Kina smanjuje uvozne carine za skoro 30 posto

1.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kina smanjuje uvozne carine za skoro 30 posto


PIŠE Mario Nakić

Trgovinski rat između SAD-a i Kine započeo je u siječnju kad je Donald Trump predstavio povećanje uvoznih carina za određene kineske proizvode, da bi ih kasnije proširio i dodatno povećao. Ekonomisti diljem svijeta osudili su Trumpove mjere jer trgovinski rat šteti potrošačima s obje strane, ali Trump je odlučio da će "naučiti Kineze pameti".

Imao je pravo u tom pogledu jer Kina već desetljećima iskorištava dobrotu zapadnih zemalja koje joj gledaju kroz prste kad je riječ o međunarodnoj trgovini. Dok zemlje zapadne Europe i Sjeverne Amerike imaju u prosjeku uvozne carine na razini 2 do 3,5 posto, carine za uvoz robe u Kinu bile su veće i deseterostruko da bi se tek nedavno postupno smanjile na nešto više od 10 posto.

Na taj način kineska je vlada nanosila štetu prvenstveno vlastitom stanovništvu koje zbog tog dodatnog poreza skuplje plaća robu na tržištu, ali je štitila vlastitu proizvodnju od strane konkurencije i zadržavala joj visoke cijene proizvoda. Međutim, takva trgovinska praksa nije pravedna jer kineski proizvođači izvozeći robu u SAD plaćali su minimalnu carinu dok su američki proizvođači, da bi izvezli svoje proizvode u Kinu, plaćali nekoliko puta veću cijenu. Dakle, Trump je bio u pravu i jedini način da nauči Kineze pameti bio je da im pokaže kako to izgleda kad strana država stane na put izvozu gospodarstva neke zemlje.

Iako su američki mediji tvrdili, a hrvatski slijepo prenosili, kako će ovaj trgovinski rat biti za Trumpa jalov jer će veću štetu pretrpjeti američko nego kinesko gospodarstvo, to nije točno. Kina je puno ovisnija o trgovinskoj razmjeni s SAD-om nego obratno. Trump je i to dobro procijenio. A sada dolaze i prvi rezultati; kineska vlada najavljuje veliko smanjenje uvoznih carina koje će stupiti na snagu početkom studenog.

Kako javlja Reuters, Kina reže uvozne carine za tekstilne proizvode i metal, uključujući proizvode od željeza, s 11,5 na 8,4 posto. Carina na proizvode od vune, papira, minerala i kamena smanjena je sa 6,6 na 5,4 posto. Već ranije kineske carine su smanjene na kozmetiku, namještaj i proizvode za fitness.

Prosječna uvozna carina kod 1.500 proizvoda bit će smanjena s 10,5 na 7,8 posto ili za gotovo 30 posto.

"Smanjivanje uvoznih carina znači nastavak balansiranog napretka u vanjskoj trgovini i promicanje veće razine otvaranja vanjskom svijetu", stoji u izjavi kineskog Ministarstva trgovine.

Iako Kinezi to neće priznati, ovaj potez je rezultat trgovinskog rata u kojem njihovo gospodarstvo i tržište trpi puno veću štetu od američkog. Trump prisiljava Kinu da se otvori prema svijetu i vjerojatno neće stati dok Kinezi ne spuste uvozne carine na jednaku razinu kakva je do ove godine bila u SAD-u i Europi.

Budući da uvozne carine uvijek štete potrošačima, a koriste samo pojedinim interesima, ideal liberalne ekonomije je potpuno ukidanje tog nameta i slobodno tržišno nadmetanje bez protekcionizma, što omogućuje kupcima u svim zemljama bolji izbor robe i usluga po nižoj cijeni, a to direktno poboljšava životni standard. Postoji, međutim, samo nekolicina država i autonomnih teritorija u svijetu danas, koje nemaju nikakve uvozne carine; to su Singapur, Hong Kong, Makao, Lihtenštajn i Švicarska. Ispod 1 posto još su Novi Zeland, Island i Norveška. Najveće uvozne tarife nameću uglavnom zemlje trećeg svijeta poput afričkih te Venezuela i Bolivija u Južnoj Americi.

U najboljem slučaju Trumpov trgovinski rat će rezultirati globalnim sporazumom razvijenih zemalja da se uklone sve barijere za međunarodnu trgovinu na zadovoljstvo svih.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mi vidimo dobro u muškarcima - poruka je koju svojim budućim kupcima šalje Egard Watches.

OVO se zove marketing usmjeren prema muškarcima: Kompanija za luksuzne satove odgovorila Gilletteu (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Trebamo se zapitati što nam je važnije. Je li nama u interesu da susjedu crkne krava ili da i mi i oni imamo više mlijeka?

Dva ključna razloga zašto Hrvatska treba poduprijeti ulazak Srbije u EU

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nije trebalo dugo čekati, na Youtubeu se pojavio odgovor na feminističku reklamu Gillettea.

ʼThe Best She Can Getʼ: Odgovor na Gillette reklamu je brutalan (video)

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Danski ekonomski think thank objavio je analizu u kojoj na 20 stranica uspoređuju dansko i američko gospodarstvo.

Danskim ekonomistima prekipjelo: ʼDanska nije socijalistička, imamo veće ekonomske slobode od SAD-aʼ

Društvo

PIŠE: ĐINO KOLEGA

Feminizam naš svagdašnji i filovanje paprike. S guza. Zvuči kao početak odličnog vica.

Moj najdraži vic o filovanju

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji uporno ponavljaju kako je Amerika već imala period kad je najviša stopa poreza na dohodak iznosila preko 90 posto. Ali prešućuju jednu stvar...

ʼGreen New Dealʼ je utopija. Bez obzira na ičije želje, nitko neće plaćati porez od 70%

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jučerašnji događaji pokazuju da se hrvatska politika nije makla iz 1991. godine. Tada je zemlja bila u ratu, a danas političarima rat nedostaje jer se s aktualnim problemima ne mogu uhvatiti u koštac.

Neka se Plenković i Grmoja fizički obračunaju, inače ljudi neće znati za koga da glasaju

Politika

PIŠE: IVA GRGIĆ

Prozivke Bulja i Grmoje jasno pokazuju da Most ozbiljno puca na desnicu. Plenković je izgubio živce jer su ga pogodili tamo gdje je najslabiji.

Počinje rat na desnici: Hoće li Most preuzeti dio desnog biračkog tijela HDZ-u?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ne postoji takav zakon u Hrvatskoj niti u bilo kojoj drugoj zapadnoj demokraciji, koji zahtijeva od građana da ustanu tijekom intoniranja himne.

Zašto Penava proziva klince? Nitko nije dužan ustati na himnu!

Ekonomija

PIŠE: CHRIS EDWARDS

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.

Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo nije prvi put da Nicolas Maduro uvjerava javnost svoje zemlje da ima nadnaravne moći.

Predsjednik Venezuele tvrdi da se vratio iz budućnosti: ʼUvjeravam vas, sve će biti u reduʼ

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Nema socijalističke zemlje koja je ikada uspjela dugoročno ostvariti demokratski sustav. Za to postoji logično objašnjenje.

Demokratski socijalizam je oksimoron - ne funkcionira čak ni u teoriji

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: