Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

17.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.
IZVOR: CATO INSTITUTE

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.
IZVOR: CATO INSTITUTE

Jedna od zabrinutosti zbog klimatskih promjena je da može izazvati više prirodnih katastrofa kao što su uragani i šumski požari. Ljudi koji žive uz obale Atlantika i Zaljeva ili u šumovitim predjelima Kalifornije mogu se suočiti s većim rizicima ako se ostvare pesimistična predviđanja prema klimi.

Postoji neslaganje oko velikih mjera politike koje bismo mogli poduzeti kako bismo pokušali smanjiti buduće klimatske rizike. Glasači države Washington, na primjer, uvjerljivom su većinom odbili porez na ugljik na referendumu 2018. godine. Ljudi su skeptični prema velikim rješenjima vlade o klimatskim promjenama.

Postoje, međutim, mnoge protržišne reforme koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizike za život i imovinu od prirodnih katastrofa. Možemo smanjiti subvencije koje potiču ljude da žive u područjima poplava i uragana, a možemo i reformirati politike koje potiču ljude da žive na područjima s čestim požarima.

Studija Svjetske banke i Ujedinjenih naroda iz 2010. "Prirodne opasnosti, neprirodne katastrofe" raspravlja o tržišnim reformama koje vlade širom svijeta trebaju poduzeti kako bi ublažile rizike. Izvješće je podržala vrlo impresivna skupina liberalnih i konzervativnih ekonomista i stručnjaka.

Evo nekih istaknutih stavki iz njihovog zaključka:

...Vlade bi trebale omogućiti slobodnu trgovinu na tržištima zemljišta i stambenih jedinica, nadopunjujući je ciljanim intervencijama kada je to potrebno. Kada tržišta zemljišta i stambenog prostora funkcioniraju, vrijednosti nekretnina odražavaju rizike od opasnosti, vodeći odluke ljudi o tome gdje da stanuju i koje preventivne mjere trebaju poduzeti.

...Ali tržišta, kada se uguše, umanjuju poticaje za prevenciju. U Mumbaiju, gdje su kontrole najma bile prevelike, vlasnici su desetljećima zanemarili održavanje, tako da se zgrade raspadaju tijekom obilnih kiša.

...Kontrola tržišta zemljišta i najma može ići daleko do toga da se ljudi potaknu na lociranje na odgovarajućim područjima i poduzmu preventivne mjere.

...Ali kada vlasništvo nad nekretninom nije sigurno, mogućnost iseljenja ili rušenja narušava poticaj za ulaganje u sigurne strukture. Studija o 1,2 milijuna zemljišnih naslova koja je napravljena 1996. godine u Peruu pokazuje da je sigurnost vlasništva nad zemljištem povezano sa 68-postotnim povećanjem stambene obnove u roku od četiri godine.

...Nesigurnost zemljišnih posjeda nije jedina destimulirajuća za izgradnju: kontrole najma ili drugi slični propisi umanjuju poticaj stanodavca da održava zgrade.

...Pozivi za jačanjem građevinskih propisa odzvanjaju nakon katastrofe, a stroža primjena postaje poziv na sirene. No, malo je poboljšanja ako privatni vlasnici i graditelji vide ove propise kao još jednu prepreku koju treba prevladati ili ako su dužnosnici korumpirani ili zadovoljni. Kao i svaki drugi propis, i ovi su također podložni korupciji.

...Osiguranje uvijek stoji u vladi - kao regulator, kao pružatelj (u mnogim zemljama) ili kao pravni zaštitnik - neizbježno dodajući političku dimenziju. To često rezultira pokušajima smanjenja premija kroz subvencije (kao kod osiguranja od poplava u Sjedinjenim Državama) ili, obratno, da se favoriziraju osiguravatelji držanjem premije na visokoj razini ili zadržavanjem konkurencije. Neprikladna premija ima štetne posljedice koje je kasnije teško ispraviti: premala premija potiče izgradnju u područjima sklonim opasnostima (kuće za odmor na Floridi).

...[Inozemna] pomoć također ima ulogu u prevenciji, ali može biti kontraproduktivna: dok je neka pomoć opravdana, ona također može dovesti do problema. Neki promatrači su primijetili da destimulativni programi donatora mogu, na primjer, izbrisati poticaj zemlje da osiguraju vlastite sigurnosne mreže...Neki novi, ali ne toliko snažni dokazi upućuju na to da pomoći nakon katastrofe smanjuju prevenciju.

...Ljudi bez sigurnosti vlasništva (to uključuje iznajmljivače) neće htjeti trošiti na prevenciju - čak i ako znaju za pogodnosti - jer nemaju koristi ako će morati iseliti. Nesigurno vlasništvo je široko rasprostranjeno, a zemlja u središtu pozornosti je Turska koja ilustrira prevalenciju zgrada bez dozvola, često na kopnu. Slično tome, stanodavci ne bi snosili troškove ako bi se rente kontrolirale ili ako bi se povećala najamnina.

...Ako vrijednosti nekretnina ispravno odražavaju visine rizika, ljudi mogu donositi informirane odluke na temelju cijena koje usmjeravaju njihove odluke o tome gdje da stanuju i koje preventivne mjere treba poduzeti.

...Gdje tržišta funkcioniraju, cijene imaju tendenciju da odražavaju rizik opasnosti.

...Cijene sadrže mnogo informacija - čak i o riziku od rizika, kao što je upravo prikazano - i ljudi donose bolje odluke kada je tržištima dopušteno funkcioniranje. Stoga se ne može prenaglasiti važnost stavljanja dostupnih informacija o rizicima. Možda je zbog tog značaja politička volja da se ne objavljuju informacije o rastućim razinama rizika često jaka. Na primjer, iako je FEMA u Sjedinjenim Američkim Državama ažurirala karte obalnih područja u SAD-u, ne može primorati stanovnike da ih prihvate jer bi se time smanjile cijene nekretnina.

...Važna tržišta su ugušena u mnogim zemljama, ponekad nehotice...Zgrade u Mumbaiju propadaju tijekom teških monsunskih pljuskova jer su se pogoršala desetljećima i zbog slabih pokušaja da se situacija popravi. Kontrole najma u Mumbaiju možda su u početku imale koristi za stanare na račun stanodavaca, ali s vremenom svi trpe. Kontrola najma uzrokuje da se stanodavci odreknu održavanja i zanemaruju njihova imanja, a stanari ne samo da žive u dotrajalim zgradama, već i ginu kada padnu jake kiše.

...Što vlade mogu učiniti? Osigurajte slobodu tržišta zemljišta i nekretnina. To može uvelike potaknuti ljude na lociranje na odgovarajućim područjima i poduzimanje preventivnih mjera. Tržišta ne mogu funkcionirati kada se transakcije oporezuju po previsokim stopama.

...Ali, kao i kod mnogih drugih propisa, interesi su željeli iskoristiti [građevinske propise] u svoju korist: slojevi opeke u Kaliforniji - ugroženi novijim tehnologijama u razvoju (čelik i armirani beton) - prevladali su u izradi kodeksa iz 1933., premda su nearmirane opeke opasne u seizmički aktivnim područjima.

...Korupcija i sigurnost. Detaljne sustavne podatke je teško pronaći, ali neki opisi katastrofa ukazuju na to da se zgrade u javnom vlasništvu ruše dok privatne zgrade slične veličine i vremena izgradnje i dalje stoje. Inženjerska i arhitektonska povijest San Francisca bilježi da su mnoge velike hotelske i bankovne građevine preživjele 1906. godine dok Gradska vijećnica nije. Isto tako, u izvješćima vijesti iz 2008. primijećeno je da su se državne škole u Sichuanu srušile dok komercijalne zgrade iste veličine i starosti u blizini nisu. Korupcija, uobičajeni sumnjivac, nažalost je i dalje opanost, osobito u javnoj gradnji.

 


Vezano
Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Pozitivne posljedice klimatskih promjena: Veća onečišćenost zraka smanjuje učestalost suša
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Stručnjaci se zeznuli: Arktik se nije otopio, ledene površine porasle
Kalifornija donijela zakon o regulaciji kravljeg prdeža
Sprečavanje klimatskih promjena je skuplje od suočavanja s njima
Trump se povukao iz Pariškog sporazuma - hoće li Zemlja sad izgorjeti?
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Svaki četvrti Europljanin vjeruje da su se ledenjaci na Arktiku već otopili
Je li uragan Harvey posljedica klimatskih promjena?
Klimatski katastrofičari priznali da su im predviđanja bila pogrešna
Snimka umirućeg polarnog medvjeda ima 0% veze s klimatskim promjenama
Klimatske promjene - činjenice i mišljenja: Zbog čega dolazi do neslaganja?
Globalno zatopljenje ne ide po planu: Ljetna temperatura u SAD-u opada
Pitali ste - odgovaramo: Zašto je u Australiji sada vruće, a u Kanadi hladno?
Novo istraživanje o klimatskim promjenama odbacilo UN-ov najcrnji scenarij
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: