Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

17.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.
IZVOR: CATO INSTITUTE

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Tko je Hayek?
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva

Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.
IZVOR: CATO INSTITUTE

Jedna od zabrinutosti zbog klimatskih promjena je da može izazvati više prirodnih katastrofa kao što su uragani i šumski požari. Ljudi koji žive uz obale Atlantika i Zaljeva ili u šumovitim predjelima Kalifornije mogu se suočiti s većim rizicima ako se ostvare pesimistična predviđanja prema klimi.

Postoji neslaganje oko velikih mjera politike koje bismo mogli poduzeti kako bismo pokušali smanjiti buduće klimatske rizike. Glasači države Washington, na primjer, uvjerljivom su većinom odbili porez na ugljik na referendumu 2018. godine. Ljudi su skeptični prema velikim rješenjima vlade o klimatskim promjenama.

Postoje, međutim, mnoge protržišne reforme koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizike za život i imovinu od prirodnih katastrofa. Možemo smanjiti subvencije koje potiču ljude da žive u područjima poplava i uragana, a možemo i reformirati politike koje potiču ljude da žive na područjima s čestim požarima.

Studija Svjetske banke i Ujedinjenih naroda iz 2010. "Prirodne opasnosti, neprirodne katastrofe" raspravlja o tržišnim reformama koje vlade širom svijeta trebaju poduzeti kako bi ublažile rizike. Izvješće je podržala vrlo impresivna skupina liberalnih i konzervativnih ekonomista i stručnjaka.

Evo nekih istaknutih stavki iz njihovog zaključka:

...Vlade bi trebale omogućiti slobodnu trgovinu na tržištima zemljišta i stambenih jedinica, nadopunjujući je ciljanim intervencijama kada je to potrebno. Kada tržišta zemljišta i stambenog prostora funkcioniraju, vrijednosti nekretnina odražavaju rizike od opasnosti, vodeći odluke ljudi o tome gdje da stanuju i koje preventivne mjere trebaju poduzeti.

...Ali tržišta, kada se uguše, umanjuju poticaje za prevenciju. U Mumbaiju, gdje su kontrole najma bile prevelike, vlasnici su desetljećima zanemarili održavanje, tako da se zgrade raspadaju tijekom obilnih kiša.

...Kontrola tržišta zemljišta i najma može ići daleko do toga da se ljudi potaknu na lociranje na odgovarajućim područjima i poduzmu preventivne mjere.

...Ali kada vlasništvo nad nekretninom nije sigurno, mogućnost iseljenja ili rušenja narušava poticaj za ulaganje u sigurne strukture. Studija o 1,2 milijuna zemljišnih naslova koja je napravljena 1996. godine u Peruu pokazuje da je sigurnost vlasništva nad zemljištem povezano sa 68-postotnim povećanjem stambene obnove u roku od četiri godine.

...Nesigurnost zemljišnih posjeda nije jedina destimulirajuća za izgradnju: kontrole najma ili drugi slični propisi umanjuju poticaj stanodavca da održava zgrade.

...Pozivi za jačanjem građevinskih propisa odzvanjaju nakon katastrofe, a stroža primjena postaje poziv na sirene. No, malo je poboljšanja ako privatni vlasnici i graditelji vide ove propise kao još jednu prepreku koju treba prevladati ili ako su dužnosnici korumpirani ili zadovoljni. Kao i svaki drugi propis, i ovi su također podložni korupciji.

...Osiguranje uvijek stoji u vladi - kao regulator, kao pružatelj (u mnogim zemljama) ili kao pravni zaštitnik - neizbježno dodajući političku dimenziju. To često rezultira pokušajima smanjenja premija kroz subvencije (kao kod osiguranja od poplava u Sjedinjenim Državama) ili, obratno, da se favoriziraju osiguravatelji držanjem premije na visokoj razini ili zadržavanjem konkurencije. Neprikladna premija ima štetne posljedice koje je kasnije teško ispraviti: premala premija potiče izgradnju u područjima sklonim opasnostima (kuće za odmor na Floridi).

...[Inozemna] pomoć također ima ulogu u prevenciji, ali može biti kontraproduktivna: dok je neka pomoć opravdana, ona također može dovesti do problema. Neki promatrači su primijetili da destimulativni programi donatora mogu, na primjer, izbrisati poticaj zemlje da osiguraju vlastite sigurnosne mreže...Neki novi, ali ne toliko snažni dokazi upućuju na to da pomoći nakon katastrofe smanjuju prevenciju.

...Ljudi bez sigurnosti vlasništva (to uključuje iznajmljivače) neće htjeti trošiti na prevenciju - čak i ako znaju za pogodnosti - jer nemaju koristi ako će morati iseliti. Nesigurno vlasništvo je široko rasprostranjeno, a zemlja u središtu pozornosti je Turska koja ilustrira prevalenciju zgrada bez dozvola, često na kopnu. Slično tome, stanodavci ne bi snosili troškove ako bi se rente kontrolirale ili ako bi se povećala najamnina.

...Ako vrijednosti nekretnina ispravno odražavaju visine rizika, ljudi mogu donositi informirane odluke na temelju cijena koje usmjeravaju njihove odluke o tome gdje da stanuju i koje preventivne mjere treba poduzeti.

...Gdje tržišta funkcioniraju, cijene imaju tendenciju da odražavaju rizik opasnosti.

...Cijene sadrže mnogo informacija - čak i o riziku od rizika, kao što je upravo prikazano - i ljudi donose bolje odluke kada je tržištima dopušteno funkcioniranje. Stoga se ne može prenaglasiti važnost stavljanja dostupnih informacija o rizicima. Možda je zbog tog značaja politička volja da se ne objavljuju informacije o rastućim razinama rizika često jaka. Na primjer, iako je FEMA u Sjedinjenim Američkim Državama ažurirala karte obalnih područja u SAD-u, ne može primorati stanovnike da ih prihvate jer bi se time smanjile cijene nekretnina.

...Važna tržišta su ugušena u mnogim zemljama, ponekad nehotice...Zgrade u Mumbaiju propadaju tijekom teških monsunskih pljuskova jer su se pogoršala desetljećima i zbog slabih pokušaja da se situacija popravi. Kontrole najma u Mumbaiju možda su u početku imale koristi za stanare na račun stanodavaca, ali s vremenom svi trpe. Kontrola najma uzrokuje da se stanodavci odreknu održavanja i zanemaruju njihova imanja, a stanari ne samo da žive u dotrajalim zgradama, već i ginu kada padnu jake kiše.

...Što vlade mogu učiniti? Osigurajte slobodu tržišta zemljišta i nekretnina. To može uvelike potaknuti ljude na lociranje na odgovarajućim područjima i poduzimanje preventivnih mjera. Tržišta ne mogu funkcionirati kada se transakcije oporezuju po previsokim stopama.

...Ali, kao i kod mnogih drugih propisa, interesi su željeli iskoristiti [građevinske propise] u svoju korist: slojevi opeke u Kaliforniji - ugroženi novijim tehnologijama u razvoju (čelik i armirani beton) - prevladali su u izradi kodeksa iz 1933., premda su nearmirane opeke opasne u seizmički aktivnim područjima.

...Korupcija i sigurnost. Detaljne sustavne podatke je teško pronaći, ali neki opisi katastrofa ukazuju na to da se zgrade u javnom vlasništvu ruše dok privatne zgrade slične veličine i vremena izgradnje i dalje stoje. Inženjerska i arhitektonska povijest San Francisca bilježi da su mnoge velike hotelske i bankovne građevine preživjele 1906. godine dok Gradska vijećnica nije. Isto tako, u izvješćima vijesti iz 2008. primijećeno je da su se državne škole u Sichuanu srušile dok komercijalne zgrade iste veličine i starosti u blizini nisu. Korupcija, uobičajeni sumnjivac, nažalost je i dalje opanost, osobito u javnoj gradnji.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
Vezano
Stručnjaci se zeznuli: Arktik se nije otopio, ledene površine porasle
Kalifornija donijela zakon o regulaciji kravljeg prdeža
Sprečavanje klimatskih promjena je skuplje od suočavanja s njima
Trump se povukao iz Pariškog sporazuma - hoće li Zemlja sad izgorjeti?
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Svaki četvrti Europljanin vjeruje da su se ledenjaci na Arktiku već otopili
Je li uragan Harvey posljedica klimatskih promjena?
Klimatski katastrofičari priznali da su im predviđanja bila pogrešna
Snimka umirućeg polarnog medvjeda ima 0% veze s klimatskim promjenama
Klimatske promjene - činjenice i mišljenja: Zbog čega dolazi do neslaganja?
Globalno zatopljenje ne ide po planu: Ljetna temperatura u SAD-u opada
Pitali ste - odgovaramo: Zašto je u Australiji sada vruće, a u Kanadi hladno?
Novo istraživanje o klimatskim promjenama odbacilo UN-ov najcrnji scenarij
Čovjek se zapalio fosilnim gorivom da bi ukazao na problem fosilnih goriva
Novo istraživanje: Klimatske promjene nisu toliko opasne kao što se mislilo
Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari
Stručnjak objasnio zašto su uragani sve razorniji. Ne, nema veze s klimatskim promjenama...
Hoće li se Index i Jutarnji ispričati zbog širenja panike?
Macron je zbog Pariškog sporazuma ugrozio provedbu reformi javnog sektora i tržišta rada
UN-ovo izvješće o klimatskim promjenama ignorira radove nobelovca iz ekonomije klimatskih promjena
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.

Bilo kuda, BDP svuda

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Odlične vijesti za sve koji planiraju pokrenuti biznis u Hrvatskoj.

Ukida se pečat, pojeftinjuju troškovi, a od jeseni tvrtke će se osnivati online i bez javnog bilježnika!

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Reformisti su osvojili uvjerljivo najviše glasova na izborima, ali nisu uspjeli postići dogovor s drugim strankama. Socijalni liberali su pogazili riječ i ušli u pregovore s nacionalistima...

U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Objavljeni su podaci IRS-a za 2016. godinu i pokazuje da se udio u prihodima najbogatijih 1% stanovništva smanjuje, ali ne i njihov udio u punjenju državnog proračuna.

Plaćaju li američki bogataši dovoljno poreza?

Ekonomija

PIŠE: DAMIR OMERBEGOVIĆ

Šampanjski socijalisti su osobe koje javno zagovaraju socijalističke ideje i veliku preraspodjelu imovine, ali žive raskošan život skupljajući veliku i vrijednu imovinu koju škrto čuvaju za sebe.

Šampanjski socijalizam

Politika

PIŠE: BORNA BJEDOV

Obično na BiH gledamo s visoka, a u nekim stvarima su se pokazali napredniji od nas.

Ako mogu Sarajlije, zašto ne bi mogla Vlada RH?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nositelj liste Pametno-Unija Kvarnera o EU regulaciji, porezima, slobodi govora, zaštiti okoliša...

EU izbori: Ivica Puljak (Pametno) odgovara na naša pitanja

Svijet

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U predizbornoj kampanji Trump je obećao da će prekinuti beskonačne ratove na Bliskom istoku, a jučer je uložio veto na povlačenje SAD-a iz Jemena.

Toliko o ʼantiratnom predsjednikuʼ.

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Imamo dva različita primjera s istim ishodom. Bulj tretira hrvatske proizvođače kao invalide, a Borzan se pravi da uopće ne postoje.

Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zagovornici povećanja donacija afričkim zemljama postali su apologeti modernog kolonijalizma jer se trude zadržati afričke države u ovisnosti o Zapadu.

Što su veće strane donacije, Afrika ima manje šanse za razvoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sigurno ste se ovih dana susreli negdje s pitanjem zašto ljudi iskazuju tolike osjećaje prema jednoj katedrali dok u isto vrijeme djeca gladuju na drugom dijelu svijeta.

ʼA djeca u Africi umiru od gladiʼ nije argument nego dijagnoza

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: