Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

13.6.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.
PIŠE Mario Nakić

Vijesti o dolasku smaka svijeta iliti kraja naše civilizacije postale su uobičajene, gotovo svakodnevne u nekim mainstream medijima. Index je to najavio tijekom zadnjih 10-ak godina već najmanje 5 puta, svaki put proričući drugačiji scenarij i određujući neku drugu godinu kao "točku nakon koje nema povratka". Najnoviji takav članak je objavljen na Indexu nedavno, pod naslovom "Ljudska civilizacija će vjerojatno nestati do 2050. godine".

Pozivaju se na popularni portal za mlade Vice, koji se pak poziva na analizu think-thanka iz Melbourna, a oni opisuju klimatske promjene kao "kratkoročno do srednjoročno egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji" te postavljaju "vjerojatan scenarij gdje ćemo završiti u sljedećih 30 godina ako se ništa ne promijeni".

"Otprilike milijardu ljudi moralo bi se iseliti zbog nepodnošljivih životnih uvjeta, a još dvije milijarde suočile bi se s manjkom vode. Poljoprivreda bi propala u suptropskim područjima, a proizvodnja hrane dramatično bi bila poremećena u cijelom svijetu. Interna kohezija nacionalnih država poput Kine i SAD-a bila bi narušena."

Australci tvrde da nam treba mobilizacija poput Drugog svjetskog rata, koja bi potpuno izmijenila način proizvodnje i korištenja energije, inače nam prijeti vrlo brza propast.

Sličan scenarij predviđa i američki nobelovac, ekonomist Joseph Stiglitz koji u Guardianu poziva na povećanu državnu potrošnju od čak bilijun dolara godišnje kako bi se zaustavile "strašne posljedice klimatskih promjena". Stiglitz tvrdi da klimatske promjene "uzimaju sve više ljudskih žrtava" i koštaju jako puno; gospodarstvo SAD-a gubi, tvrdi, čak 2 posto BDP-a. Zanimljivo, i on priča o ratu, ovaj put "Trećem svjetskom ratu" koji se treba povesti, ali ovaj put protiv klime.

Međutim, ovakve interpretacije klimatskih promjena više su politička doktrina nego znanstveno saznanje, tvrdi danski ekonomist Bjorn Lomborg. Prvo, gospodarska šteta od klimatskih nepogoda u SAD-u iznosi oko 88 milijardi dolara godišnje, što nije 2 posto nego 0,48 posto američkog BDP-a. Još važnije, ekstremni vremenski uvjeti su prirodni dio Zemljinog klimatskog sustava. Velika većina te štete dogodila bi se i da nema klimatskih promjena. "Vjeruje li Stiglitz da bez klimatskih promjena ne bi uopće bilo lošeg vremena?", pita Lomborg.

Posljednja tri desetljeća bila su općenito najtoplija u povijesti mjerenja temperature. Pa ipak, tijekom tog perioda ukupna ekonomska šteta u svijetu počinjena klimatskim neprilikama, prikazana kao udio u svjetskom BDP-u, u fazi je opadanja. Drugim riječima, usprkos činjenici da se stanovništvo povećava pa je i više stvari koje se nađu na putu nevremena (uragana, poplava, požara itd.) nego ikada u povijesti, relativni ekonomski utjecaj ekstremnog vremena na gospodarstvo se smanjuje. Teško je uklopiti ovaj trend u tvrdnje kako je naše gospodarstvo u uvjetima klimatskih promjena "neodrživo".



Lomborg potom daje jedan još jači argument protiv histerije o skoroj propasti civilizacije. Od 1920-ih koncentracija ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi se povećala za 30 posto i prosječna globalna temperatura se povećala za otprilike 1 stupanj Celzijev. Pa ipak, na globalnoj razini rizik od smrti uzrokovane vremenskim nepogodama je tijekom posljednjih 100 godina pao za 99 posto.



Stiglitz tvrdi da si "ne možemo priuštiti da ne potrošimo bilijune kako bismo neutralizirali klimatske promjene jer naši životi i naša civilizacija kakvu znamo su ugroženi, baš kao što su bili u Drugom svjetskom ratu". Lomberg odgovara da znanstvena literatura ukazuje na to kako će klimatske promjene, ukoliko se ne bude protiv njih borilo, 2100. godine koštati svijet 2 do 4 posto BDP-a. "To nije kraj svijeta, pogotovo ako znamo da će 2100. godine čovječanstvo biti nekoliko puta bogatije nego sada".

Ironično, u literaturi "socio-economic pathways" (SSPs), najbogatiji SSP se predviđa za budućnost ukoliko se čovječanstvo u potpunosti bude oslanjalo na slobodno tržište i fosilna goriva.



Izvor: Keywan Rhiahi 2017. "Ovaj SSP5 je postavljen pod uvjetom visoke vjere u slobodno tržišno natjecanje, inovacije i društva uključena u proizvodnju, tehnološki napredak i razvoj ljudskog kapitala kao puta održivog razvoja...U isto vrijeme, ekonomski i društveni razvoj je uparen s korištenjem izvora fosilnih goriva i drugih poznatih resursa za intenziviranje načina života diljem svijeta."

Ove činjenice potpuno su u suprotnosti s aktualnim katastrofičnim najavama kojima nas bombardiraju mediji, ali danas više činjenice nisu ni bitne. Ljudima je u globalu više stalo do njihovih osjećaja, a iz nekog razloga žele osjećati da cijeli svijet ide kvragu i živjeti u nekakvom strahu, "svjetskom ratu". Treba im drama?

Možda je onaj nacistički ideolog iz 1930-ih, koji je pisao da je liberalizam "dosadan jer nitko ne želi provoditi život bez drame, straha i neprijateljstava", zaista bio u pravu. Ljudi će prije povjerovati manipulacijama i lažima koje donose dramatične najave o smaku svijeta koji "samo što nije stigao" nego nepobitne činjenice koje nam kazuju da čovječanstvu nije nikada bilo bolje nego danas i da je budućnost - ako je sami svojom glupošću ne pokvarimo - vrlo vjerojatno još svjetlija. Čovjek je stvarno čudno biće, zar ne?

 



Vezano
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
Kako je AOC pala na podvalu pro-trumpovog kulta: Trebamo li početi jesti bebe?
Pitanje na koje Pavel Gregorić izbjegava odgovoriti
Hoće li svijet ostati bez hrane?
Zašto je argument ʼ97 posto znanstvenika se slaže...ʼ 100% pogrešan
ʼZašto ismijavate djevojčicu s autizmom?ʼ [ODGOVOR]
Klimatske promjene su naša stvarnost, ali nema razloga za histeriju niti povratak u srednji vijek
Dijete zove upomoć, a odrasli plješću
Index pokušao objasniti zašto je Duhaček vrjedniji od Čolakovića. Još više su se zakopali...
Novinar Indexa uhićen i kažnjen po zakonu koji je sam podržavao
Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška
Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš
NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?
Ako ste protiv fašizma, onda ćete morati osuditi antifašizam
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Pozitivne posljedice klimatskih promjena: Veća onečišćenost zraka smanjuje učestalost suša
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Kako su katastrofičari od klimatskih promjena napravili potpunu lakrdiju
NASA: Led na Grenlandu ponovno se širi - jednakim intenzitetom kojim se prije smanjivao
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: