Klimatske promjene - činjenice i mišljenja: Zbog čega dolazi do neslaganja?

17.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Je li Hrvatska stvarno otporna na populizam?
Venezuela ne može tiskati nove putovnice zbog nestašice papira i tinte
Objavljen je novi Indeks ljudskih sloboda, Hrvatska više nije najgora u EU
Što je brodogradnja za Hrvatsku - strateški interes ili vreća bez dna?
Kome smeta LGBT party i zašto vlast šuti?
Profesor na Stanfordu otkrio kako smanjiti razliku između bogatih i siromašnih
Kolakušić bi bio dobar diktator
Porota za 9 min. oslobodila krivnje čovjeka optuženog zbog puštanja pjesme ʼF- tha Policeʼ pred policajcem
Radnici HZMO-a više ne žele raditi. Ja ih apsolutno podržavam
Kovačeva usporedba četničkih tenkova sa stranom robom na policama je glupa, opasna i duboko pogrešna
Privatni sektor u 2 dana skupio preko 110.000 $ za opremanje hrvatskih škola
Svi pričaju o nekakvoj nacionalnoj mržnji, a ljudi se vrijeđaju i tuku zbog j*benog parkinga!
Čovječanstvo dobiva rat protiv ekstremnog siromaštva zahvaljujući kapitalizmu i globalizaciji
Zaustavimo Kujundžićevo ludilo: Potpišite peticiju protiv novih poreza!
Žižekova kritika liberalizma je neutemeljena, deplasirana i 100% pogrešna, evo zašto!
Pogledajte kako ekonomistica podučava političarku o razlici u plaći između muškaraca i žena
Lekcija teksaškog masakra: Da nije bilo naoružanog civila, tko zna koliko bi još ljudi stradalo
Razbijanje zablude: Tko u konačnici plaća skupe tarife na uvoz?
Velimir Terzić - od 'narodnog neprijatelja' do velikana hrvatskog liberalizma
Amerikanka prosvjednicima u Hong Kongu: ʼSigurnost je važnija od slobodeʼ

Klimatske promjene - činjenice i mišljenja: Zbog čega dolazi do neslaganja?


PIŠE Mario Nakić

Klimatske promjene su već deset godina jedna od najvećih rasprava na globalnom nivou, i među znanstvenicima, političarima, i u javnosti. Brojne priče izlaze u javnost koja je podijeljena i često se toj problematici prilazi iz ideološkog, a ne racionalnog ugla. Stoga je bitno razlučiti nedvojbene i dokazane činjenice od mišljenja.

Činjenice

Ugljični dioksid je nusprodukt sagorijevanja fosilnih goriva i kao staklenički plin zadržava solarnu radijaciju u atmosferi. Povećanje ljudske potrošnje fosilnih goriva tijekom zadnjih 150 godina dovelo je do povećanja razine ugljičnog dioksida u atmosferi koja je na najvišoj razini u zadnjih najmanje 800.000 godina. Kao rezultat, prosječna globalna temperatura je viša za jedan stupanj Celzijev u odnosu na 19. stoljeće. Deset najtoplijih godina ikada zabilježenih zabilježene su nakon 2000. godine, a 2016. je bila najtoplija godina otkad se mjeri temperatura i treća u nizu koja postavlja takav rekord.


Godišnje promjene prosječne globalne temperature od 1880. do 2016. (izvor: NASA)

Na globalnoj razini, kao rezultat rasta temperature, zabilježeno je smanjenje ledenih površina. Međutim, na Antarktici je u 2014. godini zabilježeno najviše leda u povijesti.

Upravo je potrošnja fosilnih goriva bila ključna za Industrijsku revoluciju koja je tijekom posljednjih 200 godina dovela do rasta gospodarstva i bogatstva na globalnom nivou, desetkovala siromaštvo i u ovom trenutku omogućuje mnogim zemljama u razvoju da se izbore za bolji standard.

Mišljenja

Postoji konsenzus znanstvenika iz cijelog svijeta da na globalno zagrijavanje utječe prvenstveno ljudski faktor. Međutim, taj njihov stav ne mora biti nužno ispravan i nije nikakva hereza ako netko preispituje ili sumnja u mišljenje stručnjaka dok god je to samo mišljenje.

Neki su povjesničari otkrili da je dio utjecajnog kriticizma znanstvenog konsenzusa vođen konzervativnom ideologijom i kapitalističkim pro-business lobijima. Međutim, nije svatko tko sumnja u mišljenje većine znanstvenika automatski ideološki vođen, lobist krupnog kapitala ili idiot.

Postoje i lijevi aktivisti među znanstvenicima, novinarima, umjetnicima i književnicima koji koriste klimatske promjene da bi ih preuveličavali, širili histeriju i promicali socijalističku ideologiju. Međutim, to nije razlog da odbacimo činjenice o klimatskim promjenama i moguće posljedice za čovječanstvo.

Čak i među onom većinom znanstvenika koji se slažu da je ljudski faktor glavni pokretač klimatskih promjena, ne postoji konsenzus po pitanjima kakve posljedice može svijet očekivati te na koji način na njih treba reagirati.

Nakon svake veće vremenske katastrofe u svijetu, poput nedavnih uragana i suša u SAD-u, u medijima izlaze napisi kako je to zbog klimatskih promjena, međutim znanost nije mogla potvrditi takve navode. U medijima se često piše i o izumiranju pojedinih životinjskih vrsta, poput polarnih medvjeda, kao posljedici klimatskih promjena, ali populacija polarnih medvjeda je između 2005. i 2015. godine narasla skoro 30%.

Gdje dolazi do problema?

Ključni problem, po mojem mišljenju, je onaj kad se odlučuje o bilo kojoj politici. Bez obzira na razinu formalnog obrazovanja, pa čak i na struku, ljude je generalno moguće podijeliti na one koji razumiju kako tržište funkcionira i na one koji to ne razumiju. Znanstvenici su jako često stručnjaci u svojem uskom području, na kojem sasvim opravdano puno rade, ali su često zbog toga ograničeni na drugim područjima. Kad se donose odluke o tome kako države trebaju reagirati na bilo koju pojavu, ne smije se zanemariti ekonomski aspekt, a mnogi čine baš to. Sociolozi, povjesničari i klimatolozi jako često ne razumiju elementarne ekonomske zakone. Oni mogu ispravno uočiti probleme, ali kad netko kaže "treba uložiti 20 bilijuna dolara u takve i takve poslove, a prekinuti proizvoditi na ovaj način", on ili ona polazi od pretpostavke da je taj novac, odnosno bogatstvo, nemoguće izgubiti. Oni vjeruju da je bogatstvo nešto što se samo prebacuje s jednog mjesta na drugo, da ono ne može propasti niti povećati se. Smisao svakog ulaganja, pa tako i poticaja, isključivo mora biti povećanje bogatstva. Ako se ne radi iz tog, nego iz nekog višeg razloga, onda se moraju napraviti ekonomske analize jer postoji vjerojatnost da to bogatstvo jednostavno propadne. Drugim riječima, 16 bilijuna dolara može sutra postati bezvrijedno.

Da pojasnim. Ako će države uložiti desetke bilijuna dolara, kao što je predviđeno Pariškim sporazumom, u poticaje proizvodnje energije i poslovanja na nove načine, kako bi se zabranila proizvodnja na dosadašnje načine, što ako se pokaže da novi načini nisu tržišno profitabilni? U tom slučaju sav uloženi novac će propasti, a budući da ljudima neće biti dozvoljeno raditi na drugi, profitabilan način, humanitarne krize i katastrofe su vrlo lako moguće. Riječ je o najvećoj intervenciji u tržište ikada, stoga je skepticizam onih koji razumiju kako tržište funkcionira sasvim opravdan. Ekonomisti Manhattan instituta su lani napravili istraživanje i došli do zaključka da bi čovječanstvu bilo puno isplativije suočiti se za 100 godina s posljedicama klimatskih promjena nego ulagati danas velika bogatstva kako bismo ih pokušali ublažiti. To je otprilike stav s kojim se i ja mogu složiti jer znanost i tehnologija napreduju vrlo brzo i siguran sam da će se kroz 50-ak godina naći izumi koji će omogućiti proizvodnju na druge načine i potpuno izbjegavanje fosilnih goriva bez ikakvih negativnih utjecaja na tržište. Tada neće biti potrebne državne intervencije, tržište će se mijenjati samo od sebe prema obnovljivim izvorima.




Vezano
2019. je bila globalno druga najtoplija u povijesti mjerenja, prošli srpanj srušio povijesni rekord
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Među onih 11.000 Indexovih ʼznanstvenikaʼ našao se i Miki Maus
Tko širi lažne vijesti - Liberal ili Faktograf?
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Kako je AOC pala na podvalu pro-trumpovog kulta: Trebamo li početi jesti bebe?
Pitanje na koje Pavel Gregorić izbjegava odgovoriti
Hoće li svijet ostati bez hrane?
Zašto je argument ʼ97 posto znanstvenika se slaže...ʼ 100% pogrešan
ʼZašto ismijavate djevojčicu s autizmom?ʼ [ODGOVOR]
Klimatske promjene su naša stvarnost, ali nema razloga za histeriju niti povratak u srednji vijek
Dijete zove upomoć, a odrasli plješću
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Kad počinje ljudski život? Hrvatski mediji protiv znanosti
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Pozitivne posljedice klimatskih promjena: Veća onečišćenost zraka smanjuje učestalost suša
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: