Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

13.6.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Smrtnost od ekstremnih klimatskih uvjeta na povijesno najnižoj razini

Ovo će ražalostiti mnoge, ali naša civilizacija NEĆE biti uništena još jako dugo.
PIŠE Mario Nakić

Vijesti o dolasku smaka svijeta iliti kraja naše civilizacije postale su uobičajene, gotovo svakodnevne u nekim mainstream medijima. Index je to najavio tijekom zadnjih 10-ak godina već najmanje 5 puta, svaki put proričući drugačiji scenarij i određujući neku drugu godinu kao "točku nakon koje nema povratka". Najnoviji takav članak je objavljen na Indexu nedavno, pod naslovom "Ljudska civilizacija će vjerojatno nestati do 2050. godine".

Pozivaju se na popularni portal za mlade Vice, koji se pak poziva na analizu think-thanka iz Melbourna, a oni opisuju klimatske promjene kao "kratkoročno do srednjoročno egzistencijalnu prijetnju ljudskoj civilizaciji" te postavljaju "vjerojatan scenarij gdje ćemo završiti u sljedećih 30 godina ako se ništa ne promijeni".

"Otprilike milijardu ljudi moralo bi se iseliti zbog nepodnošljivih životnih uvjeta, a još dvije milijarde suočile bi se s manjkom vode. Poljoprivreda bi propala u suptropskim područjima, a proizvodnja hrane dramatično bi bila poremećena u cijelom svijetu. Interna kohezija nacionalnih država poput Kine i SAD-a bila bi narušena."

Australci tvrde da nam treba mobilizacija poput Drugog svjetskog rata, koja bi potpuno izmijenila način proizvodnje i korištenja energije, inače nam prijeti vrlo brza propast.

Sličan scenarij predviđa i američki nobelovac, ekonomist Joseph Stiglitz koji u Guardianu poziva na povećanu državnu potrošnju od čak bilijun dolara godišnje kako bi se zaustavile "strašne posljedice klimatskih promjena". Stiglitz tvrdi da klimatske promjene "uzimaju sve više ljudskih žrtava" i koštaju jako puno; gospodarstvo SAD-a gubi, tvrdi, čak 2 posto BDP-a. Zanimljivo, i on priča o ratu, ovaj put "Trećem svjetskom ratu" koji se treba povesti, ali ovaj put protiv klime.

Međutim, ovakve interpretacije klimatskih promjena više su politička doktrina nego znanstveno saznanje, tvrdi danski ekonomist Bjorn Lomborg. Prvo, gospodarska šteta od klimatskih nepogoda u SAD-u iznosi oko 88 milijardi dolara godišnje, što nije 2 posto nego 0,48 posto američkog BDP-a. Još važnije, ekstremni vremenski uvjeti su prirodni dio Zemljinog klimatskog sustava. Velika većina te štete dogodila bi se i da nema klimatskih promjena. "Vjeruje li Stiglitz da bez klimatskih promjena ne bi uopće bilo lošeg vremena?", pita Lomborg.

Posljednja tri desetljeća bila su općenito najtoplija u povijesti mjerenja temperature. Pa ipak, tijekom tog perioda ukupna ekonomska šteta u svijetu počinjena klimatskim neprilikama, prikazana kao udio u svjetskom BDP-u, u fazi je opadanja. Drugim riječima, usprkos činjenici da se stanovništvo povećava pa je i više stvari koje se nađu na putu nevremena (uragana, poplava, požara itd.) nego ikada u povijesti, relativni ekonomski utjecaj ekstremnog vremena na gospodarstvo se smanjuje. Teško je uklopiti ovaj trend u tvrdnje kako je naše gospodarstvo u uvjetima klimatskih promjena "neodrživo".



Lomborg potom daje jedan još jači argument protiv histerije o skoroj propasti civilizacije. Od 1920-ih koncentracija ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi se povećala za 30 posto i prosječna globalna temperatura se povećala za otprilike 1 stupanj Celzijev. Pa ipak, na globalnoj razini rizik od smrti uzrokovane vremenskim nepogodama je tijekom posljednjih 100 godina pao za 99 posto.



Stiglitz tvrdi da si "ne možemo priuštiti da ne potrošimo bilijune kako bismo neutralizirali klimatske promjene jer naši životi i naša civilizacija kakvu znamo su ugroženi, baš kao što su bili u Drugom svjetskom ratu". Lomberg odgovara da znanstvena literatura ukazuje na to kako će klimatske promjene, ukoliko se ne bude protiv njih borilo, 2100. godine koštati svijet 2 do 4 posto BDP-a. "To nije kraj svijeta, pogotovo ako znamo da će 2100. godine čovječanstvo biti nekoliko puta bogatije nego sada".

Ironično, u literaturi "socio-economic pathways" (SSPs), najbogatiji SSP se predviđa za budućnost ukoliko se čovječanstvo u potpunosti bude oslanjalo na slobodno tržište i fosilna goriva.



Izvor: Keywan Rhiahi 2017. "Ovaj SSP5 je postavljen pod uvjetom visoke vjere u slobodno tržišno natjecanje, inovacije i društva uključena u proizvodnju, tehnološki napredak i razvoj ljudskog kapitala kao puta održivog razvoja...U isto vrijeme, ekonomski i društveni razvoj je uparen s korištenjem izvora fosilnih goriva i drugih poznatih resursa za intenziviranje načina života diljem svijeta."

Ove činjenice potpuno su u suprotnosti s aktualnim katastrofičnim najavama kojima nas bombardiraju mediji, ali danas više činjenice nisu ni bitne. Ljudima je u globalu više stalo do njihovih osjećaja, a iz nekog razloga žele osjećati da cijeli svijet ide kvragu i živjeti u nekakvom strahu, "svjetskom ratu". Treba im drama?

Možda je onaj nacistički ideolog iz 1930-ih, koji je pisao da je liberalizam "dosadan jer nitko ne želi provoditi život bez drame, straha i neprijateljstava", zaista bio u pravu. Ljudi će prije povjerovati manipulacijama i lažima koje donose dramatične najave o smaku svijeta koji "samo što nije stigao" nego nepobitne činjenice koje nam kazuju da čovječanstvu nije nikada bilo bolje nego danas i da je budućnost - ako je sami svojom glupošću ne pokvarimo - vrlo vjerojatno još svjetlija. Čovjek je stvarno čudno biće, zar ne?

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Najave izumiranja života na planetu nisu ništa novo i dosad su se uvijek pokazale netočnima
Pozitivne posljedice klimatskih promjena: Veća onečišćenost zraka smanjuje učestalost suša
Ako je klima stvarno toliki problem, zašto nitko ne spominje nuklearnu energiju?
Kako su katastrofičari od klimatskih promjena napravili potpunu lakrdiju
NASA: Led na Grenlandu ponovno se širi - jednakim intenzitetom kojim se prije smanjivao
Kad će ta apokalipsa? Mit o prenapučenosti Zemlje i ograničenosti resursa
Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
[VIDEO] Postoji bolje rješenje za klimatske promjene, tvrdi ovaj danski znanstvenik
UN-ovo izvješće o klimatskim promjenama ignorira radove nobelovca iz ekonomije klimatskih promjena
Macron je zbog Pariškog sporazuma ugrozio provedbu reformi javnog sektora i tržišta rada
Hoće li se Index i Jutarnji ispričati zbog širenja panike?
Stručnjak objasnio zašto su uragani sve razorniji. Ne, nema veze s klimatskim promjenama...
Klimatski skeptici su više angažirani u zaštiti okoliša nego katastrofičari
Novo istraživanje: Klimatske promjene nisu toliko opasne kao što se mislilo
Čovjek se zapalio fosilnim gorivom da bi ukazao na problem fosilnih goriva
Novo istraživanje o klimatskim promjenama odbacilo UN-ov najcrnji scenarij
Pitali ste - odgovaramo: Zašto je u Australiji sada vruće, a u Kanadi hladno?
Globalno zatopljenje ne ide po planu: Ljetna temperatura u SAD-u opada
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dok druge stranke pričaju o liberalizmu i kako bi on trebao funkcionirati, HSLS će u Bjelovaru pokazati kako liberalizam funkcionira.

Hrebak: ʼKad mi netko kaže da je lijevo-liberalan, meni se kosa diže na glaviʼ

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Prve impresije na predstavljanje predsjedničkog kandidata, poznatog pjevača Miroslava Škore.

Škoro nije totalna katastrofa, ali nije ni netko tko će donijeti ozbiljan pomak

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Biljana Borzan je cijelu svoju predizbornu kampanju izgradila na borbi za jednaku Nutellu. Pokazalo se da nije bila baš iskrena...

Istraživanje EK: Nema dokaza o različitom sastavu Nutelle u Njemačkoj i Hrvatskoj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Građanska stranka je omogućila desnu vlast u Madridu gdje je u koaliciji s konzervativcima i desnim ekstremistima. To se mnogima nije svidjelo.

Španjolski liberali u koaliciji s krajnjom desnicom; ekonomski savjetnik napušta stranku, nižu se kritike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Navodni satiričar s News Bara dobio je potrebu da nas izvrijeđa jer mu se nije svidio moj članak o antifašizmu. Pa da pojasnim neke stvari...

Kome i zašto smeta Liberal?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se tijekom proteklih 10 godina ukupno nije pomakla nimalo ekonomski naprijed. Tko nam je za to kriv?

Izgubljeno desetljeće

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li došlo vrijeme da konačno raskrstimo s tekovinama socijalističke revolucije i obilježavanjem datuma bitnih za stvaranje bivše, propale države?

Čiji praznik Hrvatska danas obilježava?

Društvo

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Splitski gradonačelnik objavio je smiješni vodič za turiste u kojem ih upozorava da poštuju lijenost i nerad kao splitski tradicionalni identitet, a sada će Gradsko vijeće ograničiti rad kafićima do ponoći.

Splitska vlast objavljuje rat turizmu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pokušao je kritizirati najavljeno rasterećenje rada, a zapravo je dao najbolje argumente za potpuno ukidanje poreza na dohodak.

Kad bi građani primali veću neto plaću, postali bi apatični - tvrdi ovaj kolumnist Večernjeg lista

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte svjedočenja dvaju crnih autora koji su na suprotstavljenim stranama po pitanju reparacija.

Dvije strane: Treba li Amerika isplatiti odštetu crnim Amerikancima zbog ropstva i segregacije?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičarski youtuber Kyle Kulinski objašnjava zašto je potez Youtubea loš i zašto ga ni ljevičari ne bi trebali slaviti.

Youtube započeo borbu protiv nacizma pa uklonio i antinacistički edukativni sadržaj

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: