Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

17.1.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.
IZVOR: CATO INSTITUTE

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Tko je Hayek?
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja

Velika studija koju su stručnjaci Svjetske banke i Ujedinjenih naroda napravili još 2010. otkriva načine kako protržišne politike mogu umanjiti stradavanje stanovništva u prirodnim katastrofama.
IZVOR: CATO INSTITUTE

Jedna od zabrinutosti zbog klimatskih promjena je da može izazvati više prirodnih katastrofa kao što su uragani i šumski požari. Ljudi koji žive uz obale Atlantika i Zaljeva ili u šumovitim predjelima Kalifornije mogu se suočiti s većim rizicima ako se ostvare pesimistična predviđanja prema klimi.

Postoji neslaganje oko velikih mjera politike koje bismo mogli poduzeti kako bismo pokušali smanjiti buduće klimatske rizike. Glasači države Washington, na primjer, uvjerljivom su većinom odbili porez na ugljik na referendumu 2018. godine. Ljudi su skeptični prema velikim rješenjima vlade o klimatskim promjenama.

Postoje, međutim, mnoge protržišne reforme koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizike za život i imovinu od prirodnih katastrofa. Možemo smanjiti subvencije koje potiču ljude da žive u područjima poplava i uragana, a možemo i reformirati politike koje potiču ljude da žive na područjima s čestim požarima.

Studija Svjetske banke i Ujedinjenih naroda iz 2010. "Prirodne opasnosti, neprirodne katastrofe" raspravlja o tržišnim reformama koje vlade širom svijeta trebaju poduzeti kako bi ublažile rizike. Izvješće je podržala vrlo impresivna skupina liberalnih i konzervativnih ekonomista i stručnjaka.

Evo nekih istaknutih stavki iz njihovog zaključka:

...Vlade bi trebale omogućiti slobodnu trgovinu na tržištima zemljišta i stambenih jedinica, nadopunjujući je ciljanim intervencijama kada je to potrebno. Kada tržišta zemljišta i stambenog prostora funkcioniraju, vrijednosti nekretnina odražavaju rizike od opasnosti, vodeći odluke ljudi o tome gdje da stanuju i koje preventivne mjere trebaju poduzeti.

...Ali tržišta, kada se uguše, umanjuju poticaje za prevenciju. U Mumbaiju, gdje su kontrole najma bile prevelike, vlasnici su desetljećima zanemarili održavanje, tako da se zgrade raspadaju tijekom obilnih kiša.

...Kontrola tržišta zemljišta i najma može ići daleko do toga da se ljudi potaknu na lociranje na odgovarajućim područjima i poduzmu preventivne mjere.

...Ali kada vlasništvo nad nekretninom nije sigurno, mogućnost iseljenja ili rušenja narušava poticaj za ulaganje u sigurne strukture. Studija o 1,2 milijuna zemljišnih naslova koja je napravljena 1996. godine u Peruu pokazuje da je sigurnost vlasništva nad zemljištem povezano sa 68-postotnim povećanjem stambene obnove u roku od četiri godine.

...Nesigurnost zemljišnih posjeda nije jedina destimulirajuća za izgradnju: kontrole najma ili drugi slični propisi umanjuju poticaj stanodavca da održava zgrade.

...Pozivi za jačanjem građevinskih propisa odzvanjaju nakon katastrofe, a stroža primjena postaje poziv na sirene. No, malo je poboljšanja ako privatni vlasnici i graditelji vide ove propise kao još jednu prepreku koju treba prevladati ili ako su dužnosnici korumpirani ili zadovoljni. Kao i svaki drugi propis, i ovi su također podložni korupciji.

...Osiguranje uvijek stoji u vladi - kao regulator, kao pružatelj (u mnogim zemljama) ili kao pravni zaštitnik - neizbježno dodajući političku dimenziju. To često rezultira pokušajima smanjenja premija kroz subvencije (kao kod osiguranja od poplava u Sjedinjenim Državama) ili, obratno, da se favoriziraju osiguravatelji držanjem premije na visokoj razini ili zadržavanjem konkurencije. Neprikladna premija ima štetne posljedice koje je kasnije teško ispraviti: premala premija potiče izgradnju u područjima sklonim opasnostima (kuće za odmor na Floridi).

...[Inozemna] pomoć također ima ulogu u prevenciji, ali može biti kontraproduktivna: dok je neka pomoć opravdana, ona također može dovesti do problema. Neki promatrači su primijetili da destimulativni programi donatora mogu, na primjer, izbrisati poticaj zemlje da osiguraju vlastite sigurnosne mreže...Neki novi, ali ne toliko snažni dokazi upućuju na to da pomoći nakon katastrofe smanjuju prevenciju.

...Ljudi bez sigurnosti vlasništva (to uključuje iznajmljivače) neće htjeti trošiti na prevenciju - čak i ako znaju za pogodnosti - jer nemaju koristi ako će morati iseliti. Nesigurno vlasništvo je široko rasprostranjeno, a zemlja u središtu pozornosti je Turska koja ilustrira prevalenciju zgrada bez dozvola, često na kopnu. Slično tome, stanodavci ne bi snosili troškove ako bi se rente kontrolirale ili ako bi se povećala najamnina.

...Ako vrijednosti nekretnina ispravno odražavaju visine rizika, ljudi mogu donositi informirane odluke na temelju cijena koje usmjeravaju njihove odluke o tome gdje da stanuju i koje preventivne mjere treba poduzeti.

...Gdje tržišta funkcioniraju, cijene imaju tendenciju da odražavaju rizik opasnosti.

...Cijene sadrže mnogo informacija - čak i o riziku od rizika, kao što je upravo prikazano - i ljudi donose bolje odluke kada je tržištima dopušteno funkcioniranje. Stoga se ne može prenaglasiti važnost stavljanja dostupnih informacija o rizicima. Možda je zbog tog značaja politička volja da se ne objavljuju informacije o rastućim razinama rizika često jaka. Na primjer, iako je FEMA u Sjedinjenim Američkim Državama ažurirala karte obalnih područja u SAD-u, ne može primorati stanovnike da ih prihvate jer bi se time smanjile cijene nekretnina.

...Važna tržišta su ugušena u mnogim zemljama, ponekad nehotice...Zgrade u Mumbaiju propadaju tijekom teških monsunskih pljuskova jer su se pogoršala desetljećima i zbog slabih pokušaja da se situacija popravi. Kontrole najma u Mumbaiju možda su u početku imale koristi za stanare na račun stanodavaca, ali s vremenom svi trpe. Kontrola najma uzrokuje da se stanodavci odreknu održavanja i zanemaruju njihova imanja, a stanari ne samo da žive u dotrajalim zgradama, već i ginu kada padnu jake kiše.

...Što vlade mogu učiniti? Osigurajte slobodu tržišta zemljišta i nekretnina. To može uvelike potaknuti ljude na lociranje na odgovarajućim područjima i poduzimanje preventivnih mjera. Tržišta ne mogu funkcionirati kada se transakcije oporezuju po previsokim stopama.

...Ali, kao i kod mnogih drugih propisa, interesi su željeli iskoristiti [građevinske propise] u svoju korist: slojevi opeke u Kaliforniji - ugroženi novijim tehnologijama u razvoju (čelik i armirani beton) - prevladali su u izradi kodeksa iz 1933., premda su nearmirane opeke opasne u seizmički aktivnim područjima.

...Korupcija i sigurnost. Detaljne sustavne podatke je teško pronaći, ali neki opisi katastrofa ukazuju na to da se zgrade u javnom vlasništvu ruše dok privatne zgrade slične veličine i vremena izgradnje i dalje stoje. Inženjerska i arhitektonska povijest San Francisca bilježi da su mnoge velike hotelske i bankovne građevine preživjele 1906. godine dok Gradska vijećnica nije. Isto tako, u izvješćima vijesti iz 2008. primijećeno je da su se državne škole u Sichuanu srušile dok komercijalne zgrade iste veličine i starosti u blizini nisu. Korupcija, uobičajeni sumnjivac, nažalost je i dalje opanost, osobito u javnoj gradnji.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
Vezano
Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Pozitivne posljedice klimatskih promjena: Veća onečišćenost zraka smanjuje učestalost suša
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Stručnjaci se zeznuli: Arktik se nije otopio, ledene površine porasle
Kalifornija donijela zakon o regulaciji kravljeg prdeža
Sprečavanje klimatskih promjena je skuplje od suočavanja s njima
Trump se povukao iz Pariškog sporazuma - hoće li Zemlja sad izgorjeti?
Eko kultovi i neoluditi u akciji protiv budućnosti: Strah i paranoja
Svaki četvrti Europljanin vjeruje da su se ledenjaci na Arktiku već otopili
Je li uragan Harvey posljedica klimatskih promjena?
Klimatski katastrofičari priznali da su im predviđanja bila pogrešna
Snimka umirućeg polarnog medvjeda ima 0% veze s klimatskim promjenama
Klimatske promjene - činjenice i mišljenja: Zbog čega dolazi do neslaganja?
Globalno zatopljenje ne ide po planu: Ljetna temperatura u SAD-u opada
Pitali ste - odgovaramo: Zašto je u Australiji sada vruće, a u Kanadi hladno?
Novo istraživanje o klimatskim promjenama odbacilo UN-ov najcrnji scenarij
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: