Vezani članci:
Pobijanje Keynesove teorije o prisilnoj nezaposlenosti na primjeru Srba iz Hrvatske 1990-ih
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Keynes - nije vjerovao u moć Smithove ʼnevidljive rukeʼ, pred smrt shvatio da je pogriješio


Piše: Mario Nakić
25.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Keynes - nije vjerovao u moć Smithove ʼnevidljive rukeʼ, pred smrt shvatio da je pogriješio

Keynes - nije vjerovao u moć Smithove ʼnevidljive rukeʼ, pred smrt shvatio da je pogriješio


Piše: Mario Nakić
25.8.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kao i obično, ljudi pred smrt shvate točno gdje su griješili, kaju se...ali često bude prekasno ako je šteta već učinjena.

John Maynard Keynes, engleski liberal i jedan od najutjecajnijih ekonomista 20. stoljeća proslavio se s tezama o nedostatcima slobodnog tržišta i potrebi da ih država "ispravlja". Njegovo djelo "Kraj slobodnog tržišta" podiglo je veliku prašinu 1926. i njime je izazvao munjevitu reakciju Ludwiga von Misesa. U uvjetima krize, kad tržište "zaškripi", država treba uletjeti, smatrao je Keynes. Njegov je lijek bio uvijek isti: povećanje javne potrošnje. Na što? Nije ni bitno, bilo što. Bitno je da "novac kola", što će povećati potrošnju na tržištu, a povećana potrošnja oživjet će uspavanu ekonomiju, kreirati nova radna mjesta itd.

Zvuči logično na prvu, ali svaka razumna osoba će postaviti pitanje: otkud povećanje potrošnje? Država ne stvara novu vrijednost, ona mora prvo nekome uzeti. Međutim, država ima i narodnu banku, može tiskati novac, može se zadužiti. Zaduživanje nije loše ako ima svoju ekonomsku svrhu i ako će se u određenom periodu isplatiti, reći će ekonomisti. Međutim, ako zaduživanje postane način funkcioniranja gospodarstva i države, onda smo u problemu. Što će se dogoditi na duge staze? "Na duge staze, svi ćemo biti mrtvi", hladno će odgovoriti Keynes.

Proveo je cijeli život prepucavajući se s Misesom, bio je jako umišljen jer je znao da su njegovi prijedlozi puno prihvatljiviji političarima budući da ni oni ne vode brigu za budućnost dalje od sljedećih izbora. Drugim riječima, političarima se isplati povećavati potrošnju i "pomagati" građanima njihovim novcem predstavljajući to kao vlastita dobra djela. Kad dugovi dođu na naplatu, past će na leđa nekoga drugoga. Bitno je kreirati kratkotrajni rast.

Pred samu smrt 1946. godine, Keynes je shvatio da je pogriješio u kritici slobodnog tržišta i bilo mu je iskreno žao. Deset dana prije smrtipriznao je svome prijatelju Henryju Clayu, profesoru ekonomije i savjetniku Svjetske banke da se nada da će "nevidljiva ruka" (kako je Adam Smith u knjizi "Bogatstvo naroda" nazivao volju slobodnog tržišta) pomoći Velikoj Britaniji:

"Sve više vjerujem da je rješenje naših problema u nevidljivoj ruci koju sam se toliko trudio odbaciti iz ekonomskog razmišljanja prije 20 godina."

Nažalost, njegovo priznanje slobodnom tržištu nije tada odjeknulo kao njegova ranija djela u kojima je pokušavao dokazati da država "mora nešto učiniti" svaki put kad tržište "zakaže". Keynesovi prijedlozi bili su široko primjenjivani tijekom Velike depresije. Američki predsjednik Franklyn D. Roosevelt poznat je po povećanju javne potrošnje i poreza kojima je financirao javne radove i druge socijalno-ekonomske programe koji baš i nisu bili ranije popularni među liberalima.

Danas ekonomisti nisu složni po pitanju efekata Keynesovih mjera u Velikoj depresiji. Jedni tvrde da je Keynesova ekonomska škola "spasila kapitalizam", a drugi tvrde da su njegove mjere samo produbile krizu koja je na kraju pobijeđena usprkos državnim intervencijama, a ne pomoću njih. Još dugo nakon 2. svjetskog rata i Keynesove smrti njegovi prijedlozi će se široko primjenjivati povećavajući ovlasti države i intervencionizam u gospodarstvo.

Mises i Hayek, iako vrhunski ekonomisti koji su imali jako dobre argumente zašto takva politika vodi u "ropstvo" (po Hayeku) ili "socijalizam i ratove" (po Misesu), nisu bili dovoljno uvjerljivi za široke mase i političare. Trebao se pojaviti netko tko će suštinske ekonomske zakone znati predstaviti na jednostavan i lako pitak način da bi se Zapad konačno otrijeznio Keynesovih otrova koji dovode do povećavanja javnog duga, gušenja osobnih i ekonomskih sloboda te slabe gospodarstvo.

Takav se čovjek pojavio u liku Miltona Friedmana, profesora na Sveučilištu u Chicagu koji je u drugoj polovini 20. stoljeća uspio zaokrenuti ekonomski kurs i nagovoriti političare da vrate barem dio slobode kako bi tržište prodisalo. Uslijedile su ekonomske reforme, otpuštanje trgovinskih barijera, rezanje poreza, privatizacija javnih poduzeća i usluga, neke su države prihvatile i vaučerizaciju školstva i zdravstva kao "outsourcing" dotad državnih usluga privatnom sektoru.

Friedman i Hayek bili su zaslužni za reforme u Velikoj Britaniji, SAD-u, a zatim 1990-ih u Švedskoj, Poljskoj, Češkoj, Estoniji, Litvi i u mnogim drugim zemljama. Danas Keynes ima i dalje mnogo sljedbenika među uglednim ekonomistima, a najpoznatiji su nobelovci Paul Krugman i Joseph Stiglitz. Kejnzijanska škola je ponovno jaka te i danas traje sukob između kejnzijanskih ideja i onih austrijske i čikaške škole (Mises, Hayek, Friedman). Rat ideja posebno se intenzivirao kad je izbila svjetska kriza 2008. pa se opet raspravljalo o tome kako je izazvana i kako je što bezbolnije preživjeti.

Keynes je danas jako popularan među hrvatskim ljevičarima, čak i u onim krajnje lijevim krugovima, gdje ga redovito pogrešno interpretiraju. On je zapravo bio iznimno pro-kapitalistički, volio je privatni sektor i bio je veliki kritičar Karla Marxa. Tako da griješe oni koji ga poistovjećuju sa socijalizmom. On je toliko volio kapitalizam, da je smatrao kako ga država treba "spašavati" u vremenu krize da ne bi propao. Nije imao povjerenja u Smithovu "nevidljivu ruku" koja rješava sve nedostatke koji se pojave na tržištu. Dakle, nije bio socijalist, ali nije bio ni bespogovorni pobornik slobodnog tržišta. A naši socijalisti uzimaju njegove prijedloge, koji su bili isključivo pisani "za slučaj ekstremnih uvjeta ekonomske krize" i žele da se oni primjenjuju i u vremenu gospodarskog rasta!

Mnogi pobornici slobodnog tržišta često također pretjeruju i poistovjećuju Keynesa s Marxom. Iako se Keynes idejno sukobljavao s Misesom, činjenica je da su se oni sukobljavali oko onog malog dijela politike u kojem se nisu slagali, ali puno su veće razlike između Keynesovih i Marxovih prijedloga nego između Misesa i Keynesa.

Keynes je sigurno jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih ekonomista u povijesti, ali pravo je pitanje koliko je to zasluženo budući da mu se mnoge teze suprotstavljaju elementarnoj ekonomskoj logici i na duge staze nisu održive. Također je pitanje koliko je on svojim utjecajem pomogao čovječanstvu i kapitalizmu, a koliko je zapravo zakočio razvoj. Meni se čini, a to potvrđuje i njegova posljednja zabilježena izjava, da bi bilo puno bolje da ga političari nisu tako ozbiljno shvatili. Ali onda, s druge strane, ne bi bilo tako zanimljivo niti bi Milton Friedman došao do izražaja, a on je zaista spasio civilizaciju od srljanja u ropstvo.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.