Crkva bi u katolicima liberalnog svjetonazora trebala prepoznati svoje najveće prijatelje, a ne protivnike

5.5.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Što je točno papa Pio IX. htio reći svojom porukom o liberalnim katolicima prije gotovo 150 godina?
PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Crkva bi u katolicima liberalnog svjetonazora trebala prepoznati svoje najveće prijatelje, a ne protivnike

Što je točno papa Pio IX. htio reći svojom porukom o liberalnim katolicima prije gotovo 150 godina?
PIŠE Tomislav Stipić

Ured za mlade Hrvatske biskupske konferencije u objavi na svom Facebook profilu postavio je sliku pape Pia IX. s njegovim citatom: "Liberalni katolici su najgori neprijatelji Crkve". Što je pod tim mislio Ured za mlade, a što Pio IX. pokušat ću interpretirati u ovom članku.

Papa Pio IX. ostao je upamćen po tri krupne stvari. Do danas je najdugovječniji rimski biskup sa skoro 32 godine pontifikata. Za vrijeme njegovog pontifikata dokinuto je postojanje Papinske države. Za Hrvate je važna činjenica da je upravo on Zagreb podigao na dostojanstvo nadbiskupije te tako crkvenoj hijerarhiji u Hrvatskoj dao samostalnost od Ugarske.

O njegovom životu napisani su tomovi knjiga pa se ovdje nećemo baviti time. Dovoljno je reći kako je na vlast došao polovicom XIX. stoljeća, u vrijeme takozvanog "Proljeća naroda", kada se širom Europe počela širiti romantičarska ideja nacionalizma i buđenje nacionalne svijesti. Svoj pontifikat počeo je nekim liberalnim postupcima kao što je reforma Vlade Papinske države, njezino pretvaranje u civilni organ vlasti te reformom pravosuđa i javnog obrazovanja što je za to vrijeme bio veliki korak.

Međutim, nacionalno buđenje naroda u Europi, a posebice tendencije za ujedinjenjem Italije, papu Pia IX. su pretvorile u čuvara tradicije i Crkve te posredno dovele do njegovog nastojanja da osudi sve političke pravce koji su htjeli dokinuti miješanje Crkve u državne poslove. U tim nastojanjima liberalizam je označen kao neprijateljski i tako će biti tretiran sve do Drugog vatikanskog sabora.

Njemu je prethodio Prvi vatikanski sabor koji 1869. saziva upravo papa Pio IX. i to u jeku Garibaldijevog nastojanja da osvoji Rim i učini ga prijestolnicom ujedinjene Italije. Na tom Saboru, koji je potrajao niti punu godinu (jer je prekinut dokidanjem Papinske države 1870.), donesena su dva bitna dokumenta, Dei Filius (O Božjem Sinu), konstitucija o katoličkoj vjeri, u kojoj se naglašava da se samo u okviru katoličke vjere može govoriti o spasenju, te Pastor Aeternus (Vječni pastir), o papinoj nezabludivosti kada govori s katedre svetog Petra o pitanjima vjere i morala.

Na samom koncilu, a i kasnije, papa je imao opoziciju u vlastitim redovima. Jedan od vodećih opozicionara bio je i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer koji se nije slagao s papinom nezabludivošću, smatrajući je predimenzioniranom i neadekvatnom, jer nezabludivost je, po njemu, pripadala cijeloj Crkvi, a ne samo jednoj osobi.

I drugi biskupi nisu se slagali s time, iako je na kraju konstitucija izglasana većinom glasova. Također, u to se vrijeme među teolozima i crkvenim učenjacima diljem Europe razvija misao kako Crkva treba ići više u korak s "modernitetom", odnosno više pažnje posvećivati i svjetovnim stvarima, a ne ostajati tvrdo na pozicijama tradicije. U svojim traktatima govorili su kako nije sasvim točno da samo u okrilju katoličke vjere čovjek može zadobiti spasenje te kako ne mora katolička vjera imati povlašten položaj u društvu kao jedina religija u državnom uređenju.

Svi oni imali su jedan predznak – liberalni katolici, koji su svojim propitkivanjem dovodili u pitanje papinsko vrhovno svećeništvo. Iz svega ovoga može se zaključiti kako je Pio IX. upravo ovakve težnje proglasio neprijateljskim prema Crkvi. U vrijeme kada je Papinska država bila dokinuta, a papa "zatočenik Vatikana", upravo u tim razlozima treba tražiti papino protivljenje liberalnijim idejama. To je i donekle shvatljivo jer je u takvim okolnostima to bilo više političko nego vjersko pitanje, a Pio IX. je očito procijenio kako mu pozivanje na tradiciju i dotadašnju praksu Crkve mogu pomoći u očuvanju uzdrmanog autoriteta.

Drugi vatikanski koncil u kontitucijama Gaudium et spes (Radost i nada) i Lumen gentium (Svjetlo naroda) donio je zaključke kako se i oni koji nisu upoznali Isusa Krista mogu spasiti, drugim riječima, i oni koji nisu kršćani, možemo reći i katolici. Drugim vatikanskim saborom nestalo je i oštrice prema političkim i ideološkim pravcima koji povijest i budućnost vide na drugačiji način od Crkve. Crkva je "aggiornamento-m" (tal. posadašnjenjem) pružila ruku cijelom svijetu, spremna učiti i od tog svijeta bez obzira što je ona smatrala kako je i dalje "Mater et magistra" (lat. Majka i učiteljica). Crkva se, dakle, Drugim vatikanskim saborom odlučila koračati u svijetu i uz svijet, pokušavajući i s liberalizmom pronaći dodirne točke u svom djelovanju.

Kome je onda bila namijenjena objava Ureda za mlade HBK s citatom pape umrlim prije 141 godinu koji ju je izrekao u sasvim drugačijim okolnostima i čije je shvaćanje pobio (u Crkvi bi rekli produbio, jer crkveno učiteljstvo i dogmatske konstitucije se ne mogu pobiti niti dokinuti) Drugi vatikanski sabor?

Namijenjena je liberalima katolicima, vjernicima koji se deklariraju katolicima, a liberalnog su svjetonazora. Takvi ljudi propitkuju sve društvene pojave, slobodni su u svom razmišljanju, u kontekstu vjere ispovjedaju je na katolički način, ali se ne slažu sa svim postulatima koje je Crkva donijela. Je li to moguće?

Iz kuta gledišta Crkve - nije. Svi vjernici trebali bi se pokorno držati crkvenog nauka i ne propitkivati ga jer u tom slučaju ne mogu u punini ispovijedati svoju vjeru. Mogu li se s time složiti liberali? Ne mogu. Na kraju krajeva, i vjera je vječno propitkivanje. Ne postoji čovjek koji je uvjeren i zna da Bog postoji. On vjeruje da postoji. I nada se da postoji jer to i jest smisao vjerovanja.

Ako ćemo iskreno, Crkvi bi upravo liberali katolici trebali biti najveći prijatelji. Oni je mogu učiniti boljom zajednicom jer razmišljaju o svojoj vjeri. Oni mogu biti ti koji će svojim slobodoumnim načinom razmišljanja ukazati na malformacije i devijantnost. Oni se možda neće složiti s nekim dijelom crkvenog nauka, ali će dopustiti mogućnost da Crkva i dalje taj isti nauk naviješta. Oni neće čizmom na crkveno učiteljstvo, ali će argumentirano nastojati započeti raspravu.

I na kraju, iako će liberali braniti sekularnost i odvojenost Crkve i države, oni će prvi stati u obranu prava Crkve da naučava svoj nauk. Ako to nije prijateljski i čin vrijedan uvažavanja, ne znam što jest. Ured za mlade HBK trebao bi se zapitati nad tom činjenicom.

 


Vezano
Sukob crkvenih klanova nagovješćuje početak nove ere dijaloga između Crkve i društva
Pitanje za patera Iku: Tko je od nas dvojice ʼpraviʼ muškarac?
Putinova kritika liberalizma nije ništa novo. Isto su govorili Lenjin i Mussolini
Hrvatska nije katolička nego sekularna država
Za tužbe protiv crkvenih zvona Zekanović okrivio neoliberalizam
Katedrala Notre-Dame je preživjela pljačku i uništavanje tijekom Francuske revolucije, preživjet će i ovaj požar
Kako hrvatski kler pokušava opravdati (ili prešutjeti) strašne skandale
Justin Bieber i predbračna čistoća: Što nam to govori o državnim, društvenim i crkvenim zabranama i tabuima?
Sekularizacija Hrvatske nije moguća još najmanje 100 godina
Ovaj biskup kaže da su mladi vjerski nepismeni. Znači da vjeronauk u državnoj školi ne funkcionira?
Da ova škola nije u državnom vlasništvu, netko bi se i o njoj brinuo
Gdje su sad molitelji, branitelji, Crkva i ostali dušebrižnici?
Je li Puljak u pravu kad proziva Crkvu zbog pisma školama?
Ako Crkva nije zadovoljna ovakvim školstvom, neka se založi za vaučerizaciju!
Djecu trebamo učiti da poštuju tuđu imovinu i slobodu
Paranoja i senzacionalizam: Koliko je Zadranima trebalo da se bace u lov na sotoniste kojih nema
Državno financiranje vjerskih zajednica - kršenje sekularnosti i slobode govora
Mamić, Međugorje, molitva - u čemu vjernici griješe?
Crkveni vođe ne mogu biti shvaćeni ozbiljno dok god primaju novac iz proračuna
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Prošlo je 5 godina kako je pokrenuo filantropsku inicijativu za poboljšanje uvjeta i bolju informatičku naobrazbu u hrvatskim školama...

Bakić obilježava 5. godišnjicu IRIM-a: ʼEdukacija je najveći izjednačavač prilikaʼ

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo je jedan od najočitijih primjera uredničke manipulacije kako se neki hrvatski mediji trude ulizati vladajućima.

Manipulacija: U naslovu kažu da građani podržavaju Kujundžićeve poreze, a pitali su samo troje ljudi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

A samo je rekao da su za cijenu Thompsonovog koncerta tri grada mogla postati transparentna.

Kovač prima prijeteće i uvredljive poruke od Thompsonovih fanova: ʼTi si četnik i jugokomunist!ʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: