkom društvu sadašnjost dominira prošlošću."

6. Religije i sekularnost

Marx je smatrao religije neprijateljem klasne borbe, nazvao je religiju "opijumom naroda" i oružjem koji koristi "buržoazija" da bi sačuvala socijalni mir i držala brojnije pripadnike "nižih klasa" u pokornosti.

"Prvi preduvjet ljudske sreće je ukidanje religije", ustvrdio je.

Bio je protivnik sekularizma jer sekularna država pogoduje širenju religija, ona ih ne ukida. Kritizirao je SAD baš iz tog razloga, primijetio je da prva sekularna država nije dovela do smanjenja religioznosti jer jamči vjerske slobode, ne ukida ih. Marx se zalagao za ateističku državu, onu koja će promicati ateizam i gušiti vjerske slobode.

Marxov utjecaj na današnju ljevicu

Među današnjim ljevičarima jedan dio Marxovog nauka je odbačen, ali dio se i dalje njeguje i promiče. Primijetit ćete da marksisti u hrvatskim medijima dosta često i danas znaju koristiti potpuno nelogične primjere kako bi okrivili svoje tradicionalne ideološke neprijatelje, poput religije i obitelji, za bilo koje zlo koje se dogodi. Na primjer, kad se nedavno dogodila strašna tragedija u Zagrebu u kojoj je muškarac usmrtio šest osoba i potom sebe, neki mediji su nakon toga izašli s člankom "Što ne valja u hrvatskoj obitelji" gdje su pokušali sve crne vijesti povezati s obitelji i prikazati kako je ona izvor društvenih problema, što je, naravno, potpuna glupost. O tome kako se napada religija i onda kad treba i onda kad ne treba, ne moram ni pričati.

Uglavnom, takve stvari danas samo su rezultat višestoljetnog utjecaja jednog filozofa i njegovih ideja. Zaista, filozofija pokreće svijet u ovom ili onom smjeru. Zato je iznimno bitno prepoznati i razlučiti dobro od zla, dobronamjerne filozofe od onih destruktivnih. I ne ponavljati iste greške.


Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: